Stručnjake zgrozila reakcija Prisavlja na Stankovića: HRT udara na temeljno ljudsko pravo

Ako novinari ne smiju propitivati, onda znači da se vraćamo u teško dogmatsko društvo, kaže Gordana Vilović s FPZ-a. Ovime odstupamo od nekih osnovnih Ustavnih prava, prava na slobodu govora, zabrane cenzure, poručuje Nikola Baketa, Vukovarac i član Programskog vijeća HRT-a

ZAGREB Povijest HRT-a pamti svašta, ali ne i da se čelništvo HRT-a odreklo nekog svog novinara i ogradilo od njegova rada onako kako se HRT u utorak navečer, u Dnevniku, priopćenjm ogradio od urednika i voditelja emisije »Nedjeljom u 2« Aleksandra Stankovića.

Stanković je »kriv« jer je svog gosta, vukovarskog branitelja Predraga Mišića Peđu, pitao je li Domovinski rat bio građanski rat makar u dijelu gdje su Mišić i njegov brat ratovali jadan protiv drugoga. Zbor udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi vidio je u tome razlog da zatraži od vodstva HRT-a smjenu Stankovića.

To je žalosno

Vodstvo HRT-a na to je odgovorilo priopćenjem u kojem se ogradilo od novinara. Pače, u toj ogradi se ističe da su svi novinari i zaposlenici javnoga medijskog servisa obvezni objektivno i nepristrano raditi te poštovati pozitivne zakonske propise Republike Hrvatske, a tako i one koji se odnose na Domovinski rat i stvaranje današnje slobodne, suverene i demokratske Republike Hrvatske.

Gordana Vilović, profesorica novinarske etike na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, priznaje da je šokirana.

– Šokirana zbog toga što smatram da, unatoč Deklaraciji, mi kao ljudi koji smo u demokratskom društvu imamo pravo, osobito novinari, pitati i propitivati. Ne vidim tu apsolutno ništa loše. Ne vidim razlog da se reagira kako je reagirao HRT. Meni se čini da se prozivaju novinari kao državni neprijatelji, a bila sam uvjerena da je to pripadalo nekim davnim vremenima. Sve me to zaista iznenađuje, ili ja doista više ništa ne razumijem – kazala nam je Vilović.

Ovime se, kako reče, udara na temeljno ljudsko pravo, na slobodu govora. Ako to zabranimo, što nam ostaje, pita se Vilović. No, kakvu je poruku ovim priopćenjem čelništvo HRT-a poslalo svojim zaposlenicima?

– Poruka je da ako misle ostati raditi na HRT-u, da se lijepo umire, da ne propitkuju ništa i da rade ono što je politika kazala da treba raditi. To je žalosno, ali to se onda ne može nikako nazvati ni blizu javnim servisom. To je onda jaka državna televizija. Tako to ja iščitavam iz svega. Sve te naznake, sve te »sitnice« kao da vode u pravcu za koji smo smatrali da je ipak umekšan, ublažen. Razumijem da država mora imati, i ima, uvijek neki utjecaj na javni servis, ali ovoliko i na ovaj način!? Što će sutra biti!? Ako novinari ne smiju propitivati, onda znači da se vraćamo u teško dogmatsko društvo. To je grozno. Osim toga, Domovinski rat nije religija – ističe Vilović.

Reakciju Prisavlja HND smatra licemjernim napadom vodstva HRT-a na vlastitog novinara kojim vrh HRT-a još jednom potvrđuje kako se, kada je program u pitanju, ne rukovodi poštovanjem profesionalnih standarda na kojima se treba temeljiti javni medijski servis, već se služi opasnom politikantskom retorikom priklanjajući se populističkim nasrtajima i prilagođavajući se tako da ne uznemirava političke moćnike – stoji u priopćenju HND-a. Ističe se kako se iz transkripta dijela razgovora sa Stankovićevim gostom Predragom Mišićem vidi što je točno Stanković izgovorio, da je postavio pitanje kojem je povod bio osobna sudbina gosta.– Vodstvu HRT-a istovremeno ne smeta ugošćavanje onih koji su osobe optužene za ratne zločine prije 8. listopada 1991. godine branili upravo pozivajući se na citirane činjenice iz odluke Ustavnog suda. Oni mogu i u programu HRT-a tvrditi kako je do 8. listopada 1991. u Hrvatskoj bio »građanski rat«, a novinar HRT-a ne smije o tome niti pisnuti, a da ga se vodstvo HRT-a javno ne odrekne. Pritom se HRT-ovi šefovi sakrivaju iza Ustava Republike Hrvatske, koji kolega Stanković niti na koji način nije doveo u pitanje. Pozivaju se i na Deklaraciju o Domovinskom ratu Hrvatskoga sabora, kao da je taj politički dokument – dogma. Ovakvim postupkom vodstvo HRT-a je dodatno potvrdilo da instituciju kojom rukovode ne smatraju javnim medijskim servisom nego državnom agencijom pod političkom kontrolom i tako HRT simbolično vraćaju u državu iz koje je Hrvatska izašla – u SFRJ i to iz najrigidnijeg razdoblja – kaže se u priopćenju HND-a.

Domovinski rat nije religija, a Deklaracija o Domovinskom ratu nije Zakon kako to, sudeći po tekstu kojim se ogradio od Stankovića, tumači vodstvo HRT-a.

Relevantna pitanja

I Nikola Baketa, Vukovarac i član Programskog vijeća HRT-a je mišljenja da je u konkretnom slučaju Stanković samo postavljao pitanja i da nije dovodio u pitanje Deklaraciju o Domovinskom ratu. Pače, kako nam reče, Stanković je postavljao relevantna pitanja s obzirom na to da mu je gost bila osoba čije je brat bio na drugoj strani.

– Mislim da u tom kontekstu ni u jednom trenutku nije dovodio u pitanje agresiju, čak je to i sam naglasio u dva navrata. Nije tu bilo namatenja nekog stava, to su bili novinarska pitanja – smatra Baketa.

Pritom kao Vukovarac i kao politolog kaže kako njege stvari poput spomena građanskog rata uopće ne vrijeđaju, tim više što je po definicijama i tumačenju politologa ovih dana u našim medijima istaknuto da su postojali i elementi građanskog rata koji pak ni malo ne umanjuju pitanje agresije i uloge Srbije te karakter Domovinskog rata kako je definiran u Deklaraciji. A to je uostalom, kaže Baketa, i Stanković isticao pri postavljanju pitanja. Pita se, međutim, Baketa na koji načn se nakon ovoga vodstvo kuće misli postaviti prema drugim brojnim deklaracijama i novinarima koji se o njih »ogriješe«.

– Ovime odstupamo od nekih osnovnih Ustavnih prava, prava na slobodu govora, zabrane cenzure – kaže Baketa.

Jučer se Prisavljem pronio i glas kako nije nemoguće da Uprava izrekne novinaru i strože sankcije.