Zanimljivi naslovi

Dragan Rubeša na Locarno Film Festivalu: Arhitektura i borba za pravo na grad

Dragan Rubeša

Iz filma »The Last Black Man in San Francisco«

Iz filma »The Last Black Man in San Francisco«



LOCARNO – Dok je sada već bivša garnitura Locarna predvođena Carlom Chatrianom više bila naklonjena njujorškoj amerindie školi (Eliza Hittman, Jim McKay), nova festivalska ravnateljica Lili Hinstin i jedan od članova njena programskog tima Nicolas Elliott više preferiraju onu oaklandsku koja baštini »it« naracije Carlosa Lopeza Estrade i Bootsa Rileyja. Riječ je o autorskom debitantu Joeu Talbotu, koji poput Estrade nije crnac, iako ih povezuju slične teme policijskog nasilja i gentrifikacije.


Samo što u Talbotovu komadu »The Last Black Man in San Francisco« gentrificirani Oakland zamjenjuje stara viktorijanska kuća u Fairmontu, predgrađu San Francisca, za koju njegov junak priča da ju je sagradio njegov djed nakon što se u Frisco doselio iz New Orleansa, kad je kvart bio pun Japanaca. Doduše, Talbot je razvijao svoj projekt s prijateljem iz djetinjstva Jimmiejem Failsom, koji potpisuje scenarij filma i u njemu portretira glavni lik crnog skejtera Monta.


Notre-Dame


Iako naslov autorova filma priziva »Posljednjeg Srbina u Hrvatskoj«, u Talbotovu komadu zombiji su developeri koji se pokušavaju dokopati stare junakove kuće i njena tornja s krovom nalik vještičjem šeširu, ali i grupa turista na segwayima predvođena njihovim vodičem (glumi ga Jello Biafra, poznatiji kao frontmen Dead Kennedysa), koji ih vodi u obilazak njegove derutne četvrti. Jer, Matt je tek usamljeni aktivist koji se bori za pravo na grad, privučen magijom djedova doma.




Arhitekturom se bavi i Valerie Donzelli u najnovijem komadu »Notre-Dame«, koji se nalazio u fazi postprodukcije kad je slavna pariška građevina nastradala u požaru. Zato će taj tragični događaj itekako utjecati na njegovu promociju, u isti mah morbidnu i emotivnu. Priča autoričina filma fokusirana je na mladu prekarnu arhitekticu koja pobjeđuje na natječaju za redizajn trga ispred Bogorodičine crkve, što će izazvati zapjenjene reakcije vjernika koji su se postrojili pred njenim ulazom nalik našim katotalibanskim obiteljašima. Čak je izradila njenu maketu od lego kocki. Neodoljivi Pierre Deladonchamps u ulozi svećenika opasno je ugrozio titulu Andrewa Scotta (šifra: »Fleebag«) za najdavatelja hostije. A nakon promašenog »Marguerite et Julien«, autorica se napokon vraća u formu, dok ironično pokušava u filmu pomiriti republiku, religiju i arhitekturu.


Alžirski pametni telefon


Religijom se bavi i talijanska debitantica Maura Delpero u »Majčinstvu«. Priča je ambijentirana u Buenos Airesu u centru za prihvat malodobnih trudnica, čije redovnice manipuliraju njihovom sudbinom jer je u Argentini pobačaj strogo zabranjen. Za Lu život u tom institutu je neka vrsta blagoslova. Njena prijateljica Pati ne propušta nijednu priliku da bi rušila stroga pravila, smatrajući svoj boravak u toj vjerskoj ustanovi ravan najgorem zatočeništvu. S jedne strane imamo stare redovnice koje žive u ekstazi molitve. S druge strane imamo profanu energiju njihovih štićenica. Iako ih pakt međusobne tolerancije sprečava da smanje distance.


U konkurenciji je prikazan i »Terminal Sud«, najnoviji impresivni komad Alžirca Rabaha Ameura Zaimechea, koji su davno ugasle riječke filmske »Mediteranske igre« s pečatom Drugog mora obožavale, da bi njegovu kasniju ponešto inferiorniju fazu u kojoj se bavio povijesnim i religijskim temama (»Histoire de Judas«, »Les Chants de Mandrin«) prigrlio zagrebački HRFF. Sada se nanovo vraća suvremenim temama, pokazujući koliko je tanka nit koja vojsku i policiju dijeli od gangstera i terorista. Već genijalna uvodna sekvenca ambijentirana na tržnici u kojoj autor spaja gnjev i humor, tenziju i olakšanje, pokazuje svu virtuoznost autorove mizanscene. U igri je novi alžirski pametni telefon nazvan Condor, težak šest kilograma. U Zaimecheovu fokusu i dalje su rad i radništvo, oslobođeni od bilo kakve opsesije identitetom, dok će autor prošvercati stvarne političke teme iza paravana satkanog od strahova i frustracija.