Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
23. listopada 2019.
"Houston, we have a problem"

Redatelj filma o "Titovom svemirskom programu" Žiga Virc: "JFK, svemirska utrka, Tito i Jugoslavija su neiscrpne teme"

ŽIga Virc
ŽIga Virc
Autor:
Objavljeno: 18. ožujak 2016. u 11:43 2016-03-18T11:43:00+01:00

Moj je autorski koncept bio da u filmu predstavim sve do čega smo došli. To uključuje i potvrđene informacije, povijesne činjenice, no i razne konstrukcije, nagađanja i subjektivna mišljenja. U filmu nudimo svjež i drugačiji pogled na to razdoblje povijesti

Kad je 2012. godine slovenski »Studio Virc« izbacio trailer budućeg dokumentarca pod nazivom »Houston, we have a problem« s tezom da su Amerikanci uspješno poslali čovjeka na Mjesec zahvaljujući dostignućima jugoslavenskog svemirskog programa koja im je prodao Tito, većina od onih 300 tisuća gledatelja koji su već u prvih 48 sati pogledali najavni filmić pomislila je da se radi o dobrom starom balkanskom humoru.

No četiri godine kasnije, dokumentarno-igrani projekt mladog redatelja Žige Virca ne samo da je iz »vica« prerastao u film s međunarodnom produkcijom, već će svoju premijeru imati u službenom dijelu jednog od najpoznatijih svjetskih festivala – američke »Tribece«.

Virc koji je mit o tajnoj američkoj kupnji jugoslavenskog svemirskog programa, vrijednoj navodno nekoliko milijardi dolara, počeo graditi na nekim općepozatim podacima kao što je ostavština genijalnog inženjera Hermana Potočnika ili pak mitski Objekt 505 Jugoslavenske zračne baze u Željavi, u posljednje je četiri godine prikupio, kako tvrdi, još cijeli niz intrigantnih dokumenata i posložio ih u priču, koja je, čini se, još ponajviše zaintrigirala baš – Amerikance.   

Od kuda potječu prve informacije koje su vas zainteresirale za ovu temu?

– Godine 2011. sam prilikom istraživanja za potrebe scenarija jednog drugog filmskog projekta naletio na hrpu zanimljivih informacija koje su mi pobudile zanimanje za ovu temu. S nekih povjerljivih dokumenata nakon 50 godina skinuta je oznaka »povjerljivo«, pri čemu mislim na dokumente nastale u razdoblju od 1960. do 1965.

Političke spletke

Bilo je nešto sreće s pravim ljudima, neke informacije su bile javnosti već dostupne, samo je bilo potrebno uzeti vremena, zakopati se u arhive i sve povezati u cjelinu. Rezultat toga je film pun političkih spletki i dramatičnih osobnih doživljaja pojedinih aktera.

O projektu smo prvi put čuli još 2012. godine, što znači da je dugo nastajao. Koji su bili ključni dokazi ili indicije, odnosno izvori informacija na koje ste se skoncentrirali?

– Da, cijela produkcija je trajala četiri godine. Pored istraživanja i produkcije je bilo potrebno pronaći i financijska sredstva za snimanje, za što je bilo nužno uključivanje međunarodnih partnera – u projekt su pored Slovenije uključene i Hrvatska, Njemačka, Češka (preko HBO Europe) i Katar. Podatke smo tražili prvenstveno u državama bivše Jugoslavije i u SAD-u i pregledali smo širok dijapazon arhivskih materijala. Usput smo naletili i na puno glasina, konstrukcija i teorija zavjera, koje također nudimo gledateljima na prosudbu.

Radilo se o tome da je SFRJ bila za ta vremena i iz perspektive istočno-europskih država tehnološki vrlo napredna država i u vojnoj tehnologiji, od gradnje podmornica do brojnih vojnih zrakoplova. Vrhunski projekt razvoja supersonične letjelice »Novi avion« prekinuo je, primjerice, raspad države. Film smo među ostalim snimali u napuštenoj podzemnoj vojnoj zrakopovnoj bazi Željava – Objekt 505 na granici između Hrvatske i BiH, koja još dan danas predstavlja fascinantan uspjeh tadašnjeg domaćeg znanja. Isto tako, u NASA-i je važne funkcije imalo nekoliko inženjera iz Jugoslavije. Na primjer pokojnog inženjera Mikea (Milojka) Vucelića, rođenog u Hrvatskoj, neki mediji i danas nazivaju ocem Apollo programa.  

Snimali i u Rijeci  

Jeste li uključili NASA-u ili neke američke institucije u istraživanje?

– Američki arhivi su bili izuzetno važni za naše istraživanje, no nažalost nam je NASA odbila pristup svojim lokacijama i arhivima. No u SAD-u imaju odlično organizirane predsjedničke arhive, kao što je primjerice Kennedy Library Archive. I arhiv CIA-e je fascinantan, u onom dijelu u kojem je dostupan.

Kakve su uopće bile reakcije kontaktiranih osoba prilikom istraživanja na cijeli projekt?

– Vrlo profesionalne i korektne. Osim odbijanja suradnje od strane NASA-e, nije bilo drugih problema. Nešto zahtjevniji je bio birokratski put do arhiva bivše JNA u Beogradu, no i tu smo na kraju dobili svu željenu potporu. U filmu će stoga biti predstavljeni neki nikad dosad viđeni arhivski materijali.

Koji su vam bili najzanimljiviji trenuci samog snimanja? Koliko je recimo bilo teško doći do nekih lokacija ili arhivskih snimki?

– Pregledavanje i korištenje dosad neviđenih snimki Tita iz tzv. »Titove sobe tajni« na Filmskim novostima bilo je vrlo inspirativno. Radi se o raznim materijalima koji iz ovih ili onih razloga nisu nikada bili prikazani i koji maršalov lik predstavljaju u posve novom svjetlu. Za gledatelje će biti fascinantno ponovo vidjeti snimke Tita na velikom platnu. U jednoj od zabavnijih scena vidimo recimo Tita u kupaćim gaćicama.
Kao što sam već spomenuo bilo je nešto teškoća u pristupu tim materijalima i još najlakše je išlo pretraživanje američkih arhiva koji su javni i odlično sistematizirani. Između ostalog snimali smo i u Rijeci, na brodu Galeb.

Film je primljen na »Tribecu«, pa već vjerojatno imate povratne informacije u kojoj mjeri ova »teorija« intrigira Amerikance?

– Očito ih jako intrigira. »Houston, imamo problem« je štoviše prvi film s područja bivše Jugoslavije kojeg koproducira HBO Europe, što je u osnovi američka tv kuća.

Suradnja sa Žižekom

Ne treba zaboraviti ni da je na »Tribecu« bilo prijavljeno više od 6.000 filmova iz cijelog svijeta. Konkurencija je bila opaka.

Mnogi su prilikom objave prvog »trailera« koji je najavio projekt još tamo 2012. godine govorili da se radi o zezanciji, no vjerujemo da ćemo ih sad uvjeriti u suprotno.

Zašto ste se odlučili i na »fiktivni« dio filma?

– Film je igrano-dokumentarni i moj je autorski koncept bio da u filmu predstavim sve do čega smo došli. To uključuje i potvrđene informacije, povijesne činjenice, no i razne konstrukcije, nagađanja i subjektivna mišljenja. Kod istraživanja tog dijela priče, prije svega dijela vezanog za svemirsku utrku svaki se »obični smrtnik« suoči s teorijama urota koje su same po sebi kontradiktorne.
Zato je zadatak gledatelja da sam stvori svoje zaključke. Pri tome će mu s propitivanjem u filmu pomoći i slovenski filozof Slavoj Žižek. Unatoč svemu tome ne treba zaboraviti da smo htjeli snimiti autorski film, a ne leksikon.

Kako je došlo do suradnje sa Žižekom?

– U fazi pisanja scenarija smo shvatili da trebamo »nešto više«, neku povezujuću kariku ili kritički osvrt koji bi gledatelju pomogao shvatiti film.

Hrvatska premijera 26. travnja

Gdje ste sve uspjeli dogovoriti distribuciju i što očekujete od premijere na festivalu Tribeca?
– Od Tribece očekujem dobar start i najbolje moguće predstavljanje filma američkoj javnosti. Vjerujem da će film imati dobar početak i u kinima država bivše Jugoslavije, u koja dolazimo nakon festivala. U Hrvatskoj će tako premijera biti u Zagrebu 26. travnja, a u redovnu distribuciju po hrvatskim kinodvoranama film ide od 28. travnja.

Kad pričamo o »teorijama zavjere«, čini mi se da su ljudi danas, u internetsko doba kada informacije kolaju sa svih strana, još manje skloniji »dublje« istraživati i vjeruju u prva tri rezultata na Googleu. Kakvo je vaše stajaliste o tome?

– Vaše pitanje otvara jednu vrlo kompleksnu temu koju je teško čak i načeti samo u ovom razgovoru. Na neki način je i naš film još jedan doprinos teorijama urote i sigurno će hraniti ove teme još neko vrijeme, od kavanskih diskusija do internetskih rasprava. Svemirska utrka, JFK, spuštanje na Mjesec, pa i Tito i Jugoslavija su očito neiscrpne teme.

U Hrvatskoj trenutno primjerice vlada neka atmosfera u kojoj dio javnosti i političkog establišmenta gleda izuzetno negativno na sve što se tiče Tita i Jugoslavije. Kakva je situacija po tom pitanju u Sloveniji i mislite li da će vaš film odjeknuti pozitivno ili negativno u tom političkom kontekstu u ovim krajevima?   

– Mene kao autora iznenađuje činjenica da svi očekuju da će film biti hvalospjev Titu i Jugoslaviji. Možda ostanete iznenađeni. Niti Tito niti Jugoslavija po mojem mišljenju nisu jednostrane, već su višedimenzionalne priče s pozitivnim i negativnim stranama i tako je to i prikazano u filmu. Premlad sam da mogu reći da sam iskusio život u Jugoslaviji, pa se zato ni ne mislim opterećivati s vječitim propitivanjem tko je bio na pravoj strani, a tko nije. U filmu nudimo svjež i drugačiji pogled na to razdoblje povijesti i moje autorsko pravo je da pri tome predstavim i svoj pogled.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.