Prehrana

Omega 3 masne kiseline: Riblje ulje reparira mozak

Živjeti zdravo

Osim kod osoba s posebnim potrebama poput sportaša, djece i trudnica, riblje ulje pokazalo se dobrim za razvoj kognitivnih sposobnosti, kod teških oštećenja mozga izazvanim traumama kao i kod osoba s epilepsijom



Novijim istraživanjima omega 3 masne kiseline posebno važnim, zapravo ključnim potvrđuju se za zdravlje mozga. Ne samo kod usporavanja senilne atrofije mozga nego i kako se pokazalo, kod traumatskih ozljeda mozga. Davanje visokih doza omega 3 masnih kiselina iz ribljeg ulja, postignuta su dramatična poboljšanja kod osoba s teškim oštećenjima mozga nakon prometnih nesreća, ili zbog djelovanja ugljičnog monoksida. Voditelji nekoliko uglednih neuroloških instituta pa i neurokirurzi, u više slučajeva, suglasili su se, da osobito kod bolesnika kojima medicina više nema što ponuditi, riblje ulje neće izazvati nikakve štete. Dapače, postoji jaka biološka utemeljenost i opravdanje da se ribljim uljem “repariraju” neka od moždanih oštećenja. To je razlog što se savjeti dra. BarryjaSearsa, autora u svijetu rasprostranjene prehrane u Zoni, traže i kod najtežih slučajeva.


Antiupalno i regenerirajuće djelovanje


Oporavak 16-godišnjaka kojem medicina nije više davala nikakve nade je slučaj o kojem su prije godinu dana izvijestili svi američki mediji. Stručnjaci su se složili oko važnosti reparirajuće i antiupalne reakcije omega-3 masnih kiselina koje imaju ulogu u brojnim bolestima poput srčanih, zloćudnih i drugih. U slučaju 16- godišnjaka dr. Searsa su zvali neurolozi iz intenzivne skrbi i tom je prilikom primjenjeno 20 grama ribljeg ulja dnevno. Prva poboljšanja dogodila su se 48 sati nakon prve doze, a potom je počelo istraživanje znanstvenika među kojima je dr. Barry Sears a istražiti će koristi visokih doza ribljeg ulja kod teških oštećenja mozga. Neuroprotektivna svojstva ribljeg ulja već se koriste u brojnih profesionalnih vojnika i sportaša u SAD-u ali i diljem svijeta jer se pokazalo korisnim kod osoba sa takvim posebnim tjelesnim i mentalnim izazovima.


Doza koja se pritom uobičajeno primjenjuje je najmanje 3 grama dnevno. Doza koja se preporučuje svakoj osobi za održavanje zdravlja je oko 1 do 1,5 gram dnevno.


Ketogena dijeta i riblje ulje protiv epilepsije




Osim vojnih, neuroloških, sportskih i gerontološka su istraživanja poduprla primjenu ribljeg ulja jer je današnja prehrana njime izrazito siromašna. Čak se pokazalo kako redovita nadoknada ribljeg ulja povećava razinu crvenih krvnih stanica za prosječno 7,5 posto, uz komplicirane mehanizme koje znanstvenici upravo istražuju. Nadokanada tog važnog sastojka ribljim obrocima i preparatima visokopročišćenog ulja kao dodatka prehrani najjeftiniji je način zaštite, i trebao bi početi slažu se eksperti, već u dječjoj dobi kada se mozak djece snažno razvija i potrebe za ribljim uljem su mu izrazite. Ketogena dijeta u kojoj su uz visoke količine proteina zastupljene i visoke količine ribljeg ulja, osobito se uspješnom pokazala kod epilepsije.


Smatra se da je to jedan od važnijih načina kako ta bolest uspješnije može držati pod kontrolom.


Prethodna opsežna istraživanja među djecom povezala su nedostatak omega 3 masnih kiselina sa kognitivnim sposobnostima, razvojem i učenjem kod djece do 18 godina. Još jedan kraći lanac omega 3 masnoća, alfa-linolenske kiseline također imaju veliki značaj u razvoju mozga i sposobnostima kod djece.


Pospješuje učenje


U skupini djece koja su uzimala riblje ulje uočene su promjene u koncentraciji, pažnji, sposobnosti usvajanja znanja, radnoj memoriji, vizualnoj obradi informacija, i sposobnostima imunološkog sustava uključujući promjene na crvenim krvnim stanicama. U velikom istraživanju osnovnoškolske djece u Engleskoj pokazalo se pak, kod djece koja imaju slabije razvijene sposobnosti učenja, stručnjaci redovito pronalaze manje omega 3 mas-noća pa je ta zemlja pokrenula nacionalni program promjene prehrane ka udjelu zdravih masnoća prvenstveno uvodeći u prehranu više ribljih obroka.


Mnoge su znanstvene studije danas usmjerenje ka otkrivanju daljih neurobioloških djelovanja omega 3 masnih kiselina, ali i na njihovo imunoprotektivno djelovanje. Neke od sve češćih primjena ribljeg ulja uključuju ga kao značajan dodatak kod depresije, ADHD, poremećaja pažnje i hiperaktivnosti, te kod nekih drugih psihijatrijskih poremećaja.



Vrste omega 3 masnih kiseina nalaze se u hladno prešanim uljima poput maslinovog i lanenog, avokadu, lanenim sjemenkama, konoplji. No, najkorisniji oblici omega 3 masnih kiselina koji sadrže masne kiseline skraćeno poznate kao DHA i EPA ključne za tjelesno i mentalno zdravlje je visokopročišćeno riblje ulje. Naravno, riba što masnija to bolja, kozice, rakovi, prirodno uzgajani losos, tuna, vrsni su izvori ribljeg ulja. Problemi sa zagađanjem mora, prisutnost žive i olova, je ono što nas često tjera da pazimo i na riblje obroke, te da prehrani dodajemo pročišćeno riblje ulje.



 



Riblje ulje je najvažniji dodatak prehrani kojim možete izravno popraviti zdravstveno stanje. Naša tijela nisu sposobna sintetizirati esencijalne masne kiseline kakvo sadrže riblje ulje, maslinovo ulje, riba itd. Trudnice trebaju obratiti posebnu pažnju jer njima nije preporučeno konzumiranje ribe poput tune, lososa isl. zbog mogućih zagađenja. Trudnice kao i većina ostalih ljudi imaju veliki nedostatak omega 3 masnih kiselina, a beba svoje omega 3 masne kiseline dobiva samo iz majčine prehrane, te kasnije iz majčina mlijeka. Dakle, prehrambene koncentracije i dodavanje omega 3 masnih kiselina izravno utječu na bebin ststus, i na razvoj bebina kao i mozga djece.