Rijeka navijačima

NAVIJAČIMA 10 POSTO? Hoće li i Mišković dati dionice “Rijeke” na prodaju i po kojoj cijeni?

Edi Prodan

Foto Vedran Karuza

Foto Vedran Karuza

Navijači »Rijeke« morali bi za otkup mogućih 10 posto dionica, osigurati 8.287.060 kuna, a kako ih je trenutačno 8.233 bilo bi to ipak simboličnih tisuću kuna po navijaču



Grad Rijeka je rekao svoje – od 30 posto dionica HNK Rijeka koje posjeduje, građanima će ponuditi na otkup njih – 5 posto! S obzirom da Grad ima 246.606 redovnih dionica nominalnog iznosa od po 100 kuna svaka, znači da će zaljubljenici u »Rijeku« moći otkupiti ukupno 12.330 dionica.


S obzirom da je teško vjerovati kako će se toliki broj zainteresirati za po jednu dionicu, jer realnost je ipak nešto skromnija, pa pretpostavimo da je za kupnju dionica »zapaljeno« tri puta manje ljudi, njih 4.110, dolazimo i do toga da će se morati kupovati po tri dionice za što je potrebno – 300 kuna.


Nekoliko odgovora 


Ono što je još uvijek u ovom trenutku neizvjesno, pitanje je hoće li se i klub povesti za ovim modelom? Hoće li i on svojih 5 posto ponuditi članovima kluba? I hoće li to biti 100 kuna po dionici ili će se ipak Rujevica povoditi za burzovnim modelom, za formiranjem cijene po opciji »ponuda-potražnja«? Mnogo pitanja, nekoliko je odgovora, a kad je klub u pitanju jasno je kako se do odgovora u ovim trenucima i nije moglo s obzirom da se u HNS-u jučer održavala pomalo mučna izborna skupština. Koja je, u slučaju »krivog glasa« pitanje otkupa dionica mogla baciti u sasvim neki drugi plan.




Dakle, nakon što je Teanna došla u posjed većinskog paketa kluba, je li u ovom trenutku optimalan model raspodjele vlasništva Grad Rijeka 25 posto + jedna dionica, Teanna 25 posto + 1 dionica, građani i članovi 10 posto, strani investitor preostalih 39,99 posto? Odgovor na pitanje zna jedino Damir Mišković, predsjednik HNK Rijeka, mada bi sudeći po unisonoj podršci koju je dobio na anketno pitanje o tome podržavaju li ga članovi, mogao biti siguran i u to da bi ponuđene dionice jako brzo pronašle kupce.


Ono što je izvjesno, činjenica je da je 82.870.600 kuna temeljnog kapitala podijeljeno na 828.706 redovnih dionica nominalnog iznosa po 100 kuna. Ako se dakle i sama HNK Rijeka u novoj vlasničkoj strukturi premišlja kakav model privatizacije provesti, bilo bi jako dobro i to da navijači budu dodatno involvirani u vlasništvo kluba. Trenutni broj članova je 8.233. Oni su dakle prva ciljna skupina. Žele li oni otkupiti mogućih 10 posto dionica, morat će iz džepa izvaditi 8.287.060 kuna. Podijelimo to s aktualnim brojem članova jasno je kako bi pojedini član morao izdvojiti po tisuću kuna. Što uistinu nije mnogo. Može se recimo spojiti s kupnjom pretplate i članstva za što će se opet u lipnju formirati redovi ispred prodajnih kućica na Rujevici. Dobitna bi to bila kombinacija jer kartičarske kuće omogućavaju i otplatu na 12 jednakih rata tako da bi navijači, odanici, naprosto »vjernici« kluba skoro bezbolno došli u jednu desetinu posjeda, vlasništva nad institucijom koji najviše vole.


Svakako, institucionalno bi se moralo riješiti i to da se i mali, navijački dioničari udružuju te da se u ugovore ugradi klauzula kako se dionice ne bi smjele prodavati na slobodnom tržištu da se ne bi ugrozile temeljne postavke kluba.


»Para nema« 


Grad Rijeka je dao dobar primjer povjerenja u svoje građane, želju da se »gradske nogometne dionice« moraju disperzirati i na one koji taj Grad uostalom i financiraju. Velika je vjerojatnost da će to učiniti i »Rijeka«, odnosno Teanna te da će tribine ubuduće biti još ujedinjenije pa i zbog vlasničke strukture.


Mada s druge strane, kako pjesma kaže, »pare nisu problem jer para nema«, i tu je blizu istine činjenica da bi se na kupuju zbog materijalnog razloga mogao odlučiti tek manji broj članova. Mnogo je u članstvu obitelji, ili barem nekih dijelova obitelji, tako da, ponude li se na prodaju dionice, najvjerojatnije je da će se budući dioničari morati malo žešće zavući ruku u novčanik i izdvojiti po prilici tri tisuće kuna. Mnogo? Za »Rijeku« ništa nije teško. Tako barem kaže huk s tribina. Je li huk iz praznih novčanika snažniji od toga, pokazat će druga faza privatizacije koja kreće u siječnju.