Grad: Rijeka
Danas: 24° moguća kiša
Sutra: 14° 27° oblačno
23. studenoga 2017.
Glazbena prava u regiji

Diskoslavija: Konačno dolaze iTunes i Spotify?

Ilustracija / Foto Sandro RUBINIĆ
Ilustracija / Foto Sandro RUBINIĆ
Autor:
Objavljeno: 9. lipanj 2013. u 9:50 2013-06-09T09:50:00+02:00

Na hrvatsko, ali i tržište svih ostalih zemalja bivše Jugoslavije, trebao doći jedan veliki inozemni internetski glazbeni servis. Time bi hrvatskim ljubiteljima glazbe konačno bilo omogućeno da na jednostavan način na jednom mjestu potraže, plate i »skinu« glazbu hrvatskih, ali jasno i inozemnih izvođača

Dva desetljeća nakon raspada bivše države gospodarstvenici s područja šest država koje su činile nekadašnju Jugoslaviju naveliko su počeli raditi na obnovi starih veza i izgradnji Jugosfere. Sad su im se u tom poslu odlučili pridružiti i čelnici glazbene industrije, koji u stvaranju jedinstvenog tržišta od 21 milijun stanovnika vide priliku za povećanje poprilično smanjene prodaje albuma te eventualni novi uzlet i povratak na stare staze slave, kad su pojedini izvođači u bivšoj Jugoslaviji bez problema ostvarivali milijunske, platinaste naklade. Osnovu za uvođenje ove svojevrsne Diskoslavije već su postavila društva skladatelja iz šest država, zajedničkim povezivanjem i sređivanjem pitanja glazbenih prava za cijelu Jugosferu.

iTunes ili Spotify

Kao rezultat ovog postavljenog svojevrsnog »pravnog okvira« iz HDS ZAMP-a najavljuju da bi do kraja ove godine na hrvatsko, ali i tržište svih ostalih zemalja bivše Jugoslavije, trebao doći jedan veliki inozemni internetski glazbeni servis. Time bi hrvatskim ljubiteljima glazbe, deset godina nakon što je prerano preminuli šef Applea Steve Jobs napravio revoluciju uvođenjem iTunesa i prodajom pjesama »jednim klikom« za 99 centi, konačno bilo omogućeno da na jednostavan način na jednom mjestu potraže, plate i »skinu« glazbu hrvatskih, ali jasno i inozemnih izvođača.

Hrvatski glazboljupci dosad su se nalazili u pomalo bizarnoj situaciji da s najvećih inozemnih internetskih glazbenih servisa ne mogu na legalan način kupiti pjesme ili albume domaćih glazbenika, koje hrvatski diskografi već dugo uredno postavljaju na iTunes, Spotify i druge glazbene servise. Korisnici, naime, ne mogu kupovati glazbu na iTunes servisu ako su iz Hrvatske, već su se pojedinci morali dovijati korištenjem stranih kreditnih kartica, a slična je situacija i sa Spotifyjom.

No, pravna podloga za razrješenje ove situacije već je postavljena, objašnjava glasnogovornica HDS ZAMP-a Marina Ferić Jančić.

Otvoren put iTunesu

Sporazumom društava skladatelja s područja bivše Jugoslavije riješena je jedna od glavnih prepreka ulasku i Appleovog iTunesa, što se tiče prodaje glazbe, u Hrvatsku i zemlje regije, a to je premalo tržište. Davor Pasarić, izvršni urednik Jabučnjaka, internetske zajednice koja okuplja Apple entuzijaste, ističe da se Apple kad je došao u Hrvatsku odmah sudario s domaćom kompliciranom legislativom.

– Naša birokracija je vrlo teška, a Apple inače te probleme agresivno rješava zahvaljujući silnim novcima koje ima na raspolaganju. No, Hrvatska je očito premalo tržište da bi im se takav pristup isplatio. Kod dovođenja iTunesa spominje se i problem lokalizacije, no tehnička strana tog posla je dobrim dijelom riješena, jer App store i tekst sporazuma koji se mora prihvatiti kod prijave već su prevedeni na hrvatski jezik. Ključna stvar koju ovdje treba imati na umu jest to da bi Apple kod uvođenja prodaje glazbe preko iTunesa u Hrvatsku morao uvesti i cijeli sustav korisničke podrške koji košta određene novce. Morali bi samim tim i osnovati lokalnu Apple podružnicu, koja zasad ne postoji. Apple je u Hrvatskoj isključivo prisutan putem ovlaštenog uvoznika, bez ikakve lokalne infrastrukture, kaže Pasarić.

Hrvatski korisnici iPhonea i iPada zasad putem App Store mogu kupovati samo aplikacije za svoje pametne telefone i tablete, a Pasarić drži da Appleu to zasad služi i kao »sonda« kojom ocjenjuju mogućnosti lokalnog tržišta i kupaca, kod uvođenja dodatne ponude, uključujući i glazbu.

– Već dva desetljeća pratim rad Applea i jasno mi je da su oni uvijek iznimno oprezno postupali s ovdašnjim tržištem, još od vremena bivše Jugoslavije. Kad procijene da im je to isplativo, dovest će i glazbu putem iTunesa u Hrvatsku, ocjenjuje Pasarić.

Riješeni pravni odnosi

– Međunarodnim povezivanjem i razgovorima s udrugama skladatelja iz šest država s područja bivše Jugoslavije uspjeli smo postići sporazum i riješiti pitanje prava za cijelu bivšu državu. U tome nam je pomoglo i to što je naš glavni tajnik Antun Tomislav Šaban od ove godine i dopredsjednik Europskog društva skladatelja. Mi smo, dakle, sa svoje strane riješili pravne odnose, a na internetskim je glazbenim servisima da odluče o financijskoj isplativosti dolaska. Uređivanjem pravnih odnosa preskočili smo veliku prepreku koja je dosad bila brana njihovom ulasku, a riječ je o premalim individualnim tržištima svake pojedine države na području bivše Jugoslavije.

Pojedini glazbeni servis sad može odmah ući na tržište cijele regije, a ugovore po sličnom obrascu potpisuje posebno sa svakim društvom skladatelja iz pojedine zemlje. Do kraja godine jedan od većih međunarodnih glazbenih servisa mogao bi ući u Hrvatsku, a istovremeno, samim tim, i u ostale zemlje regije. Time bi se hrvatskim ljubiteljima glazbe omogućila znatno veća ponuda za kupovinu glazbe u digitalnom obliku, kaže Ferić Jančić.

Premalo tržište

Prema informacijama koje je HDS ZAMP prikupio u posljednjih godinu dana stopa internetskog piratstva na hrvatskom tržištu iznosi 99,9 posto, no Ferić Jančić ocjenjuje da je za internetske glazbene servise još veći problem za dolazak bilo premalo tržište.

– Piratstvo postaje problem i internetski glazbeni servisi očekuju od nas i društava skladatelja u ostalih pet država da nastavimo i pojačamo kampanje promocije autorskih prava. No, zahvaljujući sporazumu naših društava skladatelja i rješavanju pravnih odnosa otvara im se tržište od više od 20 milijuna stanovnika pa smatramo da bi to moglo presuditi u odluci o njihovom dolasku, dodaje Ferić Jančić.

Pored piratstva, u obzir treba uzeti i to da je tržište digitalne prodaje sadržaja u Hrvatskoj i drugdje u Jugosferi još uvijek u povojima. Na internetskoj prodaji glazbenih i drugih sadržaja još 2009. godine uprihodovano je samo 90.000 eura, iako je porast digitalne kupnje u Hrvatskoj u prošloj godini iznosio 150 posto u odnosu na 2010. godinu. U HDS ZAMP-u se zasad ne izjašnjavaju o tome koji bi glazbeni servis mogao doći na ovo tržište, je li riječ baš o famoznom iTunesu ili možda Spotifyju, koji korisnicima po modelu mjesečne pretplate nudi kompletan svjetski glazbeni repertoar.

Zanimljivo, globalna glazbena industrija u prošloj je godini zabilježila prvi porast godišnjeg prihoda još od 1999. godine. Te iste godine tinejdžer Shawn Fanning pokrenuo je Napster, servis za besplatnu razmjenu glazbe među svojim korisnicima, koji je ubrzo unio strah u kosti čelnicima svjetske diskografske industrije. Uslijedile su sudske tužbe i procesi, no čini se da se glazbena industrija konačno prilagodila internetu i djelomično izmijenila zastarjele poslovne modele.

Rast prihoda u 2012. godini iznosi samo 0,3 posto, ali porast prihoda digitalnog formata dobrim dijelom se objašnjava porastom broja glazbenih platformi koje se baziraju na pretplati, poput Spotifyja koji se već probio na rastuća tržišta Brazila, Indije i Meksika. Prihod digitalnih izdanja porastao je za devet posto u 2012. godini, te sa 3,6 milijardi funti čini čak 34 posto ukupnog prihoda glazbene industrije u toj godini. Broj korisnika pretplatničkih glazbenih servisa porastao je za 44 posto, odnosno na 20 milijuna ljudi, od kojih je samo na Spotify pretplaćeno njih pet milijuna.

Trivijalna stvar

Edin Haliti iz riječkog Disco'n'Actiona zbog prirode svog »dnevnog posla« dobro je upućen u zbivanja na tržištima šest država bivše Jugoslavije. Očekuje da bi od internetskih glazbenih servisa u regiju mogao prvi doći upravo Spotify, no ističe da od dolaska ni Spotifyja niti iTunesa ne vidi preveliku korist za same glazbenike na području bivše Jugoslavije.

– Možda sam pesimističan, ali mislim da se neće apsolutno ništa promijeniti ulaskom tih glazbenih servisa. Postotak internetske prodaje u Hrvatskoj nevjerojatno je nizak. Dobro sam upućen u stanje u ostalim državama bivše Jugoslavije i mogu slobodno reći da smo od Srbije po tom pitanju udaljeni 12 godina, a od svih ostalih 37 godina. U proteklih 20 godina što se tiče glazbe u cijeloj regiji napravili smo evolucijski korak unatrag. Osiromašili smo, a glazba je postala trivijalna stvar. Ako i dođu iTunes ili Spotify, pitanje je tko će kupiti te pjesme? Ne vidim što je sprečavalo sve te ljude da dosad kupe pjesme ili albume naših bendova na nekom manjem servisu koji im je već dostupan, poput BandCampa. Hoće li netko kupiti Thompsonov album na iTunesu? Neće, bar ne u velikom broju, jer njegova je publika drugog profila. Ni oni koji slušaju Disco'n'Action ili neki sličan bend neće kupiti pjesmu, jer nemaju para. I dolazimo u začarani krug, smatra Haliti.

Njegov Disco'n'Action ove je godine samostalno izdao sjajan album »Dance or Die«, koji je dostupan za download na BandCampu za pet eura. Haliti dodaje da su shvatili da prodaja albuma direktno ovisi o koncertima.

– Nakon svakog koncerta prodamo dva, tri ili pet albuma putem BandCampa. Taj servis ima jedan fora alat koji te zvukom otvaranja kase obavijesti o tome da ti je upravo kupljen album. I tako odmah vidiš da ti je prodano par albuma. Da se razumijemo, to su mizerno male brojke. No, danas, ako znaš raditi posao, možeš sam doma snimiti album za male pare. I na taj način, zahvaljujući koncertima, mi ostanemo u recimo nekom malom plusu. Naravno da ne očekujemo da ćemo se ikad obogatiti od glazbe, ali bilo bi dobro da si od toga možemo platiti barem hranu, kaže Haliti.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka