ZAGREB  Ravnateljstvo HRT-a na sjednici održanoj 26. siječnja donijelo je »Odluku o ukidanju Odluke o plaći rukovodećih struktura u HRT-u od 20. kolovoza 2009. godine« i time omogućilo svima koji spadaju u rukovodeće strukture da im se plaća poveća od par stotina, do par tisuća kuna.

Ravnateljstvo je, naime, izvan snage stavilo odluku što ju je u srpnju 2009. godine donijela Vlade Jadranke Kosor, kojom su limitirane najveća plaća i druga primanja predsjednika i članova uprava trgovačkih društava.

 Ta recesijska odluka još je na snazi, makar je kroz godine doživjela manje korekcije, poglavito u slučaju iznimno uspješnih tvrtki koje ne primaju nikave državne subvencije. Na HRT-u su je ukinuli, ograničenja više nema te je logično zaključiti da se automatizmom aktivira ono što ‘rukovodećim strukturama’ stoji u ugovorima – koeficijenti koji sa sobom nose plaću veću od maksimalnih 17.500 kuna.

Mjeseci natezanja

Ured za odnose s javnošću HRT-a odluku iz 2009. ne daje na uvid, no da se tu ipak radi o ukidanju limita na plaće, potvrđuje Vanja Sutlić, ravnatelj HRT-a iz te, 2009. godine.

  – To je ta odluka. Nekoliko je mjeseci trajalo natezanje spada li tu HRT ili ne, ali smo na koncu uvršteni u popis onih koji bi trebali limitirati plaće – prisjeća se Sutlić.

  Koliko god HRT bio specifičan, s obzirom i na način kako se financira, procijenjeno je da zaslužuje biti na listi. Mjera je zahvatila glavnog ravnatelja, glavne urednike, novinare mentore. Neki su zbog toga izgubili na plaći par stotina kuna, a glavni ravnatelj više, oko 4.500 kn. Je li možda trebalo tada postupiti suprotno odluci Vlade? Ako i jest, ne griješi Sutlić kad kaže kako bi ga javnost »razapela« da je to učinio. Praksu započetu 2009. godine nastavljaju Sutlićevi nasljednici; Josip Popovac, Domagoj Novokmet te, sve do jučer, Goran Radman. Ravnateljstvo je, navodno, dokinulo odluku pritisnuto brojnim sudskim tužbama onih koji ne dvoje da im je nezakonito od kolovoza 2009. godine isplaćivana plaća manja od one na koju su ugovorom imali pravo. Navodno je za jednog od sporova sud tužiteljima dao za pravo, pa ukidanjem limita čelništvo HRT-a pokušava potencijalnu financijsku štetu učiniti manjom. Tužitelji o svemu tome ne žele govoriti, jer su, kako neslužbeno vele, zainteresirana strana.

 

 Moralno upitno

Što god bio motiv Ravnateljstva, posljedica je i to da će plaće rukovodećih struktura na HRT-u porasti. Primjera radi, ako je izračun ostao isti kao u doba kad je Vanja Sutlić gubio 4.500 kuna plaće na mjesec zbog ograničenja primanja na 17.500 kuna, lako je izračunati da bi Glavni ravnatelj ubuduće, umjesto limitirane plaće, trebao dobivati barem 22.000 kuna, ako ne, kako se špekulira, i 26.000. Ovo je priča u kojoj su, s formalne strane, možda svi u pravu; Vlada i vlade koje žele štedjeti makar im Odluka bila pravno nesavršena, tužitelji koji hoće svoj novac sada kad se vlast promijenila ili su u mirovini, pa i čelništvo HRT-a ako uistinu traži način da prevenira štetu od tužbi. Moralno je pak upitno baš sve, tim više što i recesija još uvijek traje.

  No, ni u Vladi, ni Ministarstvu kulture ne vide problem. Poručuju, odluka kojom su 2009. godine limitirane plaće čelnih ljudi u javnim poduzećima ne odnosi na HRT, jer HRT nije javno poduzeće, nego javna ustanova. Ako je tome tako, vrijedi se makar zapitati zbog čega je vlasnik HRT-a gotovo tri godine puštao glavnog ravnatelja i druge pripadnike rukovodećih struktura televizije, da žive na ‘minimalcu’!?