Zloćudne bolesti jedan su od vodećih javnozdravstvenih problema u Republici Hrvatskoj i na ljestvici uzroka smrti nalaze se na visokom drugom mjestu. Iz tog je razloga Vlada Republike Hrvatske u lipnju 2006. godine usvojila Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke, krajem 2007. godine Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva, a Nacionalni program za rano otkrivanje raka vrata maternice usvojen je u srpnju 2010. godine.

Cilj svih preventivnih programa probira je rano otkriti rak i predzloćudne tvorbe, ukloniti ih na vrijeme te dugoročno smanjiti pobolijevanje i smrtnost. Prevencija i rano otkrivanje provjereni su, znanstveno utemeljeni i uspješni načini borbe protiv raka. Redovitom provedbom preventivnih pregleda moguće je poboljšati kvalitetu života i unaprijediti zdravlje cjelokupnog hrvatskog stanovništva.

Smanjiti smrtnost i otkriti rak u začetku

Nacionalnim programom ranog otkrivanja raka dojke obuhvaćene su sve žene u Republici Hrvatskoj u dobi od 50 do 69 godina. U okviru ovog programa žene mogu obaviti mamografski pregled dojki svake 2 godine. Ženama na kućnu adresu stiže  poziv za besplatni mamografski pregled. Cilj je smanjiti smrtnost od raka dojke i otkriti rak u početnom stadiju u većem postotku nego danas, te poboljšati kvalitetu života bolesnica s rakom dojke.

Rak dojke najčešća je vrsta raka koja pogađa žene u svijetu te predstavlja velik javnozdravstveni problem. I u Hrvatskoj je to najčešći tip raka u žena i od njega obolijeva četvrtina novooboljelih žena, dok svakoj jedanaestoj ženi  prijeti rak dojke, a u sljedećim je godinama za očekivati daljnji trend porasta oboljelih.

Uz nasljeđivanje, način života veliki faktor rizika

Rak dojke je zloćudna bolest koja nastaje kad normalne žljezdane stanice dojke promijene svoja svojstva te počnu nekontrolirano rasti, umnožavati se i uništavati okolno zdravo tkivo. Takve promijenjene stanice mogu potom otići u limfne i/ili krvne žile te tako proširiti bolest i u druge dijelove tijela.

Najznačajniji rizični čimbenici koji povećavaju rizik nastanka raka dojke su: dob, prva menstruacija prije 12. godine života, menopauza nakon 50. godine života, nerađanje ili rađanje poslije 30. godine života, pojavnost raka dojke i /ili raka jajnika kod bližih srodnika, prethodna bolest dojke.

Povećani rizik za rak dojke vezan je i uz određene životne navike i stil života koji se smatraju nezdravim: nezdrava prehrana, pretilost, povećana konzumacija alkohola, pušenje, izloženost radioaktivnom zračenju.

Mamografija registrira promjene 2 godine prije kliničkog pregleda

Mamografija je rendgenski pregled dojki kojim se otkrivaju tumori i druge promjene dojke koje su premalene da bi se mogle napipati. Dokazano je da mamografija bilježi promjene na dojci oko 2 godine ranije od kliničkog pregleda zasnovanog na pojavi simptoma ili opipljive kvržice.

Mamografija se kod žena s mjesečnicom obavlja u razdoblju od 5. do 10. dana ciklusa, brojeći od 1. dana zadnje mjesečnice. Iako je mamografija izuzetno vrijedna i nezamjenjiva pretraga u otkrivanju i najmanjih karcinoma, treba naglasiti da se mamografijom ne može prikazati 15-20 posto karcinoma dojki, osobito kad je riječ o dojkama s gustom žljezdanom strukturom.

Prvi mamografski pregled dojki trebalo bi  napraviti između 38. i 40. godine života, a kod žena s pojavnošću raka dojke u bližih srodnika, preporučuje se i ranije započinjanje redovitih mamografskih pregleda.

Rak se može dogoditi bilo kome i zato treba djelovati odmah! Odvojite vrijeme za sebe i svoje zdravlje. Odlazak na redovite mamografske preglede spašava život!

Više informacija o ovoj važnoj temi možete pronaći na www.hzjz.hr

Ovaj je PR tekst izrađen u sklopu projekta „Unaprjeđenje kvalitete provedbe Nacionalnih programa ranog otkrivanja raka“ koji je financiran sredstvima Europske unije.