Želimo pokazati da je knjiga nešto živo, bitno i zanimljivo, te da čitanje nije dosadna aktivnost koja se odvija u izolaciji, nego prilika za otkrivanje novih svjetova mašte
Posljednja emisija na HRT-u posvećena knjizi – Knjiga ili život – šaptom je pala prije točno godinu dana. I u tom periodu naš javni televizijski servis nije imao emisiju o knjizi, unatoč činjenici da je cijeli jedan kanal posvećen kulturi. Treći program HRT-a, ta kulturna oaza javne televizije, ili svojevrsni kulturni geto, ovisno o kutu gledanja, ovih bi dana ipak konačno mogao početi ispravljati javnotelevizijski knjigocid počinjen u ime puke indolentnosti.
Urednik Trećeg programa Dean Šoša okupio je naime novu/staru ekipu ukinute emisije, pridodao im neke zanimljive nove akvizicije i krenuo u odiseju kreiranja novog formata koji bi trebao predstaviti knjigu u svježem, zanimljivom, a relevantnom ruhu.
Šošin poziv
Urednički tim čine »knjigoživotni« Koraljka Kirinčić, Gordan Nuhanović, Lidija Špiranec i novopridošla Karolina Lisak Vidović. Upravo je Lisak Vidović osvježenje u ekipi, ujedno i osoba koja savjetom dugogodišnje pratiteljice knjiških tema na Hrvatskom radiju zasigurno može pomoći u kreiranju dobre emisije. Ona je naime već 15 godina urednica tjedne polusatne emisije o književnosti na Prvom – Kutija slova.
– Radio ima sreću od samih svojih početaka imati brojne sadržaje posvećene knjizi. Na žalost to nije tako s televizijom. Na nama je da to promijenimo – kaže Lisak Vidović, ističući da ju je televiziji privukao Šošin poziv da se napravi emisija o knjizi na nov i inventivan način, a transponiranje književnih sadržaja u televizijski medij joj je posebno inspirativno jer pruža nove mogućnosti prezentiranja i istraživanja novih načina govora o knjizi.
A taj bi se novi način mogao najkraće, i pomalo redukcionistički, opisati sintagmom »neozbiljnim ruhom na ozbiljan sadržaj«. Emisija naime želi, kako to kaže Lisak Vidović, uvesti knjigu u 21. stoljeće.
– Želimo pokazati da je knjiga nešto živo, bitno i zanimljivo, te da čitanje nije dosadna aktivnost koja se odvija u izolaciji, nego prilika za otkrivanje novih svjetova mašte. Iz tog razloga, izrazito je bitno književnost približiti gledateljima i prezentirati je na pristupačan i zabavan način, ne žrtvujući pritom informativnost. Koliko god obrazovan i vrijedan sadržaj bio, ako je prenesen na dosadan način, nema šanse doprijeti do gledatelja – kaže Lisak Vidović.
Dinamična struktura
Zato je predstavljen novi format kratke dnevne emisije u trajanju od sedam minuta u kojoj će se predstavljati nove knjige, ali i zaboravljeni klasici na drugačiji način, snimati portreti pisaca, prevoditelja i urednika te predlagati važne knjige za prevođenje. Preporučivat će se i iznimne knjige koje su oblikovale generacije ili istaknute intelektualce.
Inventivnosti u predstavljanju toga »ozbiljnog« sadržaja, dakle onome »neozbiljnom« ruhu, trebala bi pripomoći mlada tehnička ekipa na čelu sa zapaženim redateljem Filipom Peruzovićem. Njemu će pomagati redateljica Silva Ćapin, kao i snimateljice Dinka Radonić i Dubravka Kurobasa. Montažu će potpisivati Iva Ivan.
Poseban naglasak u emisiji bit će na povratku književne kritike na HRT. Autorska ekipa ističe da sve veći broj naslova koji se objavljuju uz sve manji prostora posvećen kritici u medijima prosječnom čitatelju onemogućuje snalaženje, čega je posljedica pad prodaje, ali i čitanosti knjiga. Zato će u svakoj emisiji gostovati po dvoje kritičara, čija mišljenja o knjizi mogu biti i suprotstavljena. Kritičari će se mijenjati iz emisije u emisiju, a uz afirmirane otkrivat će se i mlade kritičare. Na dan posvećen kritici, u ponedjeljak, ekipa će se truditi stvoriti povjerenje gledatelja u iščekivanju saznanja o knjizi koju je doista vrijedno pročitati. A da gledatelji dobiju što točniji dojam o stilu i tonu knjige, sam autor čitat će kratke dijelove iz svoga djela.
Dinamičnost se planira postići strukturom u kojoj nijedan blok neće trajati dulje od minutu i pol. Ako će u pitanju biti neka dulja cjelina, poput razgovora s kritičarem u studiju, on će se podijeliti na dva dijela, između kojih će se umetnuti kratko autorovo čitanja djela o kojem se govori ili pak kratki zabavni džingl. Pritom, ističe Lisak Vidović, važnu ulogu u prezentaciji knjige imat će humor, i to podjednako tekstualno i vizualno. Trudit će se tako ekipa izmjestiti knjigu iz njenih tipičnih konteksta knjižnice, sobe za pisanje ili festivala književnosti i smještati je u neobične kontekste: dječjih igraonica, tramvaja, menzi…, a sve uz moto: »Jedini veći grijeh od toga da se književnost ne shvaća dovoljno ozbiljno je da ju se shvaća previše ozbiljno!«
Knjiga ili život
Horizont očekivanja gledatelja svime time trebao bi biti narušen u pozitivnom smislu, ali i reda nekog treba biti. Svaki ponedjeljak bit će kritika jednog novog naslova, utorkom će se moći upoznati pisca ili prevoditelja, srijedom će se predstaviti knjigu života nekog intelektualca, ne nužno vezanog za knjigu, a četvrtkom će se predstavljati nove i stare knjige vrijedne pažnje.
