Filmskih 365 dana: Manja gledanost u kinima, veći međunarodni odjek

Iz filma »Ljubav ili smrt« Daniela Kušana

U kinima je prikazano 13 dugometražnih igranih filmova, 11 dugometražnih dokumentaraca, jedan igrano-eksperimentalni, te 72 kratkometražna filma. Hrvatski filmovi prodali su ukupno 99.636 ulaznica, a godinu su obilježili najgledaniji film »Ljubav ili smrt«, »Broj 55«, te međunarodni uspjeh filma »Takva su pravila«

Navršilo se prošli tjedan sedam godina od kako je iznenada preminuo hrvatski producent Albert Kapović, idejni začetnik i realizator projekta Hrvatskog audiovizualnog centra, krovnog tijela koje bi se brinulo za razvoj kinematografije o kojem se u Hrvatskoj pričalo godinama, no koji se uspio pokrenuti zahvaljujući Kapovićevom entuzijazmu. Kapović nije doživio da ocijeni je li HAVC sedam godina kasnije opravdao svoje postojanje, no nesumnjivo bi bio zadovoljan brojkama koje danas pričaju o stanju hrvatske kinematografije. Iako, naime, i danas postoji cijeli niz kritika na račun politike vođenja HAVC-a, ponajviše u smislu raspodjele državnih sredstva na nove produkcije, odnosno izbora projekata, a bez mini medijskog skandala nije prošao ni ponovni izbor Hrvoja Hribara u novi mandat pročelnika, teško je ustvrditi da godišnja statistika iz godine u godinu ne pokazuje kvalitativne pomake u hrvatskom filmu. 

Više dokumentaraca

Prema podacima koje je ovih dana objavio HAVC, u godini na izmaku dovršeno je i prikazano 13 dugometražnih igranih filmova, od kojih je osam sufinancirano na natječajima HAVC-a. To je manje u odnosu na prošlu godinu koja je s ukupno 16 dugometražnih igranih filmova bila rekordna, no zato je ove godine zabilježen porast u broju dokumentarnih, te općenito kratkometražnih produkcija. U kina je tako otišlo i 11 dugometražnih dokumentaraca, jedan igrano-eksperimentalni film, te 72 kratkometražna filma raznih filmskih vrsta. 

Krajem ljeta u Zadru je održan prvi kinokongres svih neovisnih kinoprikazivača KIN-KONG, u organizaciji Hrvatskog audiovizualnog centra, u suradnji s Avvantura Film Festivalom – Filmforum Zadar Matchmaking, koji je okupio voditelje nezavisnih hrvatskih kina, predstavnike filmske industrije i profesionalce iz relevantnih europskih organizacija. Rezultat KIN-KONG-a jest u studenome osnovana Hrvatska mreža neovisnih kinoprikazivača, koja okuplja 27 neovisnih kinoprikazivača iz 24 grada. 

    Ove godine su na javnom pozivu za poticanje audiovizulanog stvaralaštva donesene odluke o sufinanciranju ukupno 30 naslova, od čega osam dugometražnih igranih i devet dugometražnih dokumentarnih filmova. U HAVC-u ističu da u odabranim projektima prevladavaju mlađe autorice i autori, da su četiri sufinancirana igrana filma debitantska, te da će četiri potpisati redateljice. Ovi će projekti ukupno biti sufinancirani s nešto više od 30 milijuna kuna, a za početak 2015. godine zakazan je drugi rok odlučivanja u okviru natječaja za 2014. godinu. HAVC je odlučio podržati i razvoj scenarija za 34 projekta (18 dokumentarnih, 13 igranih, 3 animirana), te razvoj projekta za deset dokumentarnih i sedam igranih filmova, kao i razvoj ukupno 35 televizijskih scenarija, 21 projekta za TV djela. 

Nedostižni rekordi

Treba reći da je po dostupnim podacima ove godine gledanost hrvatskih filmova u kinima bila manja u odnosu na prošlu, po mnogočemu rekordnu godinu. Do polovice prosinca hrvatski filmovi prodali su 99.636 ulaznica, što je tek malo veći rezultat od onog koji je prošle godine (doduše u razdoblju malo dužem od godinu dana) zabilježio tada drugi najgledaniji hrvatski film »Sonja i bik«. Prošlogodišnje brojke tada daleko najgledanijeg hrvatskog filma, »Svećenikova djeca«, kojeg je pogledalo više od 150 tisuća gledatelja, ove su godine bile nedostižna granica.

Štoviše, najgledaniji film godine tek je u studenome krenuo u kina i još uvijek se nalazi u kinodistribuciji. Radi se o trećem nastavku priče o Koku, filmu »Ljubav ili smrt« Daniela Kušana koji je u dva mjeseca uspio postići gledanost od 36.738 gledatelja. Drugi najgledaniji film godine su »Majstori« Dalibora Matanića s 23.378 gledatelja, dok je treća ratna akcija »Broj 55« Kristijana Milića s 14.136 gledatelja koja također tek mjesec dana igra u kinima, te i dalje ostvaruje dobre rezultate. Uspjeh Milićevog filma u kinima tim je značajniji u svjetlu činjenice da su posljednjih godina Hrvate na gledanje domaćeg filma uglavnom privlačile komedije i dječji filmovi. No odlično napravljena ratna drama »Broj 55« pokazatelj je da publiku itekako mogu zanimati i drugi žanrovi.

U ovoj je godini Hrvatska ugostila osam međunarodnih produkcija koje su lokacije Lijepe Naše odabrale za svoj set. Riječ je o međunarodnim produkcijama iz Francuske, Švedske, Velike Britanije, Nizozemske, Njemačke, SAD-a i Švicarske, koje su u 2014. godini, po podacima HAVC-a, ostvarile ukupnu lokalnu potrošnju od gotovo 90 milijuna kuna, što je više nego u prethodne dvije godine zajedno.

Od toga će povrat investicija za ovih osam projekata iznositi 16,8 milijuna kuna. U Hrvatskoj se tako snimila i peta sezona HBO-ove hit serije »Igra prijestolja«, kao i treća sezona visokobudžetne francuske TV serije »Borgia« švedska dječja serija »The Lost Treasure of Aquila« (»Božić na suncu«), BBC-jeva serija »Jonathan Strange & Mr Norrell«, te američka TV serija »DIG«, produkcijske kuće NBC Universal.

Kod nas su se snimali i nizozemsko-hrvatski film »Full Contact« redatelja Davida Verbeeka, njemački TV film »Winnetouove žene« Dirka Regela, te igrani film »Wait for me« (»Čekaj me«), švicarsko-makedonsko-irsko-hrvatska koprodukcija u režiji Makedonca Mitka Panova.

Zanimljiv je pri tome podatak da je ove godine u redovnoj distribuciji hrvatskih neovisnih kina prikazano 35 dugometražnih hrvatskih filmova i manjinskih koprodukcija, pri čemu je primjerice nagrađivani dokumentarni film »Gangster te voli« iz 2013. kroz neovisna kina ostvario većinu svoje dobiti.  

Jaka festivalska godina

No, ako je već gledanost u kinima pala, međunarodni odjek i kvaliteta hrvatskih filmova ove godine svakako nisu slabiji no prošlih godina, već su baš suprotno hrvatski filmovi imali još jednu odličnu festivalsku godinu. Tu svakako treba istaknuti veliki uspjeh novog filma Ognjena Sviličića »Takva su pravila« koji se s venecijanske Mostre gdje je prikazan u jednoj od sporednih, no svejedno važnih konkurencija vratio s glumačkom nagradom. Uslijedile su nagrade za najboljeg redatelja u Varšavi, te Grand prix u Stockholmu i Les Arcsu.

»Kosac« Zvonimira Jurića premijerno je prikazan u službenoj konkurenciji Toronta, koprodukcije »Cure« Andree Štake i »Otok ljubavi« Jasmile Žbanić premijere su doživjeli u Locarnu, a »Vis-A-Vis« Nevija Marasovića prikazan je na čak 20 međunarodnih festivala. »Halimin put« Arsena A. Ostojića i ove je godine redao nagrade čiji se broj popeo na ukupno 31 festivalsko priznanje. Senzacionalna njemačko-hrvatska koprodukcija »Kokoška« bosanske autorice Une Gunjak na kraju godine je dobila nagradu Europske filmske akademije za najbolji kratki film. 

Odlična godina za doks

Bila je to odlična godina i za dokumentarce. Odlični »Autofocus« Borisa Poljaka osvojio je prvu nagradu na Karlovim Varyma u svojoj kategoriji, cjelovečernji »Mitch – dnevnik jednog šizofreničara« nagradu na MID festu u Marseillesu, a »Goli« Tihe Gudac ovjenčan je sa Zlatnim srcem Sarajeva. »Ljubavna odiseja« Tatjane Božić, »Tlo pod nogama« Sonje Tarokić i »Mama Europa« Petre Seliškar prikazane su na prestižnom festivalu u Rotterdamu. 

    Animirani Slom Davida Lovrića prikazan je u Annecyju, a na istom festivalu organiziran je i fokus program stop animacije u okviru kojega su prikazani filmovi »Plac« Ane Hušman, »Soba« Ivane Jurić, »Najmanji« Tomislava Šobana, te »Simulacra« Ivane Bošnjak i Thomasa Johnsona. Još niz hrvatskih animiranih filmova prikazano je na uglednim međunarodnim festivalima.