Animirani film

DISNEYJEV BAMBI SLAVI 75 GODINA: Klasik animacije za sve uzraste

Kim Cuculić

»Bambi« nije jedini Disneyjev film koji govori o traumama djetinjstva, ali i dalje je u vrhu popisa najtužnijih trenutaka u kinematografiji



Američki animirani film »Bambi« iz 1942. godine, kojeg je producirao Walt Disney te režirao David D. Hand, slavi 75. godišnjicu prikazivanja. Film je nastao prema istoimenom romanu austrijskog pisca Felixa Saltena, a riječ je o svevremenskoj priči o lanetu i njegovim šumskim prijateljima, koja po nekima simbolizira i smrt nevinog djetinjstva.


Tužna scena mlade životinje sklupčane uz mrtvu majku koju su ubili lovci, jedan je od antologijskih prizora u povijesti kinematografije i mnogi vjeruju da je njome razbijen tabu razgovora o tuzi i smrti pred malom djecom.



Ozbiljna priča o životu


Kako u knjizi »Dječja književnost« piše Milan Crnković, ono što oduševljava u »Bambiju« je neposredan, svjež i istinski doživljaj prirode. Riječ je i o neobično didaktičnoj knjizi. Na mjestu srndaća u svijetu šume lako se može zamisliti dječaka u sličnom ambijentu društva i pratiti ga na putu od nepromišljenih zanosa do nekakve stoičke smirenosti. – Cijela je knjiga zapravo Bambijevo »školovanje«. Od časa kad je prvi put upoznao smrt (tvor je ubio miša), kad je doživio čarobnu ljepotu livade, osjetio strah, vonj čovjeka i preživio prve hajke, pa do ljubavi, pune snage, potpunog spoznavanja i prihvaćanja zakona prirode, potrebe za samoćom i brige za druge. »Bambi« je daleko od toga da bude cmizdrava, nježna i poetična priča – to je ozbiljna priča o lijepim i grubim stranama života, priča u kojoj život gledamo kakav jest, s okrvavljenim snijegom, hajkama, zamkama i prolaznošću mladosti, a da ipak ljepota života pršti na svim stranicama. Pored toga što će proširiti svoje znanje o prirodi, dobiti pouke o životu, izoštravati, zapažati i razvijati osjećaj ljubavi za prirodu, djeca će čitajući tu knjigu biti podarena i snažnim buđenjem estetskih osjećaja – napisao je Crnković.




Ta je scena potaknula Paula McCartneyja da se krene boriti za prava životinja i postala je model za prikazivanje smrti u kasnijim Disneyevim filmovima, poput »Kralja lavova«. Prema riječima Paula Felixa, animatora u Disneyevim studijima, sastavni dio priče o životinjama u šumi je i smrt: »Ako želite biti iskreni, ne možete to izostaviti. Pitanje je samo kako to napraviti, kako pripremiti publiku. »Bambi« je remek-djelo. Uz dotad nezamislivu upotrebu boje, Walt Disney je angažirao djecu za sinkronizaciju glasova glavnih likova« – naglašava Felix.


Knjiga o životu


Donnie Dunagan danas ima 82 godine, a bilo mu je osam kad je snimao glas Bambija. I živo se sjeća Walta Disneyja: »Nisam imao pojma da je on ‘glavni’. Bio je radnik, bilo ga je posvuda, svima je pomagao, uskakao, bio je vrlo revan i sa svima je imao odličan odnos«, kaže Dunagan. »Bambi« nije jedini Disneyjev film koji govori o traumama djetinjstva, ali i dalje je u vrhu popisa najtužnijih trenutaka u kinematografiji. Prema pisanju Hine, časopis Time otišao je i dalje od toga pa je »Bambija« uvrstio među 25 najstrašnijih filmova svih vremena, uz bok »Istjerivača đavola«, »Frankensteina« ili »Noći živih mrtvaca«.


»Bambi« je predivna priča koja može zainteresirati kako djecu, tako i odrasle. Autor Felix Salten jako je volio prirodu i životinje i iz tog razloga napisao je ovo čarobno djelo. Priča je potekla iz mašte, iskustva i znanja autora o životinjama. Priča je to jednom srndaću, o cijelom njegovom životu – od njegova dolaska na svijet, od nespretnih prvih koraka i naivnog divljenja svemu kroz opasnosti, zanose, tjeskobu i promjene što ih donose godišnja doba, do ozbiljne zrele dobi kad više nema iznenađenja i život se prima kakav jest. Knjiga govori o životu koji je svakom od nas dan, govori nam o životu kao takvom. O životnim spoznajama, iskustvima, boli i patnji, ali i ljubavi i sreći. »Bambi« je poučna knjiga koja osim djeci, može poslužiti i odraslima da spoznaju sebe i svoj život.


Čovjek se u ovoj priči pojavljuje kao strašni i nadmoćni On. To je biće koje životinjama donosi strah i patnju. Autorova pouka je da se prema životinjama trebamo odnositi s brigom, pažnjom i ljubavlju. Engleski pisac John Galsworthy, autor »Sage o Forsyteima«, ovako je opisao svoj doživljaj »Bambija« Felixa Saltena:


– »Bambi« je divna knjiga. Ona će očarati ne samo djecu nego i odrasle koji više nisu tako sretni da budu djeca. Ne sjećam se nijedne priče o životinjama koja bi se oštrinom zapažanja i unutrašnjom istinitošću mogla mjeriti s tim životopisom jednog srndaća. Felix Salten je pjesnik. On nadasve duboko osjeća bit prirode, on voli životinje. Ja općenito nerado slušam ljudske riječi iz usta bića bez razuma, ali u ovoj je knjizi velebno baš to što u njoj izgovorene riječi zrače pravom toplinom bića koja govore. To je malo remek-djelo, jasno, šaroliko i mjestimice ganutljivo.


Bezvremeni crtić


Felix Salten rođen je 1869. godine u Budimpešti kao Siegmund Salzmann. Kad je imao četiri tjedna, njegova je obitelj preselila u Austriju. Mnogi Židovi su se doseljavali u Beč tijekom kasnog 19. stoljeća, jer su mogli dobiti punopravno državljanstvo od 1867. godine. Kad je njegov otac bankrotirao, tada šesnaestogodišnji Salten morao je napustiti školu i početi raditi za osiguravajuću agenciju. Također je počeo objavljivati pjesme i prikaze knjiga u časopisima. Postao je i dio pokreta Mladi Beč i ubrzo je dobio puno radno vrijeme kao kazališni kritičar u bečkom tisku. Godine 1900. objavljuje svoju prvu zbirku kratkih priča, a sljedeće godine pokrenuo je literarno-kabaretsko kazalište u Beču.


Bambi


Bambi



Uskoro objavljuje u prosjeku jednu knjigu godišnje. Piše drame, kratke priče, romane, putne knjige i zbirke eseja. Također je pisao u gotovo svim važnijim novinama u Beču, a radio je i u izdavačkoj kući. Pisao je i filmske scenarije i libreta za operete, a 1927. postao je predsjednik austrijskog P.E.N. kluba gdje je nasljedio Arthura Schnitzlera.


Njegovo najpoznatije djelo je »Bambi« iz 1923. godine. Prevedeno je na engleski jezik 1928. i postalo knjiga mjeseca. Godine 1933. prodao je filmska prava redatelju Sidneyu Franklinu za samo 1.000 dolara, a Franklin je kasnije prenio prava na studio Walta Disneyja. Tijekom 1930-ih život u Austriji postao je opasan za istaknute Židove. Adolf Hitler zabranio je Saltenove knjige 1936. godine. Felix Salten seli u Zürich, gdje je živio do svoje smrti i gdje je umro 1945. godine. Uz »Bambija«, Saltenova djela o životinjskom svijetu su »Bambijeva djeca«, »Zečići«, »Mladost vjeverice Peri« i druga. Međutim, nijedno njegovo djelo nije oduševilo toliko kao »Bambi«.


»Bambi« je peti animirani film u Disneyevoj produkciji i postao je klasik animacije. U filmu je Bambi lane koje će jednog dana nositi titulu princa šume, koju danas ponosno nosi njegov otac, čuvar svih šumskih stvorenja. Kad nije uz majku, Bambi provodi vrijeme s prijateljima, zecom Thumperom, srnom Faline i tvorom Flowerom. Radoznalo i veselo lane, Bambi stalno zapitkuje majku o svijetu koji ga okužuje te o opasnostima koje stanovnicama šume prijete svaki dan. Jednog dana tragedija pogodi šumu – lovci ubiju majku, a Bambi ostane sam…


Uz tri nominacije za Oskara (najbolji zvuk, najbolja pjesma i originalna glazba) ovaj bezvremeni crtić o gubitku, odrastanju, ljubavi i hrabrosti je na listi Američkog filmskog instituta 10 najboljih animacija zauzeo treće mjesto, a na listi 100 heroja i negativaca istog filmskog instituta čovjek (lovac) zauzima 20. mjesto kao negativac.