Problem ozljeda...

Imaju li na Rujevici problem sa sindromom »previše prerano«?

Marko Cvijanović

Pero Kuterovac/Foto Arhiva NL

Pero Kuterovac/Foto Arhiva NL

To se odnosi na naglo povećanje opterećenja u treningu, što ili nije popraćeno adekvatnim zagrijavanjem, razgibavanjem i istezanjem ili nije bilo adekvatne pripreme tijela - upozorava Pero Kuterovac, ugledni kondicijski trener



RIJEKA Pero Kuterovac slovi za jednog od najcjenjenijih stručnjaka za kondiciju sportaša u regiji o čemu u prvom redu svjedoče rezultati hrvatskih sportaša s kojima surađuje već dugi niz godina. Pod njegovom su paskom odličja osvajali hrvatski vaterpolisti i rukometaši, veslač Damir Martin, Kuterovac već neko vrijeme brine o novoj mladosti najboljeg hrvatskog košarkaša Bojana Bogdanovića, a odnedavno brine i o tjelesnoj spremni tenisača Borne Ćorića. U određenim razdobljima njihovih karijera u njegovim su rukama bili i nogometaši Lovre Kalinić, Ante Ćorić, Duje Čop, Filip Benković, Mario Budimir, Bojan Knežević…


– Zamislite, i nitko od njih se nije žalio, ha, ha, ha… – kaže Pero Kuterovac, koji je pokušao ući u trag (pre)čestim ozljedama nogometaša Rijeke s kojima Igor Bišćan muku muči praktično od dolaska na Rujevicu.


Zadnji primjeri ruptura zadnjih loža dvojice iznimno bitnih igrača, Zorana Kvržića i Antonija Mirka Čolaka, opet su otvoriti bolnu temu.


Više faktora




– Da se razumijemo, ne bih htio soliti pamet svojim kolegama u Rijeci, uostalom, poznajem kondicijskog trenera Vedrana Naglića i izuzetno cijenim i poštujem njegov rad. A kad već spominjete ozljede zadnje lože, koja je vrlo česta kod nogometaša, nekoliko je rizičnih faktora. Prvo i osnovno, postoji dobna granica iznad koje se tijela sportša drukčije ponašaju, dakle poslije 26. ili 27. godine nogometašu treba puno više vremena za regeneraciju i, shodno tome, on mora više raditi na prevenciji ozljeda. Kao drugo, kod ozljede zadnje lože najčešće dolazi zbog neelastičnosti tog mišića za što su, ne biste vjerovali, najodgovorniji treneri koji su ih trenirali od njihove dvanaeste do četrnaeste godine. To je najosjteljivija faza njihovog razvoja i najvažnija kad je u pitanju fleksibilnost mišića. Poslije četrnaeste godine teško je postići fleksibilnost.


Postoje, naravno, uzroci i u »realnom vremenu«.


– Do ozljeda mišića može doći i zbog čestih promjena podloga, što je u današnjem nogometu, na žalost, jako česta pojava budući da se trenira na terenima s umjetnom travom pa mješavinama umjetne i prave trave i, naravno, samo travnatim terenima. Jednako tako vrlo je važna obuća, nogometaš se u kopačkama mora osjećati stabilno. I još nešto, kod spomenute ozljede može doći i zbog disbalansa mišića kvadricepsa i zadnje lože, disbalansa trbušnih i leđnih mišića, odnosno nemobilnosti kuka, ali i zbog akumuliranog umora ili jednostavno rečeno slabosti mišića. Što želim reći? Ima puno faktora koji se mogu pripisati ozljedama mišića, teško je neki put procijeniti zbog čega se to događa. Uostalom, kod tih ozljeda vrlo često može doći do ponovne rupture.


Budući da se u Rijeci to u posljednje vrijeme događa prečesto, čak se i prvi trener Igor Bišćan zimus preispitivao jesu li pripreme bile krivo odrađene ili su nagomilane ozljede jednostavno posljedica spleta nesretnih okolnosti.


– Nisam sudac da sudim o nečijem radu, mogu eventualno pomoći savjetom. Ono što sam naučio iz svog iskustva je činjenica da je u momčadskom sportu puno teže raditi jer u isto vrijeme trenira previše igrača različitih predispozicija pa je u tom kontekstu teže prilagoditi optimalan način rada. Idealno bi bilo dvadesetak ljudi podijeliti u ciljane skupine od pet ili šest ljudi, ali to je, na žalost, najčešće neizvedivo jer klubovi nemaju toliko stručnjih ljudi na raspolaganju.


Postoji, međutim, jedno zlatno pravilo kojega se u radu sa sportašima treba pridržavati.


Istezanje


– Amerikanci to zovu »too much too soon« ili u prijevodu: previše prerano. To se odnosi na naglo povećanje opterećenja u treningu, koje ili nije popraćeno adekvatnim zagrijavanjem, razgibavanjem i istezanjem ili prije toga nije bilo adekvatne pripreme tijela za tu razinu opterećenja. O tome treba voditi najviše računa. Doduše, može se, naravno, dogoditi i da je sportaš preumoran, zbog čega također može doći do ozljede.


Ono na čemu Kuterovac inzistira u radu s igračima jest adekvatna priprema tijela da bi ono moglo istrpiti velike zahtjeve modernog nogometa.


– U zadnje vrijeme puno pažnje posvećujem jakosti mišića. Nogomet je po pitanju snage i brzine puno išao prema naprijed. danas su zahtjevi u nogometu enormni i zato je najbitnije dovesti tijelo u stanje da izdrži te napore – zaključio je Kuterovac.