Kaznena pisarnica Općinskog suda u Splitu ne vodi statističke podatke vezane za pravomoćno okončane kaznene postupke prema vrsti kaznenih djela, a na Općinskom kaznenom sudu u Zagraebu u pet godina zaprimljeno je 156 optužnica, izrečeno 69 osuđujućih presuda, a četiri postupka su još u tijeku
Svjedok promijenio iskaz, optuženi za pljačku oslobođen« – Takvi ili slični naslovi koji opisuju događaje pred hrvatskim sudovima nisu rijetki, iako generalno nije dobro kada optužba zasniva svoj slučaj na verbalnom svjedočanstvu (samo jedne) osobe. Pritisci, ucjene, mito, sve je moguće kako bi se »krunskog« svjedoka natjeralo na promjenu iskaza. A za to ima vremena jer cijela procedura traje i po nekoliko godina, te za to vrijeme svjedok barem nekoliko puta mora doći pred tužiteljstvo, a u kasnijoj fazi slučaja i na sud.
Zna se tako dogoditi i potpuni zaokret, kada se svjedok povuče i konstatira kako je do sada – lagao. Ili da se upravo sjetio još jednog detalja, obično ključnog. Takve promjene uobičajeno dosadnog tijeka suđenja, koji se događaju i u slučajevima gospodarskog kriminala, a ne samo kod nasilničkih djela, izazovu konsternaciju zastupnika optužbe, sudsko vijeće je također u nevjerici, a samo obrana zadovoljno trlja ruke.
Nema evidencije
Zatim tužiteljstvo i sud krenu citirati zakon svjedoku, prijeteći mu kaznenim progonom zbog davanja lažnog iskaza. Uglavnom takve prijetnje državnih činovnika ne nailaze na plodno tlo – svjedoci ignoriraju što će se izvrgnuti mogućem kaznenom progonu, znaju kako je dokazivanje lažnog svjedočenja prilično teško. Tome ide u prilog i statistika, odnosno ažurnost hrvatskog pravosuđa. Za početak, iz DORH-a su nas obavijestili kako »godišnja izvješća služe za praćenje rada državnih odvjetništava« te u njima ne navode pravomoćne presude, za te informacije nas je glasnogovornica DORH-a Martina Mihordin uputila sudovima. Poslali smo tako upit trima najvećim hrvatskim sudovima s istim pitanjem: koliko je slučajeva u kojima je netko optužen za kazneno djelo davanja lažnog iskaza pravomoćno okončano u posljednjih pet godina.
Sa splitskog suda su bili najsporiji u pisanju odgovora, ali i najkonkretniji. Gotovo mjesec i pol dana nakon što je upit poslan, stigao je odgovor koji potpisuje glasnogovornik Marijo Franetović. »Kaznena pisarnica Općinskog suda u Splitu ne vodi statističke podatke vezane za pravomoćno okončane kaznene postupke prema vrsti kaznenih djela, tako da ne možemo odgovoriti na Vaš upit«, glasio je kratak i jasan odgovor. Na riječkom sudu glasnogovornica Gordana Denona Kusijanović dala si je truda i obišla osobno sve suce kaznenog odjela Općinskog suda u Rijeci. Ni ovdje očigledno ne postoji softver za arhiviranje predmeta. Zanimljiva je povratna informacija, koja je također stigla pet-šest tjedana nakon upita, a koja pokazuje da u Rijeci u posljednjih pet godina nitko nije pravomoćno osuđen zbog laganja pred sudom.
– Provjerila sam osobno kod kolega, u posljednjih pet godina niti jedan predmet nije pravomoćno završen na ovom sudu, za kazneno djelo davanja lažnog iskaza. Ja osobno imam samo jedan slučaj, ali je potpuno irelevantan – procijenila je sutkinja Denona Kusijanović.
Prijava sve manje
I dok u Rijeci i Splitu muku muče sa softverom, ljudstvom i praznicima, glasnogovornica Općinskog kaznenog suda u Zagrebu Iva Gradiški Lovreček odgovorila je dvadeset sati nakon poslanog maila, detaljno i precizno. Na tome sudu u posljednjih pet godina zaprimljeno je 156 optužnih akata, a do sada je izrečno 69 osuđujućih presuda, a još su četiri postupka, dva iz 2014. i dva iz prošle godine, u tijeku. Po godinama, najviše optužbi za laganje pred sudom stiglo je 2010. godine – 51 ukupno, od toga je 20 poslalo Općinsko državno odvjetništvo Zagreb, a 31 oštećeni kao tužitelji. U 15 predmeta iz te godine postupak je dovršen osuđujućom presudom.
Iz godine u godinu broj prijava zbog davanja lažnog iskaza na ovome sudu se smanjivao. U 2011. stiglo je 35 optužnica, a 17 je okončano osuđujućim presudama. U 2012. godine od 35 optužnih akata izrečeno je 15 osuda, u 2013. stigla je 21 optužnica, a izrečeno je 12 osuda. U 2014. godini zagrebački Općinski kazneni sud dobio je 12 optužnica, devet je riješeno osuđujućim presudama, a dva su postupka još u tijeku. Prošle godine u ovaj sud stiglo je samo pet optužnica za lažne iskaze, jedna je okončana osuđujućom presudom, a dva su postupka u tijeku. Glasnogovornica Iva Gradiški Lovreček pojasnila je da oštećeni mogu preuzeti kazneni progon pred sudom i nakon što općinsko državno odvjetništvo odbaci kazneno prijavu.
