Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 18° 1
Sutra: 19° 23° 12
25. lipnja 2018.
Prijedlog velikog golmana

"Odlikaši" traže svoju ligu: Oliver Kahn obnovio priču o nogometu za superbogate

foto: Reuters
foto: Reuters
Autor:
Objavljeno: 24. prosinac 2017. u 22:47 2017-12-24T22:47:28+01:00

Nije teško zamisliti koliko će novca samo od TV prava pobrati najjači engleski klubovi, a samim time je više nego jasno da se niti jedan od njih neće iz sve snage zaletavati prema novom natjecanju. Doduše, otočki mediji tvrde da bi i njima Superliga bila više nego zanimljiva, ali samo u formatu koji im neće zadirati u Premiership. Što zbog novca, što zbog tradicije.

Nedavna tvrdnja bivšeg njemačkog reprezentativca, golmana Olivera Kahna, da njegov »Bayern« mora napustiti Bundesligu koja je postala prelagana još jednom je aktualizirala ideju stvaranja zatvorenog natjecanja za najbogatije i najutjecajnije nogometne klubove Europe. Priča nije od jučer, već skoro dva desetljeća spominjanje takve Superlige predstavlja idealan alat za ucjenjivanje UEFA-a, s time da svi u Nyonu vrlo dobro znaju što se dogodilo s košarkom kada FIBA Europa nije htjela izaći u susret velikanima tog sporta.

Nije tajna da je nogomet već odavno postao vrlo ozbiljan posao u kojem se vrte milijunske cifre. Najveći klubovi već godinama troše sve više i više novca na pojačanja, tražeći pri tome nove izvore sredstava na svim stranama svijeta. Tako, na primjer, današnje izdanje El Clasica počinje u 13 sati zbog direktnog prijenosa za azijsko tržište, koji nosi izdašne svote od TV prava. Jednostavno, novac je postao kralj nogometa.

Zapravo, situacija je takva još od 1998., kada je dvanaest velikih europskih klubova, predvođenih »Manchester Unitedom«, »Real Madridom« i »Milanom« ušlo u pregovore s talijanskom tvrtkom Media Partners koja je im je nudila nagradni fond od 750 milijuna funti za igranje Superlige. Nije na odmet podsjetiti da se u Ligi prvaka tada vrtilo nešto više od 200 milijuna funti.

Čelnici UEFA-e u rekordnom su roku shvatili što bi se moglo dogoditi ako najveći klubovi prihvate izdašnu ponudu i po hitnom postupku su napravila redizajn svojih natjecanja. Broj sudionika Lige prvaka podignut je s 24 na 32, a Kup pobjednika kupova je ukinut, odnosno priključen Kupu UEFA. Tadašnji predsjednik »Real Madrida« Lorenzo Sanz nakon tih je promjena istaknuo da klubovi sve to rade za dobrobit europskog nogometa.

Idućih deset godina vladala je idila, a zatim je opet došao red na razmišljanje o osnivanju Superlige. Razlog za oživljavanje te ideje predstavljale su sve veće razlike među najvećim i najbogatijim klubovima i ostatkom nogometne Europe. Zapravo, oni koji imaju jako puno zaključili su da mogu zaraditi još više ako će češće igrati sa sebi sličnima.

»Dinamo« dao za pravo Perezu

– Mi moramo napraviti europsku Superligu koja će jamčiti da najbolji uvijek igraju s najboljima. To je nešto što se u Ligi prvaka sada ne događa. Nadam se da će to biti izvedivo bez da klubovi moraju napustiti svoja nacionalna prvenstva – poručio je aktualni predsjednik »Real Madrida« Florentino Perez sredinom 2009.
Njegova poruka snažno je odjeknula među jakim klubovima, a Liga prvaka u međuvremenu je imala priliku upoznati i »Dinamo« koji je svojim iznimno lošim rezultatima dao za pravo Perezu i njegovim istomišljenicima. Između ostalih, ideju o stvaranju Superlige tada su podržali Arsene Wenger i Clarence Seedorf koji je postao veliki zagovornik nogometne inačice NBA lige.

– To sigurno neće biti lako napraviti jer treba napraviti selekciju klubova. Nogometu je potrebna evolucija u obliku takvog natjecanja. Svi žele vidjeti više kvalitete na terenu. Ljudi ne dolaze na stadione zato što postoji utakmica svaka tri dana. Utakmice moraju postati nešto posebno, a to se može dobiti kroz natjecanje najboljih klubova u Europi – objašnjavao je prije osam godine Seedorf.

U istom razdoblju Wenger je istaknuo da će, prema njegovom mišljenju, europska Superliga postati realnost do 2020. Doduše, dodao je i da se boji velikih razlika u podjeli novca.

– Novi izvori prihoda su potrebni jer neki klubovi troše jako puno novca. Smatram da to ne smije biti zatvoreno natjecanje za odabrane. Sustav mora biti prohodan, a pri tome treba jako paziti da se ne unište nacionalna prvenstva – istaknuo je francuski stručnjak na klupi »Arsenala« u ljeto 2009.
Naravno, priča nije stala na teoretiziranju. Prošle godine UEFA je ozbiljno razmatrala pokretanje ligaškog natjecanja u kojm bi pravo nastupa imalo šesnaest najboljih klubova. Predstavljena je ideja prema kojoj bi se igralo u dvije skupine po osam klubova, s time da bi klubovi od prvog do četvrtog mjesta u svakoj skupini ostvarili plasman u četvrtfinale natjecanja.

UEFA osjetila opasnost

Taj prijedlog je na kraju ipak odbačen. Međutim, čelni ljudi UEFA-e osjetili su opasnost, pa su najvećim klubovima ponudili beneficije kroz promjene u Ligi prvaka koje počinju vrijediti od iduće sezone. Tako će četiri prvoplasirana kluba iz Engleske, Njemačke, Španjolske i Italije direktno ulaziti u Ligu prvaka, koja će samim time postati ekskluzivnije natjecanje. Takav model natjecanja vjerojatno će trajati sve dok ono najveći ne stignu do zaključka da im ni to ne donosi dovoljno novca.
Ukratko, svi su uvjereni da nikakav redizajn natjecanja pod kapom UEFA-e neće zaustaviti stvaranje Superlige u ne tako dalekoj budućnosti.

Tu, međutim, svojevrsni problem predstavljaju engleski klubovi koji nemaju baš tako veliku potrebu za dodatnom zaradom da bi zanemarili svoju ligu. Naime, u ovom stoljeću Premiership je postao svjetski prvak u kategoriji TV prava, s time da situacija na tom polju postaje sve bolja i bolja. Prema dostupnim izvorima, od iduće sezone tu će sveukupno biti oko 8 milijardi funti, s time da će na kraju sezone posljednje plasirani klub lige od toga iznosa dobiti više od sto milijuna funti.

Nije teško zamisliti koliko će novca samo od TV prava pobrati najjači engleski klubovi, a samim time je više nego jasno da se niti jedan od njih neće iz sve snage zaletavati prema novom natjecanju. Doduše, otočki mediji tvrde da bi i njima Superliga bila više nego zanimljiva, ali samo u formatu koji im neće zadirati u Premiership. Što zbog novca, što zbog tradicije.

Nekad slavni više to nisu

Jedan od problema za eventualno pokretanje europske Superlige definitivno predstavlja i izbor sudionika. Mnogi klubovi smatraju da bi morali imati svoje mjesto u tako elitnom natjecanju, no jasno je da tu neće biti dovoljno prostora za sve zainteresirane. Na primjer, prije devetnaest godina »Milan« je bio predvodnik pregovora s tvrtkom Media Partners, kao jedan od vodećih europskih klubova. Danas, pak, taj isti »Milan« glatko gubi bodove u ogledima s fenjerašima Serie A.
Zatim, čelnici najboljih turskih klubova nikada nisu krili da ih zanima ligaško natjecanje na kontinentalnoj razini. Štoviše, krajem 2013. je tadašnji predsjednik »Galatasaraya« Unal Aysal tvrdio da će Superliga ubzo postati stvarnost. Međutim, pitanje je ima li danas mjesta za njih u natjecanju koje bi okupljalo kremu europskog nogometa. Ukratko, mnogi nekada slavni klubovi, poput »Celtica« i »Ajaxa«, smatraju da predstavljaju bitan čimbenik u nogometu, a realnost uvjetovana kvalitetom momčadi govori da u ovom trenutku baš i nemaju preveliku težinu.

Tu postoji i još jedna bitna stavka. Naime potencijalni sudionici Superlige bili bi klubovi koji dominiraju u svojim nacionalnim ligama, a više je nego jasno da bi u takvom natjecanju, slikovito rečeno, mora biti i ono što je »Rudeš« u Hrvatskoj. Uostalom, i u spomenutoj NBA ligi postoje oni koji uglavnom trpe udarce. Bez obzira na silnu zaradu, veliko je pitanje kako bi se bilo koji od slavnih klubova naučenih na pobjede u svojim zemljama nosio s takvim statusom u Superligi.
U svakom slučaju, ideja prezentirana 1998. i dalje živi samo u teoriji. Najmoćniji europski klubovi stalno sanjaju svoju ekskluzivnu ligu u kojoj bi pred do vrha punim stadionima ubirali gomile novca i ne bi morali trošiti snagu na suparnike sa dna svojih nacionalnih prvenstava, a UEFA im neprestano pokušava udovoljiti promjenama formata svojih natjecanja, pazeći da u tom procesu oni mali ne budu u potpunosti marginalizirani, odnosno da imaju neku utješnu nagradu.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka