ZAGREB Godine 1963., 11. rujna u točno 11 sati puštena je u pogon tvornica gramofonskih ploča Jugoton. Bio je to po mnogočemu veliki događaj koji je obilježio glazbu na ovom području, na kojem je Jugoton jedini imao kompletan proces suvremene moderne proizvodnje. Tvornica je svečano otvorena mjesec dana kasnije, 23. listopada iste te 1963. godine.

U listu Ritam tim je povodom tiskan veliki članak pod naslovom: »Zabavna muzika izgradila džina«. Tvornica se prostirala na 35.000 kvadratnih metara površine, od čega je na 8000 kvadratnih metara izgrađeno osam objekata. Jugoton je ovim potezom došao do proizvodnje preko 16 milijuna ploča godišnje, usvojio je izradu ploča u stereo tehnici te je postavio temelje za daljnje proširenje asortimana. Slavko Kopun, tadašnji direktor Jugotona, tom je prilikom najavio je kako nas čeka »manje glavobolje zbog loših ploča, naivnih i šeretskih omota, zbog brzog ‘ćelavljenja’ ploča«.

– Snizit će se troškovi proizvodnje i skratit ćemo korake za pet puta. Imat ćemo više ploča, ljepših ploča, boljih ploča, jeftinijih ploča – rekao je tada Kopun.

Istočno od raja 

Kako se to gradila tvornica prezentirano je i za nedavne izložbe »Jugoton – istočno od raja«. Uprava Jugotona odlučuje se za izgradnju nove, suvremeno opremljene tvornice u Gornjoj Dubravi 1959. godine. Arhitekt je Igor Skopina koji je uz zadovoljenje potreba same proizvodnje, nastojao jednakopravno ostvariti visoke standarde humane i kvalitetne radne sredine. Kamen temeljac položen je 1960. godine. Izgradnja je trajala tri godine. Jugotonova tvornica gramofonskih ploča u mnogočemu je pomogla rastu glazbe na ovim prostorima. U toj su se tvornici izrađivali albumi Bijelog dugmeta, Azre, Idola, Haustora, Električnog orgazma, Ive Robića, Arsena Dedića, Miše Kovača i mnogih drugih velikih imena. Jugoton je osnovan 10. srpnja 1947. godine u Zagrebu, a tek nakon otvaranja tvornice ploča dosegnuo je svoj vrhunac u poslovanju. Jugoton je nakon raspada Jugoslavije i demokratskih promjena u Hrvatskoj promijenio ime u Croatia Records, a nalazi se u istom kompleksu u zagrebačkoj Dubravi. U fonoteci Croatia Recordsa nalazi se više od 80.000 fonograma.

Revolucija 

Predsjednik Uprave Croati Records Želimir Babogredac kazat će kako je od ‘stare’ Jugotonove tvornice ostalo puno više nego od drugih tvornica. 

– Kako se vidi i iz onog što je govorio Slavko Kopun, bila je to revolucionarna tvornica. Proizvodnja se iz polumanufakturne pretvorila u modernu. Tvornica je bila zamišljenja kao ni jedna druga u istočnoj Europi. Bila je smišljena tako da se može razvijati i povećavati, da veliki broj ploča i kaseta može biti brzo i kvalitetno proizveden. To je odredilo smjer kojeg se, nakon svih tih godina držimo – ističe Babogredac.

Croatia records, kaže, i danas pokušava zadržati širinu kompletnog kataloga, od dječjih izdanja, preko popa i rocka do klasike. Na godinu je 2000 novih izdanja. 

– Držimo tempo koji nije jednostavan. U pravo vrijeme smo krenuli u digitalizaciju. Ono što smo počeli 1996. ovo smo ljeto i završili, zahvaljujući angažmanu studija, tehnike, ljudi. Arhiva od 79.000 pjesama je premještena na novi medij, za budućnost – kazuje Babogredac. 

No, nova tehnologija traži i manji prostor i manje zaposlenih. Croatia records funkcionira danas na istoj adresi na 3.000 četvornih metara prostora, zaposlenih je 35. Planovi su veliki. Planira se regionalno širenje, osnivanje velike regionalne baze koja će sadržavati 300.000 tonskih zapisa.