Prije više od mjesec dana na sve važne adrese Hrvatske radiotelevizije stiglo je pismo Hrvoja i Nevena Hitreca, oca i sina, znanog književnika i scenariste te znanog redatelje. U pismu posve pristojno pitaju zašto nikada nije realiziran projekt televizijske dramske serije »Kolarovi« i to: Glavnog ravnatelja HRT-a Kazimira Bačića, ravnatelja Programa HRT-a Renata Kunića, ravnatelja Produkcije Jozu Barišića, glavnu urednicu Dramskog programa Nives Madunić Barišić te članove Programskog vijeća HRT-a i Nadzornog odbora HRT-a. Odgovor još nisu dobili, baš kao ni makar kurtoaznu obavijest da je pismo stiglo na spomenute adrese. Ne treba se tome čuditi, već više od deset godina HRT »radi« Kolarove da ih nikad napravilo ne bi. Vrijedi stoga citirati pismo Hitrecovih.

– Poštovani, prije više od deset godina na najvišoj je razini HRT-a odlučeno da se uđe u pripremu snimanja televizijske serije »Kolarovi«. U scenarističkom je smislu projekt bio potpuno spreman za realizaciju. Prije deset godina i opet je na najvišoj razini odlučeno da se obave pretpripreme, kako bi serija mogla ući u redoviti godišnji program dramske produkcije. Redatelj i suradnici pronašli su lokacije i obavljena je detaljna razrada svih aspekata produkcije. Elaborat je Dramski program dostavio Upravi HRT-a. Programsko vijeće HRT-a je u više navrata poduprlo realizaciju tv-serije »Kolarovi«. Tko je i zašto zaustavio realizaciju serije, koja obuhvaća gotovo cijelo 20. stoljeće kroz prizmu građanske zagrebačke obitelji, autorima je nepoznato. Ovim pismom želimo podsjetiti nacionalnu televiziju i njezina tijela na rečeni projekt, koji ima ne samo hrvatsku nego i europsku dimenziju. Scenarij je napisao Hrvoje Hitrec na podlozi vlastitoga, istoimenog opsežnog romana, a redatelj je Neven Hitrec. Autori drže da bi poradi teme i kolektivnog sjećanja publike, serija pobudila veće zanimanje hrvatske publike od sličnih, uvoznih serija rađenih po klasičnim obiteljskim sagama iz drugih književnosti«, stoji u pismu Hrvoja i Nevena Hitreca.

Odgovor bez značenja

Kakav je status projekta »Kolarovi« pitali smo i sami HRT, pa dobili još jedan u nizu odgovora koji ne govori ništa. U odgovoru se javnosti kazuje tek to da je »vodstvo HRT-a upoznato sa spomenutim projektom i svim popratnim okolnostima povezanima s njime«. Kaže se i kako je Nadzornome odboru HRT-a o tomu projektu podneseno očitovanje, a onda slijedi rečenica koja ima za cilj skinuti odgovornost sa sadašnjeg vodstva HRT-a s obzirom da je »riječ o projektu iniciranomu davno prije početka mandata sadašnjega vodstva HRT-a«, baš kao da i prije deset, ili osam, ili šest godina u vrhu HRT-a nije sjedilo jedno pola ljudi koji su na vodećim funkcijama i sada.

Priča o »Kolarovima«, dramskoj TV seriji od 13 nastavaka, počinje naime još 2005. odnosno 2006. godine. U vrijeme kada je Glavni ravnatelj bio Mirko Galić. U listopadu 2006. godine autor Hrvoje Hitrec predao je scenarije prvih 13 epizoda za što mu je isplaćena i naknada u iznosu od 260.000 kuna. Scenarij se dorađuje i obrađuje 2007. i 2008. godine, radi to Neven Hitrec, potpisani su novi ugovori s ukupnim iznosom naknade od 100.000 kuna. No, mijenjaju se ljudi na čelnim pozicijama HRT-a pa se tako mijenjanju i producenti Dramskog programa. Do polovice 2013. godine izmijenilo ih se najmanje petoro, a onaj šesti ne uspijeva naći produkcijski elaborat projekta. Ali, valja vrijeme malo vratiti unatrag, recimo na kraj 2012. godinu kada su se »Kolarovi« našli među prijedlozima za velike dramske serije, kada je u Dramskom programu postojala želja i interes da se krene u rad na seriji i kada je samo nedostajao blagoslov rukovodstva kuće. No s vrha put Dramskog programa nikada nije stigla niti obavijest valja li u realizaciju, ili ne. Dakako ono što je na početku bilo ‘jeftino’, kroz godine je bivalo ‘zahtjevno’ i ‘skupo’. No, važni je je po sudbinu Kolarovih zlatno pravilo HRT-ovo da se s promjenama u vrhu kuće uobičajeno odustaje od projekata koji su ranije pokrenuti i to često bez pomnije analize. Uloženih 400.000 kuna bruto u projekt, uloženi trud Hitreca i suradnika, urednički napor sve je to bačeno u vjetar. Štoviše, Hrvoje i Neven Hitrec i zakonski već nekoliko godina imaju pravo zadržati primljenu naknadu, a projekt odnijeti drugima, jer HRT nakon šest prvih godina više na njega nema pravo. Odnosno, ima ga samo dok Hitrecovi žele da im seriju rade HRT. Raditi bi seriju HRT mogao. Želi li, hoće li, može li, treba li, ne to odgovora nema.

Najbolje što HRT za TV seriju ima

Neven Hitrec nam veli kako je interesantno da su urednici Dramskog programa prije nekoliko godina potpisali dokument da su »Kolarovi« najbolje što HRT za TV seriju ima. Brojni napravljeni elaborati, skice, operativni planovi od »Kolarovih« su učinili iznimno pripremljen projekt, da bi sve bilo stopirano bez vidljiva razloga i da bi na sve, bez ikakva objašnjenje, pao veo šutnje. Hitrec otac i sin mogli su zapravo i šutjeti te otići drugim nakladnicima s obzirom da nikom nisu dužni ništa. Umjesto toga, kako nam reče Neven Hitrec, smatraju da valja svako toliko podsjećati na projekt, tražiti da Programsko vijeće reagira baš kao i tražiti odgovor na uvijek jedno te isto pitanje – po kojem se kriteriju biraju projekti, poglavito oni iz vanjske produkcije, i tko ih bira.

Kolarovi su, naime, kako kaže prošli legalno sve faze, recenzenti su bili urednici dramskog programa, nije bilo ni prečaca ni zaobilaznih puteva. Što sve vrijeme čini Prisavlju svjedoči i činjenica da je financijski plan za »Kolarove« rađen u vrijeme kada je HRT još radio kućne, producentski svoje projekte. U međuvremenu su donesene poslovne odluke zahvaljujući kojima je HRT praktički izgubio i svoju scenografiju i kostimografiju, a u kući dugo već nije rađeno ništa ni iz daleka nalik dramskom projektu.

– Nisu tu problem financije, već da se detektira strategija, programska strategija kuće te da se onda svrsishodno ti novci ulažu u najkvalitetnije projekte po stručnom sudu, a ne da se dijele po sistemu ‘ko prije djevojci, njegova djevojka’ – ističe Neven Hitrec.

Stihija umjesto kriterija

Nekada je izvrsnost projekta bio kriterij, danas se tog kriterije ne vidi, sve je stihijski, a to, smatra Hitrec, nije dobro za nacionalnu televizijsku kuću. Pače, danas je dojam, kako kaže Hitrec, da svatko može doći do projekta ako ima neku svoju mrežu ili je dio neke mreže, ili ako dovoljno galami. A mogli bi, kaže, Kolarovi biti pandan Buddenbrookovima. Prvi dio serije pokazuje razdoblje naše povijesti od 1928. do 1945. kroz prizmu jedne zagrebačke građanske obitelji.

»Obavješćujemo Vas i kako će vodstvo Hrvatske radiotelevizije pristupiti analizi isplativosti toga projekta nakon čega će se odlučiti o daljnjim aktivnostima povezanima s projektom«.