Riječki olimpijci

Neki od sugovornika u filmu su Zdravko Ćiro Kovačić, Frane Nonković, Karlo Stipanić, Milka Milinković, Alvaro Načinović, Aramis Naglić, Ivan Ljubičić, Mirza Džomba, Snježana Pejčić, Jakov Fak, Samir Barać...

Važno je sudjelovati, ali i pobijediti! – prilagođena je olimpijska krilatica koja ponajbolje opisuje nastupe riječkih olimpijaca na Olimpijskim igrama od Pariza 1924. do Londona 2012. godine.   Upravo ovo vremensko razdoblje obuhvaća dokumentarni film »Riječki olimpijci« producenta, scenarista i redatelja Vanje Vinkovića, što će premijerno biti prikazan na Dan olimpizma, 10. rujna, na Trsatskoj gradini u 20 sati. Ove godine Vinković je već predstavio dokumentarni film »Habsburgovci i Opatija«, a u realizaciji je i njegov novi film »Otto i Hrvati« koji bi trebao biti premijerno prikazan ovoga listopada u Puli na Međunarodnoj konferenciji paneuropske unije. Film se temelji na razgovorima vođenim s Ottom von Habsburgom i njegovim suradnicima.

  Film »Riječki olimpijci«, nastao u produkciji Kluba riječkih olimpijaca i Sveznadara.com, predstavlja Rijeku kao hrvatski sportski Olimp, čiju su slavu diljem svijeta pronijeli vrhunski riječki sportaši svojim iznimnim rezultatima. Na posljednjih 21 ljetnih, 9 zimskih i 10 paraolimpijskih igara nastupilo je gotovo stotinu riječkih, primorskih i goranskih sportaša. Osvojili su 14 zlatnih, 16 srebrnih i 12 brončanih medalja. Tridesetak sportaša u ekskluzivnim razgovorima emotivno svjedoči o svojim nastupima na Olimpijskim igrama – kroz gorčinu poraza i radost pobjede, zajedništvo i humanost, domoljubni ponos i sportsko dostojanstvo.

O uspjesima i neuspjesima

  Svi živi nositelji medalja obrađeni su i kroz njihove sportske portrete. Sportaši govore o svojim uspjesima i neuspjesima, anegdotama i emocijama s Igara na kojima su sudjelovali. Upravo zbog toga film nije jednodimenzionalan, već daje kompleksnu sliku života vrhunskih sportaša. S obzirom na obuhvaćeni vremenski period od osamdesetak godina, film »Riječki olimpijci« je i svojevrsna kronologija riječkog sporta i trajan dokument jednog vremena. Vanja Vinković ističe da je prednost dao emotivnim prikazima, dok su sami sportski rezultati i statistike u drugom planu.

U filmu su ispričane i zanimljive anegdote s Olimpijskih igara. Jedna od njih vezana je uz sportskog veterana Zdravka Ćiru Kovačića. U djetinjstvu je bio dosta boležljiv pa mu je majka darovala medaljon s likom sv. Ante. On je taj medaljon nosio u partizanima i kasnije u reprezentaciji. Svaki put prije početka utakmice poljubio bi medaljon i to mu je davalo sigurnost. To su vidjeli i ostali suigrači, pa su i oni počeli ljubiti medaljon. Bilo je to u vrijeme rigidnog socijalizma, kad su komunistički komesari imali dosta veliku važnost u svim društvenim događanjima. Tadašnji partijski sekretar koji je bio zadužen za sport rekao je: »Čuo sam da vi ljubite nekog sveca«, a Ćiro mu je odgovorio: »Da, ljubimo svetog Antu i kad ga poljubimo mi pobjeđujemo«. Onda je i sekretar poljubio medaljon.   Druga anegdota dogodila se 1992. u Barceloni, kad smo osvojili prvu medalju u samostalnoj Hrvatskoj. Tada se na Igrama prvi put pojavio i američki »Dream team«. Na trening hrvatske reprezentacije došao je čuveni Larry Bird. Okladio se u pivo s našim košarkašima u pucanju trica. Javio se Danko Cvjetičanin i dobio Birda, koji mu je platio pivo. Nakon zlata u Ateni, Mirza Džomba i njegovi suigrači s medaljama oko vrata sjeli su u jedan atenski restoran. Cijeli dan naručivali su jela i pića, a Grci i turisti su ih neprestano fotografirali kad su vidjeli da nose medalje.   Našu olimpijku Snježanu Pejčić u Pekingu je zaustavio visoki tamnoputi gospodin. Nije ga odmah prepoznala. Upitao ju je da li ima olimpijske značke za razmjenu. Ona je izvadila nekoliko značaka, a gospodin joj je dao svoju značku uz komentar da je dobila značku iz zemlje u kojoj se rađaju najbrži sprinteri. Kad je Snježana Pejčić bolje pogledala sugovornika shvatila je da razmjenjuje značke s Usainom Boltom, najbržim čovjekom na svijetu!

  – Na ideju za film došao sam još prije nekoliko godina, dok su konkretan povod bile Olimpijske igre u Londonu 2012. Nisam htio napraviti klasičnu kronologiju rezultata, statistika i čisto sportskih informacija, nego sam želio da mi kroz razgovore riječki sportaši koji su sudjelovali na Olimpijskim igrama govore o svojim doživljajima s Igara, ali i o zemljama i gradovima u kojima su gostovali. Imao sam sreću da su gotovo svi riječki olimpijci još uvijek živi. Dragutin Ciotti, prvi nositelj medalje 1928. u Amsterdamu, nažalost nije živ. O njemu i njegovim sportskim danima pričala mi je Ciottijeva kći Neva Razmilić. Od tih najvažnijih olimpijaca više nije živ ni Ivica Jobo Kurtini, a nedavno je umro i Simo Nikolić. Inače, prvi riječki olimpijci 1924. godine u Parizu bili su plivači Ivan Arčanin, Vladimir Smokvina i Atilio Venturini te atletičar Veljko Narančić.

Pet tema

Film je bio završen pred Olimpijske igre u Londonu, no u suradnji s Gradom Rijekom i Klubom riječkih olimpijaca odlučili smo malo pričekati. Tako film završava s 2012. godinom i Londonom te velikim dočekom naših zlatnih olimpijaca, vaterpolista Baraća, Hinića i Burića, na riječkom Korzu. Koncepcija filma je takva da postoji logična olimpijska kronologija, ali su godine i nastupi ispresijecani temama. Teme o kojima govore sportaši su: Olimp, život, zvijezde, porazi i pobjede. Kroz tih pet tema sugovornici daju viđenje Olimpijskih igara, natjecanja, druženja, zajedništva, a tu je i neizostavna politika, odnosno promjene koje su se događale u tih osamdesetak godina.

Film »Riječki olimpijci« realizirala je riječka ekipa. Scenarist i redatelj je Vanja Vinković. Producenti su Aramis Naglić i Vanja Vinković, snimatelji Marko Bezić, Igor Pavić i Željko Cindori, montažer Tomislav Budiselić, suradnik na scenariju Davor Sever, a razgovore su vodili Davor Sever i Vanja Vinković. Korištene su dvije kamere pa su kadrovi dosta dinamični, a ima i atraktivnih grafičkih elemenata kojima su predočene zanimljivosti i statistički podaci. Slikovni i video materijal je iz privatne arhive sugovornika, a nabavljen je i uz pomoć HOO, IOC, Pixsella, Novog lista, Sveučilišne knjižnice Rijeka, Kluba riječkih olimpijaca i Sveznadar.coma. Film je sufinanciran sredstvima Grada Rijeke, Županije primorsko-goranske, Ministarstva obrazovanja, znanosti i sporta Republike Hrvatske.

  Cilj je bio da se kroz razgovore s tih tridesetak sugovornika gledateljima, naročito onim mlađima, dočara olimpijski duh i sportski način razmišljanja. Ovaj film nije samo o sportu, nego i o univerzalnim vrijednostima, a sve to kroz prizmu nastupa na Olimpijskim igrama. Radi se o riječkim olimpijcima u malo širem smislu, jer se oni u dokumentima Međunarodnog olimpijskog odbora svrstavaju u Primorsko-goransku županiju. Kriterij je bio da to budu sportaši rođeni u Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji, ali i oni koji su rođeni u Rijeci, pa i ako su nastupali za druge zemlje. Na primjer, 1936. godine nekoliko Mađara i Talijana iz Rijeke nastupalo je za Mađarsku, odnosno Italiju. Treći kriterij je bio da se uvrste sportaši koji su nastupali za riječke klubove, a u isto su vrijeme bili u reprezentacijama na Olimpijskim igrama. Uvrstili smo i paraolimpijce, među kojima je bez premca najbolja Milka Milinković oja na Igrama nastupa već četrdeset godina i osvojila je brojne medalje – osvrnuo se Vanja Vinković.

Arhiva sugovornika

DVD »Riječki olimpijci« sadrži osim istoimenog filma i dodatke: kratke filmove, vremensku crtu i fotogaleriju i može se nabaviti u prodaji. Kroz olimpijske spotove prikazana su događanja koja nisu mogla biti uvrštena u film. U spotovima su prikazani gradovi domaćini, hrvatske medalje i najveće svjetske zvijezde koje su postizale uspjehe na Igrama. Film je nastao i na temelju arhivske građe – iskorišteni su arhivski materijali sugovornika, filmovi, fotografije, ilustracije, novinski članci, faksimili.

» SAMIR BARAĆ (Hrvatska)  London 2012. vaterpolo zlato    » DAMIR BURIĆ (Hrvatska)  London 2012. vaterpolo zlato    » IGOR HINIĆ (Hrvatska)  London 2012. vaterpolo zlato    » DANIJEL PREMUŠ (Italija)  London 2012. vaterpolo srebro    » JAKOV FAK (Hrvatska)  Vancouver 2010. biatlon bronca    » SNJEŽANA PEJČIĆ (Hrvatska)  Peking 2008. streljaštvo bronca  » VLADIMIR VUJASINOVIĆ (Srbija)  Peking 2008. vaterpolo bronca  » VALTER MATOŠEVIĆ (Hrvatska)  Atena 2004. rukomet zlato    » MIRZA DŽOMBA (Hrvatska)  Atena 2004. rukomet zlato    » VLADIMIR VUJASINOVIĆ (Srbija i Crna Gora)  Atena 2004. vaterpolo srebro   » IVAN LJUBIČIĆ (Hrvatska) Atena 2004. tenis u paru s Marijom Ančićem bronca    » VLADIMIR VUJASINOVIĆ (Srbija i Crna Gora)  Sydney 2000. vaterpolo bronca    » ALVARO NAČINOVIĆ (Hrvatska)  Atlanta 1996. rukomet zlato    » VALTER MATOŠEVIĆ (Hrvatska)  Atlanta 1996. rukomet zlato    » IGOR HINIĆ (Hrvatska)  Atlanta 1996. vaterpolo srebro    » DAMIR GLAVAN (Hrvatska)  Atlanta 1996. vaterpolo srebro    » RATKO ŠTRITOF (Hrvatska)  Atlanta 1996. vaterpolo srebro    » ARAMIS NAGLIĆ (Hrvatska)  Barcelona 1992. košarka srebro    » MILKA MILINKOVIĆ (Hrvatska)  Barcelona (paraolimpijske Igre) 1992. atletika bronca    » ALVARO NAČINOVIĆ (SFRJ)  Seul 1988. rukomet bronca    » MILKA MILINKOVIĆ (SFRJ)  Seul 1988. (paraolimpijske Igre) atletika zlato   » ZORAN ROJE (SFRJ)  Los Angeles 1984. vaterpolo zlato   » NENAD GRAČAN (SFRJ)  Los Angeles 1984. nogomet bronca   » MILKA MILINKOVIĆ (SFRJ)  Los Angeles (paraolimpijske Igre) 1984. atletika zlato i srebro    » ZORAN ROJE (SFRJ)  Moskva 1980. vaterpolo srebro    » ZORAN MUSTUR (SFRJ)  Moskva 1980. vaterpolo srebro    » MILKA MILINKOVIĆ (SFRJ)  Moskva (paraolimpijske Igre) 1980. atletika dvije bronce    » MILKA MILINKOVIĆ (SFRJ)  Heidelberg (paraolimpijske Igre) 1972. atletika srebro i bronca    » KARLO STIPANIĆ (SFRJ)  Ciudad de Mexico 1968. vaterpolo zlato    » ABDON PAMICH (Italija)  Tokio 1964. atletika zlato    » KARLO STIPANIĆ (SFRJ)  Tokio 1964. vaterpolo srebro    » FRANO NONKOVIĆ (SFRJ)  Tokio 1964. vaterpolo srebro    » ABDON PAMICH (Italija)  Rim 1960. atletika bronca    » ZDRAVKO ĆIRO KOVAČIĆ (FNRJ)  Melbourne 1956. vaterpolo srebro  » ZDRAVKO ĆIRO KOVAČIĆ (FNRJ)  Helsinki 1952. vaterpolo srebro    » IVICA JOBO KURTINI (FNRJ)  Helsinki 1952. vaterpolo srebro    » RALPH BERZSENYI (Mađarska)  Berlin 1936. streljaštvo srebro    » GYÖRGY KUTASI (Mađarska)  Berlin 1936. vaterpolo zlato    » ULDERICO SERGO (Italija)  Berlin 1936. boks zlato    » DRAGUTIN CIOTTI (SHS)  Amsterdam 1928. gimnastika bronca

  U filmu o riječkim olimpijcima važnu »ulogu« ima i sam grad Rijeka. Snimljeni su riječki sportski objekti, ali i prepoznatljive vedute grada na kojima su snimani intervjui – od Trsata do Kantride. Tako će i oni kojima sport možda nije primaran moći doživjeti Rijeku, pa time film osim sportske vrijednosti ima i promidžbeno-turističku dimenziju. Zahvaljujući sugovornicima prisutnima u dugom vremenskom razdoblju, poput Zdravka Ćire Kovačića, film može poslužiti i za edukaciju najmlađih, dok će one starije podsjetiti na zlatne dane riječkoga sporta.