Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 15° 2n
Sutra: 15° 15° 2n
16. listopada 2019.
Ježeva kućica

Dvije Sarajke u Kanadi odlučile animirati legendarnu poemu: Ježurka Ježić na put svijetom iz garaže

Dvije Sarajke u Kanadi odlučile animirati legendarnu poemu: Ježurka Ježić na put svijetom iz garaže
Dvije Sarajke u Kanadi odlučile animirati legendarnu poemu: Ježurka Ježić na put svijetom iz garaže
Autor:
Objavljeno: 10. studeni 2015. u 13:25 2015-11-10T13:25:00+01:00

Kad sam bila mala, to mi je bila jedna od najdražih slikovnica. No kad sam je pročitala ponovo kao odrasla osoba, Ćopićeva priča me dotakla na još jedan drugačiji način.  Ja sam tada već bila emigrant, a to je priča o domu – ne domu kao mjestu, nego domu kao osjećaju, konceptu, stanju uma, kaže Eva Cvijanović

Po šumi širom, bez staze, puta, Ježurka Ježić povazdan luta. Ma tko se još ne sjeća uvodnog stiha legendarne poeme velikog pisca i pjesnika Branka Ćopića uz koju su odrastale generacije i generacije?

Napisana davne 1948. godine, ne samo kao priča za djecu u stihu koja tematizira ideje ljubavi prema vlastitom domu i osjećaju slobode koji iz njega proizlazi, već i kao, po mnogima, svojevrsna tada aktualna politička alegorija, »Ježeva kućica« ostala je zahvaljujući prekrasnim Ćopićevim stihovima i univerzalnosti poruke iznimno popularna i dan danas. Mnoge je stoga razveselila nedavna vijest da upravo traje snimanje prve animirane ekranizacije Ćopićeva književnog evergreena za male i velike.

Kultna slikovnica

Prvu vizualnu koncepciju »Ježeva kućica« dobila je zapravo već 1957. godine i to na uistinu spektakularan način. Akademski slikar i dječji ilustrator Vilko Gliha Selan udahnuo je Ćopićevom tekstu novi život kroz danas kultnu slikovnicu koja je doživjela mnoga reizdanja.

Zanimljivog, ali svakako kompleksnog zadatka da po prvi put u animiranom filmskom svijetu oživi popularnog Ježurku, te Liju, Medvjeda, Vuka i Divlju svinju uhvatila se 31-godišnja redateljica Eva Cvijanović.

Rođena u Sarajevu, u hrvatsko-bosanskoj obitelji, Eva se s roditeljima pred ratnim stradanjima sredinom devedesetih sklonila u Kanadu gdje živi i radi i dan danas. Završila je animaciju na  Sveučilištu Concordia i u posljednjih nekoliko godina nanizala više kratkih projekata, od kojih je jedan, »Seasick«, imala priliku vidjeti i publika na zagrebačkom Animafestu. Ekranizirati »Ježevu kućicu« bila je godinama Evina želja.   

– Kad sam bila mala, to mi je bila jedna od najdražih slikovnica. No kad sam je pročitala ponovo kao odrasla osoba, Ćopićeva priča me dotakla na još jedan drugačiji način. Imala je tu neku dubinu s kojom sam se ja osobno mogla identificirati. Ja sam tada već bila emigrant, a to je priča o domu – ne domu kao mjestu, nego domu kao osjećaju, konceptu, stanju uma. Pričala sam o tome s Jelenom Popović koju sam upoznala na projektu koji sam radila za kanadski Nacionalni filmski odbor. Jelena je također iz Sarajeva došla u Kanadu i to tek godinu dana prije mene i Ježeva kućica imala je i za nju slično značenje, ispričala nam je Eva kako je zaživjela ideja o ekranizaciji koja je konkretniji zamah dobila nakon što se ovaj redateljsko-producentski tim povezao i s Vanjom Andrijević, jednom od najzaposlenijih hrvatskih producentica, specijaliziranom za animaciju. Kako je inicijalna producentska kuća projekta kanadski Nacionalni filmski odbor, ovo je, ističe nam Eva, prva kanadsko-hrvatska suradnja na polju animiranog filma u više od tri desetljeća.

Samo 9 minuta

»Storyboard« za film izrađen je još prije godinu dana, a snimanje je započelo pije tri tjedna i trebalo bi potrajati do travnja 2016. godine. Više od godinu dana truda za 9 minuta filma – omjer je to koji odlično ilustrira zahtjevnost projekta. Puno posla podrazumijeva i sam animatorski stil – naime, kako bi se približila likovnom stilu Glihe Selana po čijoj slikovnici pamti Ćopićevu pjesmu, Eva se Ježevu kućicu odlučila ekranizirati koristeći stop-animaciju, tehniku kojom se animiraju lutke ili objekti.   

– Odabrala sam stop-animaciju jer sam smatrala da 2D dizajn nije dovoljno dobar da oživi vizualni dojam slikovnice koju svi poznajemo. Bilo mi je stalo da zađem u treću dimenziju. A za razliku od 3D animacije, stop animacija je estetski toplija, puno zabavnija i osim toga malo više vuče na neko drugo vrijeme u kojem je ova priča nastala, pojasnila je Eva.

A kako, domeće ona, sve dobre stvari nastaju u garaži, tako i animirana »Ježeva kućica« »niče« u jednoj maloj garaži na Maksimiru gdje Eva i njeni glavni suradnici, animatori Ivana Bošnjak i Thomas Johnson, te nekolicina drugih pomoćnika poput Dine Karadžić, posljednja tri tjedna mijenjaju setove, pomiču lutke i minuciozno snimaju kadar po kadar buduće animirane šumske priče.

Nagrađivane kuće

Glavni producent filma, kanadski Nacionalni filmski odbor (NFB), smješten u Montrealu, od svog osnutka 1939. godine zaradio je pedesetak nominacija za Oscara, a osvojio je čak 12 kipića za nekolicinu filmova. NFB je 1988. nagrađen i počasnom nagradom Akademije za doprinos filmskoj umjetnost. Hrvatski partner u projektu, Bonobostudio, od 2008. godine do danas potpisuje 12 animiranih i eksperimentalnih filmova, te pet trenutačno u pripremi, uz čak 40-ak filmova iz cijelog svijeta uključenih u distribuciju. Ti se filmovi mogu pohvaliti s više od 80 priznanja.

Sličica po sličica

Skučeni prostor zahtijeva dosta improvizacije, ali zato je, šali se naša sugovornica, dobar za vježbanje kreativnog rješavanja problema.   

– Lutke i setove izrađujemo još od petog mjeseca. Uz pet likova – lutaka za animaciju s posebnim kosturom koji se može animirati »sličicu po sličicu«, imamo i golem set šume s pedesetak stabala, različitim biljkama poput trave i paprati, zatim set Ježeve kućice izvana i iznutra, Lijine kuće izvana i iznutra, i nekoliko setova u malo većem formatu za scene gdje lutke snimamo izbliza.  
Sve je napravljeno od filcane vune, što je produljilo proces izrade jer treba dosta vremena dok se vuna isfilca malom iglicom, priča Eva, objašnjavajući da je izrada jedne lutke, jednom kad je osnovna armatura ili »kostur« stigao već gotov iz Poljske, trajala najmanje po tjedan dana. U kompleksnom poslu ekipu savjetima pomaže i poznati američki animator Tim Allen koji je radio na nekima od najpoznatijih filmova u tehnici stop-animacije poput »Mrtve nevjeste« i »Frankenweenieja« Tima Burtona ili »Fantastičnog gospodina Foxa« Wesa Andersona.

Muke po prijevodu

Iako je »Ježeva kućica« već prevedena na engleski, upravo je prijevod autorskom timu zadao dodatni posao i brige.
– Ćopić je bio genij i njegova poezija je vrlo specifična. Postojeći prijevod koji je bio napravljen u Engleskoj nije nam se sviđao i onda smo odlučili napraviti svoj. Napravila ga je Amela Simić, koja je također rodom iz Sarajeva, no nije bilo lako. Radili smo na njemu pola godine i imali puno različitih verzija, sve dok nismo bili uvjereni da imamo nešto što se najviše približilo Ćopićevim stihovima, pojasnila je Eva Cvijanović.

Rundekov soundtrack

Allen je već pomagao Ivani Bošnjak i Thomasu Johnsonu na nekim prethodnim projektima, a i na »Ježevoj kućici« njegovi savjeti zlata vrijede.

– On zaista ima puno iskustva i pomaže nam kod nekih problema oko tehnike i animacije, nekih stvari koje nam se isprva čine neizvedive. Kad imamo neko pitanje, pošaljemo mu mail ili se savjetujemo preko skypa – kaže Eva kojoj se bez previše problema ispunila i želja da glazbu za film radi Darko Rundek. Iz prve je, prisjeća se ona, Rundek pristao na suradnju. Mrvicu teže zbog zauzetog rasporeda bilo je pak doći do Rade Šerbedžije, no na kraju se sve posložilo i popularni glumac s trenutnom riječkom adresom već je snimio naraciju i to, na radost Eve i Jelene, baš u Sarajevu.
Ukoliko sve bude išlo po planu, »Ježeva kućica« trebala bi krenuti u osvajanje svijeta na ljeto 2016. godine.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.