Karmen Delač-Petković

Sretne ljubavi

(Naklada Kvarner, Rijeka 2018)

Naslov vara! Kroz 19 pripovijedaka Karmen Delač Petković u svom debitantskom beletrističkom iskoraku ne nudi priče o sretnoj ljubavi, već vrlo zanimljive o nesretnoj, neostvarenoj, nepostojećoj… Nakon niza radova vezanih uz knjižničarstvo i biografije nekih pažnje vrijednih kulturnih pregaoca, odnosno zapaženu sklikovnicu „Sretna kućica“, autorica je oduševila prvim beletrističkim istupom. Sretne ljubavi sjajna su mala zbirka (ne)ljubavnih priča koju se mora pročitati.

Emil Crnković

Tajne Kupe

(Udruga Turanj, Brod Moravice 2018.)

Emil Crnković je već 2012. godine na sebe skrenuo pažnju knjigom Tragom goranskih (po)kućaraca, odličnim prikazom života goranskih (ponajviše brodmoravčkih) putujućih tgrovaca zvanih pokućarci, a sad je napravio korak dalje i više jer Tajne Kupe na zaista dojmljiv način čitatelju prenose premalo poznat, ali zaista neobično zanimljiv i nesvakidašnji dio goranske povijesti vezan uz pokušaj gradnje plovnog puta od Karklovca do Broda na Kupi. Detaljno, sveobuhvatno, argumentirano i s literaturom te terenskim konzultiranim istraživanjem kroz ovu je knjigu preneseno ono zbog čega je ovo jedna od ponajboljih knjiga o manje znanom dijelu goranske povijesti.

Katarina Ghyczi

Francisca Ghyczy de eadem Ghicz Assa et Ablancz-Kurth, vlastelinka čabarske gospoštije

(Ogranak Matice Hrvatske u Čabru, Čabar 2018.)

Nakon što je 2015. godine objavila knjigu o rodoslovlju plemićke obitelji Ghyczy, Katarina Ghyczy ovog je puta napisala knjigu kojom je obradila život Francisce Ghyczi (1811 – 1887), žene koja je ostavila značajan trag u povijesti obitelji koja je iznimno važna za povijest Čabra i cijelog čabarskoga područja

Valter Crnković

LD Srndać, Brod Moravice 1948 – 2018

(LD Srndać, Brod Moravice 2018)

Ukupno 240 stranica ove knjige pruža zaista dobar uvid u priču o lovstvu na brodmoravičkom području, a najveće zasluge za taj posao pripadaju Valteru Crnkoviću koji je obradi sedam desetljeća duge povijesti „Srndaća“ pristupio poštujući pravila ovakvih publikacija, a to znači da je prikupio razne materijala (zapisnici, fotografije, novinski članci, svjedočenja…) vezane uz prošlost ove udruge te ih potom uobličio u čitljiv i vrlo kvalitetan tekst.

Željka Lokmer

U gnjizdu goranskog vitra

(vlastita naklada, 2018.)

Nakon što je 2017. godine u poodmakloj životnoj dobi objavila debitantsku zbirku poezije pod nazivom Pjesme u pjesmi, ugledna riječka arhitektica Željka Lokmer javila se i drugom zbirkom lirike koja je od naziva pa do motiva pjesama vezana uz njeno goransko podrijetlo, točnije mjestašce Sunger i susjedni Mrkopalj. Kroz pregršt stihova na ikavskoj štokavici autorica dojmljivo progovara o prošlosti i sadašnjosti.

Boris Pleše i Željko Laloš

Povijesna cestovna vozila Gorskoga kotara

(Oldtimer klub „Delnice 1995.“, Delnice 2018.)

Vrlo zanimljiva knjiga koja, kako piše u predgovoru, govori o „povijesnom razvoju motorizacije u Gorskom kotaru i povijesti Oldtimer kluba „Delnice 1995.“.Temeljni cilj je ispunjen, a to znači da nakon ove knjige na jednom mjestu imamo niz vrlo korisnih podataka, fotografija i faksimila dokumenata vezanih uz povijest automobilizma i motociklizma na goranskom području. Ljubitelji starih automobila i motocikala će uživati.

Dušan Prašelj

Varihe, narodne popijevke iz okolice Čabra

(Ogranak Matice hrvatske u Čabru, Čabar 2018.)

Poznati hrvatski glazbenik Dušan Prašelj u ovoj je knjizi nadogradio jedno od svojih brojnih istraživanja glazbene tradicije Primorsko-goranske županije. Ovog je puta riječ o glazbi i stihovima vezanim uz starinski običaj varvanja (od njemačkog wahren, što znači čuvati), odnosno prigodnih druženja kojim se na originalan način opraštalo od nekoga tko je u selu preminuo. Dio varvanja bile su i različite pjesme koje su najčešće tematski bile vezane uz smrt i odlazak s ovog svijeta, a Dušan Prašelj je, na temelju zapisa koje je 1950. godine napravio Stjepan Stepanov, melograf, glazbenik i skladatelj, stvorio knjigu koja obrađuje taj običaj na području Čabra.

Srednja škola Delnice (grupa autora)

Čuvari baštine

(Srednja škola Delnice, Delnice 2018.)

Čuvari baštine svake su pažnje vrijedna zbirka zavičajnog govora koja pokazuje kako velik i značajan doprinos proučavanju povijesti svog zavičaja, posebno onoj vezanoj uz jezik i narodnu tradiciju, mogu dati mladi ljudi, u ovom slučaju srednjoškolci i njihove profesorice i profesori. Predstavljen je samo dio istraživanja i rada tijekom posljednja dva desetljeća. Knjiga svjedoči o nizu zanimljivih pojedinosti iz povijesti raznih goranskih mjesta, govornim i jezičnim osobitostima, bogatstvu narodnih običaja, duhu nekadašnjeg života „uhvaćenim“ i u starim fotografijama….

Vesna Pintar Grgurić

Kapi djetinjstva

(vlastita naklada, Skrad 2018.)

Kapi djetinjstva svojevrsni su melankolični spomenar vezan uz prošlost autoričinog zavičaja, točnije mjestašca Gornja Dobra. Kroz opise sjećanja koja u sebi nose puno lirskog i nostalgičnog te brojne fotografije autorica nastoji oživjeti i sačuvati sjećanje na jedno doba kad su goranska naselja poput Gornje Dobre bila itekako puna ljudi…

Blažica Sveticki

Kuharica iz bakine škrinjice

(Udruga Plodovi gorja Gorskog kotara, Ravna Gora, 2018.)

Iz bakine škrinjice osjećamo mirise i okuse nekih prošlih vremena, a glavni „krivac“ za taj lijepi i nostalgični susret s prošlošću (za mnoge to znači djetinjstvom) je autorica koja nas najprije kroz odličan tekst vraća u dane kad je život možda bio teži, ali i ljepši, da bi potom kroz stotinjak različitih recepata stvorila mogućnost za one koji to žele i znaju da s područja imaginacije okusa i mirisa zarone i u stvarni svijet tih osjetila, odnosno uživaju u jelima koje su pripremali naši stari. No, nije ova knjiga samo pažnje vrijedan doprinos goranskoj gastronomiji. Kako već i njen podnaslov (Običaji tijekom godine) upućuje, riječ je o pokušaju da se zahvati šire i dublje te pred čitatelja iznese što sveobuhvatnija slika načina života tipična ne samo za naše bake i djedove, već i njihove bake i djedove.

Mihailo Milošević

Za okruglim stolom – aforizmi

(Ogranak Matice Hrvatske u Čabru, Čabar 2018.)

„Autor na jednostavan način uporno i sistematski otkriva i razgolićuje probleme naše svakidašnjice ili govori o životu kakav jest. No, ukazujući na mane društva, aforizmi djeluju optimistički i ne puštaju crnilo kao sipa.“, piše u predgovoru ove knjige aforizama Snježana Fridrih.

Andrej Zbašnik

Razbijene linije

(Ogranak Matice Hrvatske u Čabru, Čabar 2018.)

Nakon dvije zbirke poezije – Sječiva tišine (2012.) i Ulovljene zvijeri (2017.) čabarski se književnik Andrej Zbašnik odlučio i za avanturu zvanu roman. Iskorak iz poezije u prozu učinio je na vrlo zanimljiv i nesvakidašnji način jer nam svoju životnu priču pripovijeda rječnikom i načinom komunikacije tipičnim za današnji „život na društvenim mrežama“. Stilski i tematski vrlo hrabra knjiga koja svjedoči o Zbašnikovoj nadarenosti.

Matica Hrvatska u Čabru od 1842. do 2017.

(Ogranak Matice Hrvatske u Čabru, Čabar 2018.)

Povodom 175-e obljetnice Matice hrvatske, 140-e godišnjice djelovanja Matice hrvatske u Čabru te 25-obljetnice obnovljenog rada Ogranka MH u Čabru, Ivan Janeš (aktualni i dugogodišnji predsjednik) te Ivan Kvesić (dugogodišnji i aktualni tajnik) priredili su publikaciju kojom su na pažnje vrijedan način obradili povijest MH na čabarskom području i to kroz niz dokumenata, zapisa, fotografija, novinskih članaka…

Učenici i učitelji OŠ „Petar Zrinski“ iz Čabra

Početnica i čitanka čebranskeg pamenjkov

(Ogranak Matice Hrvatske u Čabru, Čabar 2018.)

Knjiga je dio posebnog projekta vezanog uz rad na očuvanju domaćih govora čabarskog kraja kojeg su realizirali učenici i učitelji OŠ „Petar Zrinski“ iz Čabra pod vodstvom Sanje Klarić, prof. Posao kojeg su u okviru tog projekta realizirali oduševljava svježinom, razigranošću, spontanošću i očiglednom ljubavlju prema materinjem jeziku, a konačan rezultat je knjiga prepuna pojmova iz pet čabarskih narječja, fotografija raznih predmeta, zabilježenih narodnih mudrosti, zagonetki…

Neven Materljan

Planet prekriženih

(vlastita naklada, Rijeka 2018.)

Debitantski roman riječkog liječnika Nevena Materljana nudi nam putovanje u daleku budućnost i to na kraj naše galaksije gdje se smjestio planet kojeg je Galaktička federacija nazvala Zatvor. Na Zatvoru žive dvije civilizacije od kojih je ona naprednija vezana uz poštivanje i suživot s prirodom, a temelje za osmišljavanje takvog odnosa prema okolini autor pamti iz dana djetinjstva kad je često boravio u Gorskom kotaru… Zanimljiva i pažnje vrijedna knjiga koja bi trebala biti nastavljena budući da je autor zamislio trilogiju.

Marina Marinković

Kajkavski govori istočnoga Gorskoga kotara

(Hrvatska sveučilišna naklada, Ogranak Matice Hrvatske u Delnicama, Zagreb-Delnice, 2018.)

Lijepo je da je Goranov rodni kraj dobio jednu ovakvu vrijednu i sa znanstvenog stajališta vrlo značajnu knjigu. Knjiga je nastala na temelju prerađene doktorske disertacije Fonologija i morfologija istočnogoranskih kajkavskih govora koju je autorica obranila 2015. godine na Filozofskom fakultetu u Rijeci, a ta je građa, ističe autorica, dopunjena novom i tako je stvorena cjelina koja predstavlja kapitalno djelo kad je riječ o govorima istočnoga Gorskoga kotara pa je stoga ova knjiga iznimno važan i značajan doprinos ne samo za lingvistiku i filologiju ovog kraja, već i za povijest i kulturu ovog dijela Gorskoga kotara.

Dodjela nagrada u srijedu, 10. travnja u 11 sati u Čabru, u Osnovnoj školi Petar Zrinski