Nema još odluke

AFERA FOREX – Vrhovni sud arbitrira o otpužnici četvorki koja je prevarila 401 građana i izvukla 120 milijuna kuna

Fiore Vežnaver

Primljeni novac optuženi su zadržavali za sebe, a obećavali su investiranje u korist ulagača na tržište kapitala / REUTERS

Primljeni novac optuženi su zadržavali za sebe, a obećavali su investiranje u korist ulagača na tržište kapitala / REUTERS

USKOK-ova optužnica četvero okrivljenih tereti da su bili organizirana grupa koja je od građana prikupljala novac uz obećanja da će ga plasirati prvenstveno u trgovanje devizama i ostvariti profit, a na koncu je oštećen  najmanje 401 građanin, od kojih su se optuženi domogli barem 120 milijuna kuna



RIJEKA  Nema još konačne odluke o tome potvrđuje li se, vraća u istragu  ili odbacuje USKOK-ova optužnica  za aferu Forex, koja četvero okrivljenih – nakon što su se nedavno četvorica nižeoptuženih nagodila oko kazne – tereti da su bili organizirana grupa koja je od građana prikupljala novac uz obećanja da će ga plasirati prvenstveno u trgovanje devizama i ostvariti   profit, a na koncu je oštećen  najmanje 401 građanin, od kojih su se optuženi domogli barem 120 milijuna kuna.


U riječkom Županijskom sudu održana je  sjednica optužnog vijeća na kojoj je doneseno rješenje kojim se odbijaju prijedlozi odvjetnika optuženih   da se iz spisa o slučaju kao dokaz izdvoje zapisnici o saslušanju više ljudi koji su u vrijeme ispitivanja bili okrivljenici, dok su danas svjedoci.


Obrana te zapisnike smatra  nezakonitim dokazom, a sudsko vijeće je odbilo prijedlog za izdvajanjem zapisnika o saslušanju tih svjedoka nakon što su svi oni bili pozvani u sudnicu, radi  razjašnjavanja  okolnosti pod kojima su nastali zapisnici o njihovom ispitivanju.





Na listi od više stotina lakovjernih ulagača nalaze se poduzetnici, pekari, ugostitelji, liječnici i drugi. Najniže uplate bile su one od 5.000 eura. Fascinatno zvuči podatak da je jedna obitelj poduzetnika bila spremna predati ukupno čak 931 tisuću eura. Drugi na listi je  čovjek koji radi u zdravstvu, a uložio je 884 tisuće eura, očekujući zaradu. Još  nekoliko ulagača uložilo je – više od pola milijuna eura. Onih koji su dali grupaciji Damira Škundrića peteroznamenkaste iznose eura ima na desetke.



Na odbijajuće rješenje obrana ima pravo žalbe, što je već najavljeno, tako da će na kraju arbitrirati Vrhovni sud. Nakon odluke Vrhovnog suda, ma kakva ona bila, ponovo će se sazvati sjednica optužnog vijeća na kojoj će se  odlučivati hoće li optužnica biti potvrđena ili ne.


Uspostavili sustav


Prvi na listi optuženih je 52-godišnji Damir Škundrić, ekonomist rodom iz Karlovca, s adresom u Opatiji i boravištem u Grazu (Austrija). Drugookrivljeni je 53-godišnji Nikola Rončević iz Matulja, za kojeg se u optužnici navodi da je po zanimanju komercijalist, sa završenom policijskom srednjom školom. Optuženi su, nadalje, 47-godišnji Vedran Denoreaz iz Kastva, za kojeg optužba navodi da je vozač autobusa, te 69-godišnja Milica Turak iz Matulja, umirovljena ekonomistica.


USKOK ih tereti da su »uspostavili sustav za prikupljanje novčanih sredstava od fizičkih osoba, zasnovan na neistinitom prikazivanju da će se sredstva plasirati na međunarodno tržište kapitala, posebno u trgovanje devizama, što će rezultirati ostvarenjem značajnog profita, ali bez stvarne namjere da tako primljeni novac ulažu, već zadrže za sebe i iznesu iz Hrvatske«.


Svi su  optuženi za prijevaru i udruživanje za počinjenje kaznenih djela, a Damir Škundrić i za pranje novca. USKOK tereti Škundrića i Rončevića da su organizirali grupu koja je imala za cilj počinjenje kaznenih djela, a ostale da su bili članovi takve grupe.


Škundrić i Rončević su optuženi da su ostale okrivljene povezali u zajedničko djelovanje radi ostvarivanja ilegalne dobiti, a inkriminirano je razdoblje od 2004. do 2011. godine.


U optužnici se navodi da su Škundrić i Rončević sami ili uz pomoć kompanjona osnovali više tvrtki u Hrvatskoj, Sloveniji, Crnoj Gori, Austriji, SAD-u, Velikoj Britaniji i drugim državama, koje su u nazivu sadržavale prefiks »mat«, kako bi prikazali da se radi o povezanim tvrtkama koje združeno nastupaju na svjetskom financijskom tržištu.



Prvooptuženog Damira Škundrića se tereti da je u razdoblju od 2005. do kraja 2012. godine »oprao« najmanje 22,3 milijuna kuna dobivenog od ulagača, kupujući nekretnine i vozila, ulaganjem u tvrtke i polaganjem novca na bankovne račune. U optužnici se tako precizira da je za 1,1 milijun eura kupio tri stana, poslovni prostor i garaže u Voloskom, za 220 tisuća eura kupio četvrti stan, sušionicu i garažu u Voloskom, za 265 tisuća eura kuću na području Miholjica, za 170 tisuća eura  stan u Rijeci, a za 917 tisuća eura stan i parkirališna mjesta u Grazu. Kupio je i šest automobila, među kojima i audi A8. Navodi se i da je u bankama položio oko 12 milijuna kuna i gotovo milijun eura, pored ostalog.



U Hrvatskoj su u ime tvrtke Mat Projekt Matulji otvarali i djelovali u više ureda, sve radi stvaranja privida legalnosti poslovanja te firme i s njom povezanih trgovačkih društava, u prikupljanju novčanih uloga od građana. Krenuli su u prikupljanje novca od zainteresiranih ulagača, osobno ili putem posrednika koje su angažirani Škundrić i Rončević.


Održavali seminare


Glavnooptuženi Damir Škundrić je održavao seminare, na kojima je posrednike uvjeravao u zakonitost poslovanja, sigurnost i visoku profitabilnost prezentiranih programa ulaganja. USKOK Rončevića karakterizira kao čovjeka koji je nastupao kao direktor tvrtke Mat Projekt, koordinirao posrednike, prezentirao način i sigurnost ulaganja, posebice velikim ulagačima, te bio osoba za kontakt za sva pitanja vezana za ulaganja i isplate. 


Turak i Denoreaz su obavljali operativne, administrativne i informatičke poslove u uredima Mat Projekta te primali uplate od posrednika i pripremali isplate posredničkih provizija, među ostalim.


Denoreaz je zajedno s Rončevićem koordinirao kontakte između posrednika i Škundrića, na seminarima asistirao Škundriću, iznosio novac iz Hrvatske, primao uplate i drugo.


USKOK precizira da je oštećen najmanje 401 ulagač iz Hrvatske, Slovenije i Crne Gore, za ukupno 120,2 milijuna kuna.