Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
13. prosinca 2019.
Ususret 2020.

foto Svjedok burne prošlosti i promjena : Pripremamo sasvim poseban kalendar o riječkoj arhitekturi

Svjedok burne prošlosti i promjena : Pripremamo sasvim poseban kalendar o riječkoj arhitekturi
Svjedok burne prošlosti i promjena : Pripremamo sasvim poseban kalendar o riječkoj arhitekturi
Autor:
Objavljeno: 15. studeni 2019. u 9:39 2019-11-15T09:39:22+01:00

U samo posljednjih 100 godina promijenilo se sedam država i svaka je htjela ostaviti svoj trag u gradu na Rječini. Zgrade jednoga grada i njihova arhitektura najbolji su svjedoci svih promjena koje su ga dotakle tijekom godina. I svaka ta zgrada, zdanje priča neku svoju posebnu priču...

Zgrade jednoga grada i njihova arhitektura najbolji su svjedoci svih promjena koje su ga dotakle tijekom godina. A promjena je u Rijeci uvijek bilo mnogo... U samo posljednjih 100 godina promijenilo se sedam država, središtem Rijeke prolazile su burno pozdravljene brojne ličnosti koje su obilježile 20. stoljeće, izmjenjivali su se režimi i svaki je htio ostaviti svoj trag u gradu na Rječini. I svaka ta zgrada, zdanje priča neku svoju posebnu priču. Mi ćemo nabrojati tek neke.

Svaka zgrada, jedna priča

Tako je primjerice u 18. stoljeću barun Mihovil Androcha dao je podići jednostavan ljetnikovac sred vinograda i maslinika na uzvisini odmah ponad sjevernog gradskog zida. Ta je vila potom promijenila mnoge ugledne vlasnike, konzule, gradonačelnike, poduzetnike i obitelji, a od 1926. godine sjedište je Državnog arhiva u Rijeci, te je otvorena za posjetitelje, koji osim razgledavanja unutrašnjosti, mogu posjetiti i neku od atraktivnih izložbi u galerijskim prostorima Arhiva.

11376

Raskošna gradska palača Annibale Ploecha, jednog od četiri najznačajnija čovjeka vezana uz rad na torpedu, podignuta je 1888. godine prema projektu uglednog riječkog arhitekta Giacoma Zammattia. Kako se Rijeka u svemu natjecala s konkurentskom lukom Trst, tako se podrazumijevalo da treba imati i svoj Palazzo Modello, uzor gradskih monumentalnih palača u stilu kasnog historicizma, danas sjedište Gradske knjižnice Rijeka i Circolo italiano di cultura. Projekt su izradili čuveni bečki arhitekti Fellner i Helmer po uzoru na francuska mansardna krovišta te stilski kombinirajući renesansu i barok pariškog Louvrea. Turska kuća (Casa Turca) podignuta je uza samu glavnu gradsku tržnicu i privlači poglede živopisnom vanjštinom. Razlog takvoj dekoraciji je podatak da je u zgradi djelovao turski i grčki konzulat.

Velika secesijska građevina Teatra Fenice kakvu danas znamo potječe iz 1914. i nasljednik je istovrsna starijeg, skromnijeg objekta. S novom zgradom, Rijeka je dobila zabavni centar koji je uključivao kazalište, varijete, kasino, koncertnu dvoranu, društvene prostorije i stambeni prostor.

Prvi izgrađeni neboder je Riječki neboder koji dominira trgom na zapadnom kraju Korza, a koji je završen tijekom Drugog svjetskog rata, 1942.

Zgrada u kojoj danas djeluje riječko Gradsko poglavarstvo nekadašnje je zdanje Gradske štedionice. Natječaj za njezino projektiranje raspisan je 1912, a izgradnja je okončana na samom početku Prvog svjetskog rata, 1914. Arhitektonsko rješenje unutrašnjosti rad je braće Messinger i Ernesta Fratriscevitsa iz Budimpešte, dok njezino pročelje potpisuje Bruno Slokovich.

767230

Palača Jadran

Palača Jadran jedna je od najreprezentativnijih građevina u Rijeci uz koju se od njezine izgradnje veže reputacija Rijeke kao pomorskog emporija kozmopolitskih razmjera. Građena je za sjedište prvog ugarskog pomorskog poduzeća Adria, osnovanog 1882. godine koje je u Rijeci započelo redovnu plovidbu trgovačke mornarice s početnim kapitalom od 2.500.000 fiorina i sedam brodova srednje tonaže.

U to je vrijeme riječka luka bila neuređena, a austrijska konkurencija iz Trsta golema. Ipak se društvo od 1887. godine, uz suvremene načine rada i popunjavajući osoblje iskusnim primorskim pomorcima, a flotu modernim parobrodima, hrabro i moćno okrenulo prema budućnosti. S otvaranjem novih linija rasla je potreba za reprezentativnim sjedištem, dostojanstvenim i impozantnim zdanjem iz kojeg će se upravljati Adrijom. Za tu palaču bilo je nekoliko projekata, između ostalih i riječkog arhitekta Giacoma Zammatija. Međutim prihvaćen je projekt Francesca Mattiassija (Franje Matiasića), ali građevinske radove vodilo je poduzeće Giacoma Zammattija.

Palača ima dva pročelja. Jedno je okrenuto prema luci, drugo na suprotnu stranu, prema Jadranskom trgu. Oba su nadahnuta visokorenesansnom arhitekturom.

Monumentalnost građevine naglašavaju barokni portali s kamenim kolonama, iznad kojih su skulpture. Budući da je Palača Adria trebala trajno simbolizirati brodarstvo, njen je graditelj Giacomo Zammatio naručio četiri visoka barokizirana kipa koji personificiraju glavna zanimanja moreplovaca: na morskoj strani te su skulpture alegorije pomorstva kapetana broda, zapovjednika stroja, kormilara i peljara. Prema saznanjima, ta četiri lika ujedno su i portreti četiri vodeća čovjeka Adrije. Tako je Emilio Curanda portretiran kao kormilar, a kao kapetan prikazan je direktor Adrije Ugo Eidlitz. Pročelje prema trgu nudi pogledu alegorije kontinenata s kojima je kompanija održavala brodske linije. Lik Japanke predstavlja Aziju, lik Indijanke, Ameriku, lik Egipćanke Afriku, lik Islanđanke Europu. Tada čuveni talijanski kipar Sebastiano Bonomi, autor tih radova, svih je osam skulptura izveo kvalitetno pa je svaki na svoj način umjetnički vrijedan. Sa svake strane ulaznog portala u palaču postavljena je jedna gigantska figura Atlanta, moćnih nosača tereta, jakih pleća, nabreklih mišića, energične ekspresivne fizinomije, koji simbolički nose teret odgovornosti i težinu pomoračkih poduhvata. I te su masivne figure rad istoga skulptora, a od sveukupne arhitekturne plastike izrađene u Rijeci potkraj 19. stoljeća predstavljaju najkvalitetnije rukotvorine. Prenamjena tog zdanja nakon 1945. godine u Palaču Jadran nije mu oduzela smisao vjekovne poruke koja glasi: Ploviti se mora, živjeti se ne mora!

520518

Pravi riječki kalendar

Burna prošlost, spomenička baština i specifičan urbani prostor jedna su i od tema fotografskog natječaja otvorenog povodom sasvim posebnog kalendara Novog lista posvećenog riječkom identitetu, odnosno raznim sastavnicma riječkog identiteta, kojeg pripremamo za 2020. godinu. Godinu kad će grad na Rječini ponijeti laskavu titulu Europske prijestolnice kulture i to kao prvi grad u Hrvatskoj. Godinu kad će riječke novine, omiljeni Novi list, proslaviti čak 120 godina postojanja. Jer Rijeka, riječki identitet i Novi list neodvojivi su jedan od drugoga. Fotografski natječaj bio je otvoren do 15. rujna, a na našu adresu pristigli su brojni zanimljivi radovi na nekoliko odabranih tema: sklad različitosti/ekumenizam/manjine, otvorenost/luka/more, burna prošlost/spomenička baština/specifičan urbani prostor, voda/Rječina/kiša,/znanost/obrazovanje/nakladništvo, običaji/tradicija/sveci zaštitnici/ dijalekt /sport/navijači i kultura/umjetnička scena/alternativa.Komisija Novoga lista ponudila je na odabir 24 fotografije od kojih su čitatelji glasali za 12 fotografija, uz dodatnu koja će krasiti naslovnicu kalendara, a sve one bit će, kao i prethodnih godina, honorirane s tisuću kuna.

Partneri projekta su HEP, SPAR i Jadrolinija, Hrvastke ceste, HŽ Infrastriktura i Lučka uprava Rijeka, a kalendar objavljujemo tradicionalno u četvrtak, 5. prosinca uoči blagdana sv. Nikole, a prema želji čitatelja označene su i Mjesečeve mijene za koje je suradnik Korado Korlević, hrvatski astronom iz Višnjana u Istri.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.