Najveći američki neprijatelj školovao se za inženjera, a završio kao vjerski fanatik

Osama bin Laden – čovjek koji je svijet doveo na rub rata

Tihomir Ponoš

Osnovao je moćnu terorističku organizaciju koja je pod njegovim vodstvom ubila tisuće nedužnih ljudi, a namjeravao je osebujnom interpretacijom islama sukobiti civilizacije



Osama bin Laden definitivno je čovjek koji je stvarao povijest. Kao većina ljudi koje se pamti zato što su stvarali povijest ni bin Laden neće biti zapamćen po dobru. Bin Laden, najveći američki neprijatelj početkom 21. stoljeća, nije bio jednodimenzionalan čovjek, tek puko utjelovljenje zla i mržnje.



Nije bio jednodimenzionalan čovjek, tek puko utjelovljenje zla i mržnje





U mnogočemu je bio protuslovan. Za neprijatelje bio je čovjek koji je osnovao moćnu i tajnovitu terorističku organizaciju koja je pod njegovim vodstvom ubila tisuće nedužnih ljudi, bio je čovjek koji je Sjedinjene Države smatrao neprijateljem kojega treba ubiti, a ubijanja Amerikanaca je fatvom iz veljače 1998. godine proglasio muslimanskom dužnošću. On je za neprijatelje čovjek koji je svijet doveo na rub rata kakav nije viđen desetljećima i čovjek koji je namjeravao ostvariti, svojom osebujnom interpretacijom islama, sukob civilizacija.


Za sljedbenike on je vizionar koji se borio za islam i uništavao neprijatelje islama, prije svega Sjedinjene Države i njene saveznice. Školovao se za građevinskog inženjera, a završio je kao vjerski fanatik, nije bio vojskovođa, nije vodio niti jednu bitku, a smatrao se vođom i svetim ratnikom. Iznimno rijetko se pojavljivao u javnosti, a bio je efikasan propagandist. Konačno, Osama bin Laden se u 21. stoljeću zalagao za vrijednosti društva iz 7. stoljeća, a da bi ostvario vrijednosti 7. stoljeća koristio je najsofisticiranija tehnološka dostignuća 21. stoljeća. 


Burna godina


Godina 1979. vjerojatno je bila ključna za njega. Te je godine diplomirao, postao inženjer, a već na studiju se zbližio s radikalnim vjerskim grupama. Ta je godina bila burna godina za islamske zemlje. Početkom godine, u veljači, ajatolah Ruholah Homeini izveo je islamsku revoluciju u Iranu. U studenom su pobunjenici zauzeli džamije u Meki i zahtijevali povratak iskonskim islamskim zakonima. Vojska je pobunu ugušila i ubila vođe pobune, a mladi bin Laden je to doživio kao napad na najsvetija mjesta islama. U prosincu je Sovjetski Savez izvršio invaziju Afganistana i ta je država postala poprište ne samo oslobodilačkog rata protiv okupatora, ne samo poprište građanskog rata, nego i ideološko-vjersko poprište sukoba, odnosno borbe. Bin Laden se zaputio u Afganistan i godinama borio protiv sovjetske okupacije zajedno s mudžahedinima protiv sovjeta i marksističkog režima Babraka Karmala. 



Osama bin Laden rođen je 10. ožujka 1957. godine u veoma bogatoj obitelji, kao 17. od 52 djece svog oca Mohammed bin Awad bin Ladena. Njegov otac posjedovao je veliku i uglednu građevinsku tvrtku koja je u Saudijskoj Arabiji gradila palače, autoceste, a dobila je i najprestižniji mogući posao u islamskome svijetu – obnovu džamije u Meki. Mohammed bin Laden poginuo je kad je Osami bilo 11 godina u helikopterskoj nesreći.



Američka obavještajna služba u to je doba, sljedeći logiku »neprijatelj mog neprijatelja je moj prijatelj« pomagala, obučavala i naoružavala mudžahedine, uključujući i bin Ladena. Kraj sovjetske okupacije Afganistana, iračka invazija Kuvajta u ljeto 1990. godine i ubrzo potom dolazak američke vojske na saudijsko tlo u pripremi operacije »Pustinjska oluja«, odnosno izbacivanja iračkih snaga iz Kuvajta, promijenio je bin Ladenov fokus. U osnovi, on se nije promijenio, nastavio je mrziti one koje je smatrao neprijateljima islama, onakvoga kako ga on doživljava, samo što više nije mrzio Moskvu nego Sjedinjene Američke Države. Prisutnost američkih vojnika na za njega svetom saudijskom tlu gdje su najveće islamske svetinje smatrao je svetogrđem koje se može isprati samo krvlju.    


 Talibani saveznici


U to je doba još relativno nepoznat. Saudijsko državljanstvo gubi 1994. godine, odlazi nakratko u Sudan, da bi se početkom 1996. godine vratio u Afganistan gdje je našao prigodnog ideološkog saveznika – talibane predvođene mulom Muhamedom Omarom koji su propovijedali ekstremnu verziju islama, ali i kontrolirali sve veći dio afganistanskog teritorija.



Postao je najtraženija osoba na popisu FBI-a čija je glava bila ucijenjena na 25 milijuna dolara



Samo šest mjeseci nakon što je objavio fatvu SAD-u, u kolovozu 1998. godine, njegova al-Qaeda izvršila je terorističke napade na američka veleposlanstva u Keniji i Tanzaniji. Iako je govorio kao ratuje protiv Amerikanaca, žrtve tih napada u kojima je poginulo 224 ljudi, a više od 5.000 ih je ranjeno, bili su mahom Afrikanci. Nakon tih napada postao je najtraženija osoba na popisu FBI-a čija je glava bila ucijenjena na 25 milijuna dolara. 


Nakon terorističkih napada na Sjedinjene Države 11. rujna 2001.godine postaje najtraženiji čovjek na planeti. No, udari al-Qaede na Sjedinjene Države omogućile su da se uz bin Ladenovo ime veže još jedno protuslovlje. Nakon tih napada u nastojanju da se očuva sigurnost građana i njihova zapadnjačka sloboda, vlade zapadnih zemalja, ponajprije SAD-a posegnule su za nizom represivnih mjera i zakona kojima su umanjivale dotadašnju razinu građanskih prava i sloboda. Istodobno je pokrenuta vojna akcija protiv talibanskog režima u Kabulu koji je pružao gostoprimstvo bin Ladenu. Nakon što ga je 1979. godine šokirala intervencija SSSR-a u Afganistanu, on je svojom prisutnošću omogućio intervenciju SAD-a i njegovih saveznica u toj istoj zemlji. Bin Laden se krio u pećinama Tore Bore i spasio se bijegom, po svoj prilici, u posljednji čas. Od talibana je otišao talibanima, ali u Pakistan gdje su mu lokalni paštunski vođe, odani talibanima i protivni tadašnjem predsjedniku Pervezu Musharrafu koji je postao važan američki saveznik u borbi protiv terorizma, pružili gostoprimstvo.   


 Vješt propagandist


Nakon 11. rujna bin Laden se veoma rijetko oglašavao u javnosti, za razliku od nekih drugih čelnika al-Qaede. Istodobno, i time je pokazivao da je vješt propagandist. Bio je gotovo neprimjetan, ali itekako prisutan. Vijesti o njemu bile su rijetke. U veljači 2003. uoči invazije SAD-a na Irak u video poruci koju je emitirala Al-Jazeera objavio je da je sveti rat protiv SAD-a u Iraku prva i najpreča briga muslimana. Vrhunac djelovanja al-Qaede vjerojatno se zbio 2005. i 2006. godine, no nakon toga dolazi do polaganog opadanja. 


Svojom ideologijom uspio je privući određen, malen, ali odlučan i fanatiziran dio muslimana. Većina muslimana oduvijek je odbacivala njega, njegovo učenje i načine borbe. Njegovo konačno protuslovlje krije se u tome što je govorio da je njegova dužnost donijeti svjetlo svijetu, ali je uglavnom raspirivao mrak. Zahtjev za slobodom i demokracijom koji se ove godine širi arapskim svijetom mogao bi biti, ostvari li se, bin Ladenov mnogo dublji, temeljitiji i trajniji poraz nego li što je to njegov neuspjeh u borbi protiv SAD-a i njegova fizička likvidacija.