Rijeka EPK 2020.

Važne novosti: Odobreni muzejski postavi u “Šećerani” i na “Galebu”

Nela Valerjev Ogurlić

Foto: Ivica Tomić

Foto: Ivica Tomić

Stalni muzejski postav s desetak tematskih cjelina  pod zajedničkim nazivom »Doba šećera i globalizacije« bit će smješten na  prvom i drugom katu barokne palače u »Benčiću«, a postav na »Galebu« bit će privlačan najširem krugu posjetitelja i svim dobnim skupinama



RIJEKA Na konferenciji za novinare u Muzeju grada Rijeke objavljeno je nekoliko važnih novosti vezanih uz obnovu broda »Galeb« i upravne palače nekadašnje riječke Šećerane, reprezentativnih spomenika kulture koji će biti dio projekta Europska prijestolnica kulture 2020. Početak obnove palače, koja će postati sjedište Muzeja grada, očekuje se krajem studenoga ili u prosincu ove godine, a dovršetak je planiran u roku od 20 mjeseci.


Prema riječima Nikoline Radić Štivić, ravnateljice Direkcije za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara pri gradskom Odjelu za kulturu, danas završavaju e-konzultacije sa zainteresiranim gospodarstvenicima, a nakon što Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU (SAFU) pregleda dokumentaciju, bit će otvoren i postupak javne nabave za odabir izvođača.


Obnova »Galeba«, buduće podružnice Muzeja grada, počet će nešto kasnije, u siječnju ili veljači iduće godine, a trenutno se dovršava izvedbeni projekt koji mora biti gotov do kraja kolovoza i potom odobren od Hrvatskog registra bodova.


Novac i rokovi




Hrvatsko muzejsko vijeće odobrilo je – prema riječima pročelnika Odjela za kulturu Ivana Šarara – elaborate muzejskih postava koji će nakon obnove broda i palače biti u tim objektima. Oba stalna postava radi tim u sastavu: Ervin Dubrović, ravnatelj Muzeja grada Rijeke, kustosice Sabrina Žigo i Ema Makarun, povjesničar Tvrtko Jakovina i nagrađivana hrvatska dizajnerica Nikolina Jelavić Mitrović.


Za obnovu dva spomenika riječke industrijske baštine i njihovu turističku valorizaciju, Rijeci je odobreno 69 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz fondova EU-a, odnosno 85 posto ukupnih troškova projekta, a preostalih 12 milijuna kuna Grad mora osigurati iz drugih izvora. Stoga su oba projekta obnove u lipnju prijavljena i na natječaj Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a putem kojeg Hrvatska pruža mogućnost financiranja preostalog dijela projekta. U skladu s propozicijama natječaja, Grad je zatražio 7 milijuna kuna. Rezultat se očekuje tijekom rujna, a ministrica Gabrijela Žalac iskazala je ambiciju da se i za preostali iznos – koji bi trebala osigurati Rijeka – pronađe rješenje putem Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a, napomenuo je Šarar.


Ministrica je izrazila i želju da se svi projekti završe do kraja 2019. godine kako bi spremni dočekali 2020. u kojoj će Rijeka biti Europska prijestolnica kulture, a Hrvatska predsjedati Europskom Unijom. Naša zemlja je prva u kojoj se to preklopilo. Službeni rok za realizaciju projekta inače je 1. lipanj 2020. godine, no pročelnik Šarar nada se da će završiti ranije.


Iskorak u ponudi


Gradonačelnik Vojko Obersnel osvrnuo se na prekjučerašnji sastanak u Banskim dvorima s premijerom Andrejom Plenkovićem i desetak ministara i državnih tajnika, rekavši da mu je nedvojbeno dano na znanje da će Vlada projekt Europske prijestolnice kulture 2020. sufinancirati s 10 milijuna eura. Naglasio je i da je Rijeka za revitalizaciju bivšeg industrijskog kompleksa »Rikard Benčić« u kojem će se smjestiti Gradska knjižnica, Dječja kuća i dvije muzejske institucije, te obnovu »Galeba«, osigurala europska sredstva u iznosu većem od 130 milijuna kuna.


– Realizacija ovih projekata za Rijeku će značiti značajan iskorak u kulturnoj i turističkoj ponudi, a za mene i veliku osobnu satisfakciju nakon svega što sam doživio u posljednjih 17 godina, a posebno u zadnjih šest mjeseci u kojima smo prozivani kao neuspješni i nesposobni – rekao je gradonačelnik, podsjetivši da je revitalizacija »Benčića« već počela prvom fazom uređenja H-objekta u koji će uskoro preseliti Muzej moderne i suvremene umjetnosti.


Ravnatelj Muzeja grada Rijeke Ervin Dubrović podsjetio je na važnost riječke Tvornice šećera koja označava početak industrijalizacije grada. Njezina upravna zgrada je najkvalitetnija barokna palača na istočnojadranskoj obali i za Rijeku predstavlja ono što je Puli Arena, a Splitu Dioklecijanova palača.


Stalni muzejski postav pod nazivom »Doba šećera i globalizacije« bit će smješten na prvom i drugom katu palače, a koncipiran je pomoću sljedećih tematskih cjelina: Moć šećera, Mletački lav i carski orao, Revolucija i parni stroj, Prvi torpedo na svijetu , Južni pol Srednje Europe, More, globalizacija, Amerika, Između sjevera i juga, Mirisi i boje Istoka, Došašće, egzodus, novi život – Rijeka i svijet.


Na »Galebu« i kino


Na drugom katu, u velikoj dvorani i manjem tzv. lovačkom salonu, moći će se odvijati i razna kulturna događanja. Na trećem katu bit će prostori za rad kustosa i ostalog pratećeg osoblja, a u potkrovlju tehnički prostori muzeja i spremišta. Koncept stalnog i povremenog muzejskog postava na »Galebu« sastavljen je s namjerom da bude privlačan najširem krugu posjetitelja i svim dobnim skupinama. Osim brodske infrastrukture, stalni postav oplemenit će izložbe usmjerene na prikaz dinamične povijesti broda i grada Rijeke, a u središtu pažnje bit će Tito i važnost pokreta nesvrstanih.

Na brodu se predviđa i niz događanja koja će objedinjavati različite kulturne djelatnosti u gradu, kao što su kazališne predstave, tribine, performansi, edukativne radionice, video projekcije i drugi sadržaji koje će provoditi riječke kulturne institucije. Uz to, »Galeb« će imati i smještajni te ugostiteljski dio, na oko tisuću četvornih metara, a na njemu će biti i buduće ljetno kino, tako da će postati utočište i za Art kino »Croatia«.