Tijekom proteklih šezdeset godina Playboy nije bio poznat samo po golišavim ljepoticama. Čitalo ga se i zbog tekstova i literarnih djela poznatih književnika
Što je zajedničko Marilyn Monroe, Marge Simpson, Kate Moss, Sharon Stone, Madonni, Kim Basinger, Burtu Reynoldsu, Peteru Sellersu, Bruni Marsu, Steveu Martinu, Donaldu Trumpu i Jerryju Seinfeldu? Svi oni pojavili su se na naslovnici Playboya, vjerojatno najpoznatijeg časopisa za mušku publiku koji ovog tjedna slavi šezdeseti rođendan.
Vrhunac u 70-ima
Prvo izdanje novog lista za muškarce bilo je i više nego uspješno – prodano je u više od 54 tisuće primjeraka. Zanimljivo je da je Hefner list pokrenuo s 1000 dolara koje je pozajmio od majke te da prvo izdanje Playboya na naslovnici nije imalo napisan datum objave s obzirom na to da Hefner u tom trenutku nije očekivao da će list imati drugi broj. Prvi Playboy koštao je 50 centi i imao 44 stranice.
Mnogi također ne znaju da se časopis prvotno trebao zvati Stag Party, ali je već postojeći list tog imena zabranio njegovo korištenje. Ime Playboy Hefneru je, prema legendi, predložio njegov prijatelj Eldon Sellers čija majka je radila za tada već ugašenu tvrtku Playboy Automotive.
List čije je korištenje »pristojnih« golih fotografija označeno kao meka pornografija, odnosno erotika, na vrhuncu je bio prije četrdeset godina, točnije 1972. godine kada je mjesečno prodavan u sedam milijuna primjeraka.
Od Marqueza do Kerouaca
Svojim radovima u nastanku lista sudjelovali su mnogi poznati fotografi kao što je Ken Marcus, Richard Fegley, Arny Freytag, Ron Harris, Tom Kelley, David Mecey, Russ Meyer, Pompeo Posar, Suze Randall, Herb Ritts, Stephen Wayda, Sam Wu, Mario Casilli, Annie Leibovitz, Helmut Newton, Bunny Yeager i drugi… Pred njihovim objektivima pozirale su mnoge poznate pjevačice, glumice, modeli, pa čak i sportašice poput Nancy Sinatre, Jayne Mansfield, Katarine Witt, Drew Barrymore, Farrah Fawcett, Ursule Andress…
Poznati Playboyev logo, stilizirani zečić s leptir-mašnom, nastao je u manje od pola sata, a dizajnirao ga je Art Paul, prvi grafički urednik časopisa. Hefner je zečića za zaštitni znak izabrao zbog toga što nosi zabavnu seksualnu konotaciju, i zbog toga što mu se činio razigranim, onakvim kakvim je htio da bude i Playboy. Takve su, po njegovom mišljenju, i zečice mjeseca, mlade, zdrave, jednostavne djevojke iz susjedstva, a ne fatalne, teške žene u elegantnom donjem rublju.
Tijekom proteklih šezdeset godina Playboy nije bio poznat samo po golišavim ljepoticama koje su krasile njegove naslovnice i duplerice. Čitalo ga se i zbog tekstova i literarnih djela koja su u njemu objavljivali poznati književnici kao što je Norman Mailer, Vladimir Nabokov, Ian Fleming, Margaret Atwood, Gabriel Garcia Marquez, Jack Kerouac, Hunter S Thompson, John Updike, Chuck Palahniuk i mnogi drugi.
Popularni su bili i veliki razgovori koje su radili poznati s poznatima. Primjerice, u nekoliko je navrata »ispitivač« bio povjesničar Alex Haley koji je između ostalog intervjuirao Martina Luthera Kinga Jr.-a i Malcolma X-a. Jedan od najzapaženijih intervjua u Playboyju bio je onaj s tadašnjim predsjedničkim kandidatom Jimmyjem Carterom, objavljen u izdanju za studeni 1976. godine. »U svome sam srcu više puta počinio preljub« – glasio je njegov naslov. Dobro je poznati i intervju koji je David Sheff napravio s Johnom Lennonom i Yoko Ono, a koji je objavljen u izdanju za siječanj 1981. godine. Razgovor koji je na kioske stigao nakon Lennonovog ubojstva, kasnije je objavljen i u obliku knjige.
Iako je imao krizne faze, što je među ostalim rezultiralo i time da danas izlazi deset, a ne dvanaest brojeva godišnje, Playboy i dalje uspješno »radi« i prodaje se u 1,25 milijuna primjeraka. Statistike pokazuju da 81 posto njegovih čitatelja čine muškarci, od čega su 8 posto njih studenti, te da je 40 posto čitatelja u braku. Playboy na Facebooku ima više od 13 milijuna fanova, na Twitteru gotovo 800 tisuća sljedbenika, a web-stranica Playboy.com više od 5,3 milijuna posjetitelja mjesečno.
Ne zaboravimo i da tvrtka Playboy Enterprises osim trideset nacionalnih izdanja Playboya u svome vlasništvu ima i televizijsku kuću, digitalne postaje, radijsku postaju i štošta drugo… Kakva je budućnost Playboya, teško je reći. Dok jedni smatraju da je koncept lista zastario, njegov urednik Jimmy Jellinek smatra da je to i dalje relevantan lifestyle časopis. List koji je često optuživan da žene prikazuje kao objekte, danas nastaje u uvjerenju da je prošlo vrijeme »plastičnih« modela. Njegov generalni direktor Scott Flanders kaže da moraju biti »female-friendly«, odnosno bliži ženskoj publici i prikazivati zdravi, realistični izgled.
Kako god bilo, jedno je sigurno – Playboy je već dugi niz godina jedan od najpoznatijih i najprepoznatljivijih svjetskih brendova. Što će s njime biti nakon smrti njegovog danas 87-godišnjeg osnivača, pokazat će budućnost. Hefner zna što njega na kraju čeka – bit će pokopan u grobnicu tik uz onu Marilyn Monroe, svoje prve »zečice«.
