Opatijski sučaj

ISUSOVCI NA SUDU Riječaninu stablo s crkvenog zemljišta razbilo auto, ali odštetu neće dobiti

Fiore Vežnaver

Riječaninu je prije osam godina u nevremenu u središtu Opatije čempres što je rastao na crkvenom zemljištu uništio auto. No sud mu je odbio tužbu jer je razbijeni auto prodao u otpad, a nije predložio dokaz oko tržišne vrijednosti vozila prije uništenja



RIJEKA Vlasnik nekretnine u središtu Opatije, na kojoj se nalazio veliki čempres što je zbog nevremena i jakog vjetra pao na automobil i zgnječio ga, odgovoran je za nastalu štetu. Ali, tužbeni zahtjev vlasnika uništenog auta, koji je tražio da mu vlasnik čempresa isplati štetu u svoti koliko je trebao stajati popravak, sud je ipak odbio.


Vlasnik citroëna, naime, nije popravljao auto, već prodao u otpad pa je zaključeno da zapravo trpi štetu u visini razlike u cijeni ostvarene prodajom oštećenog auta i cijene koju bi ostvario da je prodao vozilo prije pada stabla. Ali, vlasnik auta, na kojem je teret dokazivanja, nije predložio ni jedan dokaz oko tržišne vrijednosti vozila prije uništenja. Kako se sa sigurnošću ne može utvrditi ta vrijednost, primjenom pravila o teretu dokazivanja što je na tužitelju (vlasniku auta) – tužbeni zahtjev je odbijen.


Bit je to presude što ju je donio riječki Općinski sud, odnosno Stalna služba u Opatiji, u parnici koju je radi naknade štete, zbog slučaja otprije osam godina, pokrenuo vlasnik uništenog citroëna, Riječanin nastanjen na Kantridi, protiv Rezidencije Družbe Isusove Opatija, kao vlasnika nekretnine na kojoj je rastao čempres. Odbijen je zahtjev tužitelja da mu se isplati 45,6 tisuća kuna na ime svote koliko bi stajao popravak auta. Postane li ova presuda pravomoćna, vlasnik oštećenog auta dužan je opatijskim Isusovcima isplatiti 20,6 tisuća kuna na ime parničnog troška.


Tražio 45,6 tisuća




Parnica je inicirana tužbom u kojoj se navodilo da je 12. listopada 2009. godine zbog nevremena i jakog vjetra iščupano iz korijena i srušeno stablo čempresa u sklopu parka u opatijskoj Ulici Joakima Rakovca, u vlasništvu Rezidencije Družbe Isusove Opatija. Stablo je palo na citroën C3, parkiran uz rub kolnika. Vlasnik auta tražio je isplatu 45,6 tisuća kuna sa zateznim kamatama, naglašavajući da za štetu odgovara vlasnik nekretnine na kojoj se stablo nalazi, po pravilima objektivne odgovornosti za štetu.


Tuženi Isusovci su putem svog odvjetnika osporavali tužbu, držeći da šteta vlasniku auta nije nanesena njihovom krivnjom. U odgovoru na tužbu isticalo se da je do štete došlo zbog više sile, nevremena na koje tuženik nije mogao utjecati. Ukazivalo se da je krivac za nemili događaj, ili barem suodgovoran, upravo vlasnik auta, da je citroën bio parkiran na mjestu gdje to nije dozvoljeno. U odgovoru tuženika podvlačilo se i da se park uz crkvu nalazi pod posebnom zaštitom, da nije ovlašten uklanjati stabla bez potrebne suglasnosti Konzervatorskog odjela, pa čak i da su stabla dotrajala. Zemljište je formalno-pravno vlasništvo Rezidencije Družbe Isusove Opatija, ali parkom u kojem je rastao sporni čempres de facto gospodare drugi, tj. Konzervatorski odjel koji samostalno određuje koja će se stabla uklanjati, isticalo se u odgovoru na tužbu.


Označeni parking


Vlasnik auta je u svom iskazu na sudu ispričao da je parkirao citroën između dvaju drugih vozila koja nisu oštećena. Objasnio je da je auto ostavio na označenom parkirališnom mjestu, ali da nije platio naknadu, dozvoljavajući mogućnost da je parkiralište tada bilo izvan funkcije zbog gradnje javne garaže. Od pada stabla koje je bilo oko četiri metra od ruba ceste, krov automobila je zgnječen, popucala su stakla, uništena vrata, ostala je olupina. Novca nije imao i auto nije popravljen, odjavio ga je i vratio tablice te prodao u otpad za deset tisuća kuna.Prije no što je donijela presudu, opatijska ispostava riječkog Općinskog suda pribavila je cijeli niz mišljenja i izvješća. Tako su od Državnog hidrometeorološkog zavoda dobiveni podaci da je kritičnog dana na tom području zabilježen vjetar od sedam bofora, maksimalne brzine od 16,5 metara u sekundi. Tog dana palo je 33,7 litara kiše, gotovo polovina ukupne mjesečne količine tog listopada. Ispostavilo se i da je tim dijelom Rakovčeve ulice u to vrijeme bila na snazi privremena regulacija prometa, zbog gradnje garaže te da su pravo parkiranja imali samo stanari ulice, uz predočenje parkirne kartice izdane na toj osnovi.

Čempres bio zdrav


Dobiven je i podatak da je čempres bio visok oko 25 metara. Gospodarski vještak je u svom nalazu ocijenio da stablo nije palo nebrigom vlasnika, da je čempres bio zdrav, a da je prvenstveni uzrok njegovog pada zračni koridor na kojem se nalazio, bez zaštite, pa je udar vjetra bio snažniji, te da je izvaljivanju stabla pridonijela zemlja natopljena kišom. Da je stablo bilo zdravo, potvrdio je i šumarski vještak, koji je ocijenio da je bilo starosti između 75 i 80 godina. Građevinski vještak bio je mišljenja da je u ovom slučaju došlo do loma korijena stabla. Dobiven je i podatak autokuće koja je dala ponudu da bi popravak auta stajao 45,6 tisuća kuna pa je vlasnik citroena tužbom tražio upravo taj iznos.


Sud je zauzeo stajalište da je sporni čempres bio »opasna stvar« te da je tuženik odgovoran za štetu prouzročenu izvaljivanjem tog stabla. Zaključeno je da okolnost da su u ulici mogli parkirati samo stanari nije u uzročnoj vezi sa štetom niti je vlasnik auta tako pridonio događaju. Ocijenjeno je i da nevrijeme tog dana nije bilo takvog intenziteta da se može okvalificirati kao izvanredni i nepredvidivi događaj čije se posljedice nisu mogle predvidjeti i spriječiti. Sud je zauzeo stav i da tuženika od odgovornosti ne oslobađa ni okolnost da je čempres rastao na nekretnini pod nadzorom Konzervatorskog odjela u Rijeci.


Razlika u cijeni


No, ključnim se za presudu pokazalo ono što se dogodilo s autom nakon oštećenja i činjenica da njegov ondašnji vlasnik nije ukazao kolika bi mu bila tržišna vrijednost prije uništenja.


Kako se prodajom vozila u otpad tužiteljeva šteta pretvorila u štetu u visini razlike u cijeni između takve prodaje i cijene koju bi ostvario da je prodao neoštećeno vozilo prije pada čempresa, vlasnik auta više nema pravo potraživati naknadu štete u iznosu potrebnom za popravak vozila, zaključak je suda koji naglašava da se na temelju podatka o iznosu potrebnom za popravak auta ne može donijeti zaključak o tržišnoj vrijednosti vozila prije oštećenja jer te dvije vrijednosti nisu istovjetne.


»Tužitelj nije predložio ni jedan dokaz o tržišnoj vrijednosti vozila prije štetnog događaja«, ističe se u presudi opatijskog suda koji je odbio tužbeni zahtjev jer nije bilo moguće sa sigurnošću utvrditi visinu štete koju je vlasnik auta pretrpio, a teret dokazivanja bio je na njemu.