Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
16. prosinca 2019.
Ne robuje se klišeima

POGLED U EUROPSKU UNIJU Hrvatski zastupnici otkrivaju koliko se posao u Saboru razlikuje od sjednica u Strasbourgu

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker ne robuje klišejima u ponašanju / Foto REUTERS
Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker ne robuje klišejima u ponašanju / Foto REUTERS
Autor:
Objavljeno: 12. veljača 2018. u 22:09 2018-02-12T22:09:00+01:00

Biljana Borzan kaže da eurozastupnici mijenjaju dokumente koji dolaze iz Komisije i do 30 posto, što je u Saboru praktički nemoguće kada je riječ o dokumentima koji dolaze iz Vlade

ZAGREB - Zastupnici Europskog parlamenta uputili su prošle godine Europskoj komisiji više od 7.400 zastupničkih pitanja. Komisija je, dakle, svakog radnog dana u 2017. godini dobivala po tridesetak zastupničkih pitanja, u prosjeku nešto manje od deset po zastupniku. Bila je to, zapravo, lagana godina za europsku administraciju. Komisija je lani morala odgovoriti na gotovo upola manje zastupničkih upita nego 2013. No, to ne znači da su se eurozastupnici umorili, nego su se pravila promijenila pa je izmjenama poslovnika broj pitanja po zastupniku ograničen na 20 u tri mjeseca. Time je smanjeno opterećenje na Komisijine službe, ali i troškovi.

U usporedbi s Europskim parlamentom, statistika Hrvatskog sabora djeluje prilično skromno. Prema podacima koje su objavile saborske službe, u prošloj godini saborski zastupnici postavili su Vladi ukupno 451 pitanje, od čega je 296 pitanja upućeno u pisanome obliku. To je nešto više od jednog pisanog pitanja po radnom danu. Ili, uzmu li se u obzir sva pitanja, u prosjeku tri upita po zastupniku.

Usporedna statistika

Kad bi se, pak, uspoređivao broj govora, odnosno javljanja za riječ, ponovno bi se stekao dojam da su eurozastupnici aktivniji od svojih kolega u Saboru. Prema podacima Sabora, saborski zastupnici prošle su se godine, od siječnja do početka prosinca, za riječ javili nešto više od 12.300 puta, najviše za repliku i odgovore na repliku. To je, otprilike, jednako broju »nastupa« koje je u svom dosadašnjem mandatu – od 2014. do danas – zabilježilo deset najaktivnijih zastupnika Europskog parlamenta, prema podacima na stranici MEPRanking.eu.

Ljutiti Jean-Claude Juncker

»Fenomen« poluprazne sabornice ne zaobilazi niti Europski parlament. Predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera prošle je godine toliko iznervirala gotovo prazna dvorana EU parlamenta da je cijelu instituciju proglasio - smiješnom. »Europski parlament je smiješan, vrlo smiješan«, ljutio se Juncker na sjednici u Strasbourgu, vidno nezadovoljan činjenicom da se na raspravi o malteškom predsjedanju Unijom pojavilo svega 30-ak eurozastupnika. Nakon žestoke »razmjene mišljenja«, Juncker se naknadno ispričao predsjedniku Europskog parlamenta Antoniju Tajaniju zbog svojih komentara.

Dvorana u Strasbourgu nije bila puna niti kada je u utorak u njoj gostovao hrvatski premijer Andrej Plenković. Tajani je, na novinarsko pitanje o tome, tumačio kako, eto, eurozastupnici rade naporno, a taj rad se ne svodi samo na plenarne sjednice, nego i na aktivnosti izvan plenarne dvorane. Plenković je nedolazak dijela svojih bivših kolega prihvatio vrlo sportski. U parlamentu od 751 člana, posjećenost svog nastupa ocijenio je očekivanom i normalnom, a onda se i našalio: »Siguran sam da su i oni koji nisu bili u dvorani, bili zalijepljeni za ekrane u svojim uredima« i gledali raspravu na TV-u.

Radi li se u Strasbourgu doista više nego na Markovom trgu? Je li to uopće usporedivo?

– Skoro pa i nije, odgovara eurozastupnica Biljana Borzan, koja ima iskustvo iz obje institucije. I nije u pitanju samo (varljiva) statistika, nego i način rada u Saboru i Europskom parlamentu. Primjerice, kad su posrijedi govori, samo manji dio onoga što ulazi u službenu statistiku doista je i izrečeno uživo, na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta jer eurozastupnici imaju pravo ono što su htjeli reći, a nisu uspjeli, priložiti napismeno, pa se i to računa u službenu statistiku. No, postoje i druge, bitnije razlike u načinu funkcioniranja dviju institucija.

Najvažniji odbori

– U Europskom parlamentu sve se bitno događa na odborima, a ne na plenarnoj sjednici. Ovdje imate više sastanaka, ali i resurse koje saborski zastupnici nemaju, a to je tim ljudi koji za vas istražuju, čitaju dokumente... To je velika prednost u odnosu na Sabor, smatra Borzan. Vrlo slično govori i eurozastupnik Ivan Jakovčić.

– U Europskom parlamentu rad je složeniji, možda i zahtjevniji, pogotovo ako se želi pratiti mnogo tema. Treba biti dobro pripremljen i imati dobar tim, a taj tim je prednost u odnosu na Sabor gdje su zastupnici moraju osloniti na sebe i stranku, ističe Jakovčić.

Za razliku od saborskih zastupnika, zastupnici Europskog parlamenta mogu u većoj mjeri utjecati na sadržaj zakonodavstva oko kojeg se pregovara na razini Europske unije. Biljana Borzan napominje da, prema nekim izračunima, eurozastupnici mijenjaju dokumente koji dolaze iz Komisije i do 30 posto, što je »u Saboru praktički nemoguće« kada je riječ o dokumentima koji dolaze iz Vlade. Zato je to »dodatni poticaj za rad, kada vidite da to ima smisla«, ističe Borzan.

Dok je bila saborska zastupnica, priznaje Borzan, nije baš koristila mogućnost postavljanja zastupničkih pitanja Vladi. U ovom mandatu u Europskom parlamentu, pak, Komisiji je postavila 86 pitanja. Jakovčić je, po tom kriteriju, jedan od najagilnijih eurozastupnika. Na adresu Komisije uputio je dosad, od početka mandata, više od 500 pitanja. S dijelom oporbenih zastupnika u Hrvatskom saboru njih dvoje dijele jednu karakteristiku; nezadovoljstvo odgovorima administracije na njihova pitanja.

Općeniti odgovori

– Komisija odgovara dosta općenito i ponekad sam zbog toga nezadovoljna. Ipak, neke bitne stvari sam doznala kroz ta pitanja, kaže Borzan, podsjećajući na nedavni slučaj s ograničenjem prodaje energetskih pića djeci. Jakovčić, pak, ocjenjuje da Komisija daje »uglavnom načelne odgovore«, a rijetko kada zastupnici uspiju na taj način dobiti nove informacije.

Marljivi i ljenčine

Gdje se onda više radi, u Strasbourgu ili na Markovom trgu, pitali smo još jednom zastupnicu Borzan, koja je baš ovih dana ušla u najuži izbor za nagradu MEP Award za područje ženskih prava i ravnopravnost spolova. Tu nagradu, podsjetimo, dodjeljuje publikacija »Parliament Magazine« za doprinos u radu Europskog parlamenta.

– Vrijedan čovjek će si naći posla bilo gdje, a ljenčina će prespavati mandat i u Saboru i u Europskom parlamentu, zaključuje Borzan.

Slično nezadovoljstvo – ali ne, naravno, Komisijom, nego Vladom – iskazuje Mostov saborski zastupnik Miro Bulj koji je tijekom prošle godine bio jedan od najaktivnijih u Saboru, pa se, primjerice, za riječ javio više od tisuću puta. On je nezadovoljan jer Vlada, kaže, krši poslovnik ne odgovarajući na pitanja u zadanom roku. Pritom navodi nedavni primjer kada je na odgovor na zastupničko pitanje u pisanom obliku čekao 67 dana, iako bi Vlada trebala na takva pitanja odgovarati u roku od 30 dana. I ne samo da je odgovor kasnio, nego su mu, kaže Bulj, dali »administrativni odgovor koji ne govori ništa«. Zato je, praktički čim je odgovor stigao, pitanje ponovio, uputivši ga ovoga puta na premijera Andreja Plenkovića.

– Imam brojna pitanja na koja želim čuti odgovor, ističe Bulj, samokritički dodajući da u Hrvatskoj ima toliko problema da mu se čini da i on, koji je statistički među najaktivnijima, »premalo radi i premalo pita«.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.