Ministar najavio zaokrete u politici gospodarenja otpadom

Centar za gospodarenje otpadom  Marišćina, uz istarski Kaštijun, prvi je dovršen takav CGO od 13 ranije planiranih u Hrvatskoj. No, novi ministar zaštite okoliša Slaven Dobrović pri prošlomjesečnom posjetu Marišćini najavio je značajne zaokrete u politici gospodarenja otpadom u Hrvatskoj, u skladu s novom europskom politikom o kružnom gospodarstvu. Ministar Dobrović poručio je da  koncept centara za gospodarenje otpadom nije posve u skladu s načelima kružnoga gospodarstva i može se i mora mijenjati nabolje. Paket kružnoga gospodarstva sadrži mjere poput povećanja stupnja recikliranja te ponovne uporabe proizvoda, dok se, primjerice, u CGO-u Marišćina izvlači oko pet posto materijala za recikliranje, a 35 posto završi kao gorivo iz otpada. U ovom novom europskom kontekstu ministar najavljuje da je potrebno promisliti poboljšanje koncepta centara za gospodarenje otpadom te revidirati tek planirane CGO-e po Hrvatskoj koliko je to moguće u skladu s novom politikom. EU takve centre ionako više neće financirati, osim u izvanrednim slučajevima. Koliko će se zaokret novog ministra odraziti na Marišćinu pa i Kaštijun zasad nije potpuno jasno, iako je znakovita bila ministrova poruka da je dobro to što je sustav na Marišćini fleksibilan pa ne mora biti u pogonu cijelo vrijeme. U svakom slučaju, po ovim cijenama zbrinjavanja otpada, lokalnim komunalcima isplatit će se odvajati što više otpada prije prijevoza na Marišćinu. A ako se ostvare ministrovi planovi o kvalitetnijem odvajanju otpada već u kućanstvima i podizanju svijesti građana, te ovisno o agilnosti lokalnih komunalaca na ovom poslu, pitanje je koliko će otpada i nastaviti dolaziti do Marišćine za koju godinu.

– Izvođač radova rekao je da je spreman za tehnički pregled i predali smo potreban zahtjev. Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja trebalo bi uskoro formirati Povjerenstvo za provedbu tehničkih pregleda i zakazati termin njegovog održavanja. Kao pripremu morali smo obaviti čišćenje pogona, i dok se tehnički pregled ne obavi, pogon na Marišćini ne može raditi i primati otpad, rekao je Šćulac.  

Povećanje cijena

Riječki i opatijski komunalci stoga će se u međuvremenu morati snaći i otpad odvoziti na neku drugu lokaciju. KD Čistoća Rijeka već je proteklih mjeseci, zbog tehničkih problema tijekom probnog rada centra, ovu situaciju rješavala tako što je otpad smetlarskim kamionima prevožen na lokaciju »nulte faze« Marišćine, gdje se odvozio za Koprivnicu. Ovaj je posao već poprilično iscrpio financijske kapacitete riječke komunalne tvrtke, iz koje su ranije najavljivali da očekuju da će otprilike istu cijenu morati plaćati i za zbrinjavanje otpada na Marišćini, kad centar krene u puni rad. Izgledno je da će doći do povećanja cijene ove komunalne usluge za domaćinstva. O kakvoj će se cijeni zbrinjavanja otpada na Marišćini raditi, najavio je direktor Ekoplusa Dušan Šćulac na nedavnoj zajedničkoj tematskoj sjednici komunalnog gospodarstva i Strukovne skupine gospodarenja otpadom i zaštite okoliša riječkog HGK.

–  Cijena koju će komunalna društva plaćati Ekoplusu iznosit će do 70 eura po toni preuzetog otpada, što je prosječna količina koju godišnje proizvede jedna obitelj, na koju će komunalna društva dodavati i svoje troškove prikupljanja otpada, najavio je Šćulac. On drži da gospodarenje otpadom i njegovo ekološko zbrinjavanje ima svoju cijenu.

– Ne može isto koštati kao odlaganje otpada na deponij, nozdravlje građana i očuvanje okoliša je nemjerljiva vrijednost. Kada govorimo o optimalnoj tehnologiji, tada govorimo o načinu gospodarenja otpadom koji će se odvijati po visokim ekološkim standardima uz najpovoljnije uvjete, a upravo smo to s ŽCGO Marišćina postigli – zaključio je direktor Ekoplusa.

Troškovi zbrinjavanja

Pojasnio je da je Ekoplus svoju cijenu formirao na bazi troškova nastalih prilikom obrade i zbrinjavanja otpada, obveza prema državi i jedinicama lokalne samouprave i troškova gospodarenja gorivom iz otpada »u skladu s trenutačnim uvjetima na tržištu«.