Otrovi oko nas

Milijarde eura za bolesti uzrokovane kemikalijama

Bojana Mrvoš Pavić

Zemlje članice EU-a godišnje troše 636 milijardi eura na liječenje bolesti poput neplodnosti, karcinoma prostate, dijabetesa i slično, a za dva do pet posto tog troška odgovorne su kemikalije u hrani i okolišu. Posebno su ugrožene trudnice i djeca



ZAGREB  Dijagnoza i liječenje neplodnosti, karcinoma dojke, testisa i prostate, poremećaja ponašanja kod djece, dijabetesa i pretilosti, 28 zemalja članica Europske unije godišnje košta oko 636 milijarda eura. Za dva do pet posto tog troška, odnosno od 13 do 32 milijarde eura, direktno su odgovorne kemikalije koje uzrokuju endokrine poremećaje (engl. endocrine disrupting chemicals – EDC). 


Zaključak je to izvješća Health and Environment Alliancea (HEAL), vodeće europske neprofitne organizacije koja istražuje i upozorava na utjecaj okoliša na zdravlje Europljana. Na EU apeliraju da u proizvodnji hrane, kozmetike i predmeta za opću uporabu općenito, hitno smanji upotrebu mnogobrojnih kemikalija koje uzrokuju bolesti potaknute hormonalnim poremećajima.


»Europsku komisiju pozivamo da uspostavi novi regulatorni okvir za korištenje EDC-ova, temeljen na znanstvenim spoznajama. Komercijalni interesi ne smiju nadjačati veliku zabrinutost zbog posljedica koje ove kemikalije mogu uzrokovati«, apel je znanstvenika koji su sudjelovali u radu na HEAL-ovom izvješću. Kako se navodi, liječenje svih ovih bolesti košta u prosjeku 1.266 eura godišnje po glavi svakog Europljanina u 28 zemalja članica. Pritom, najveći trošak ima Cipar, s više od 1.400 eura, a najmanji Slovačka i Hrvatska, u kojoj liječenje ovih bolesti košta 1.223 eura po glavi stanovnika godišnje. 




Između 1970. i 2010. godine, upozorava HEAL, vrijednost svjetske kemijske industrije porasla je sa 170 na preko četiri tisuće milijardi dolara, što znači da je višestruko povećana i izloženost ljudi raznim štetnim kemikalijama. Njihova je štetnost najopasnija za trudnice, djecu koje nose i malu djecu općenito. Jedna od tih kemikalija je Bisphenol A (BPA), korišten najviše u proizvodnji plastične ambalaže, čija je uporaba u proizvodnji dječjih bočica zabranjena tek prije tri godine. BPA se i dalje, međutim, nalazi u stotinama predmeta oko nas, počev od okvira za naočale do ambalaže za hranu. Znanstvenici utjecaj BPA povezuju s rakom dojke i prostate, metaboličkim poremećajima poput dijabetesa i pretilosti, kardiovaskularnim bolestima, reprodukcijskim poteškoćama. Svaka osma žena u Europi ima karcinom dojke u nekom stadiju, a trošak liječenja ove bolesti penje se do 15 milijardi eura godišnje. Kako se navodi u istraživanju, od 1980. godine naovamo broj oboljelih žena, sa sve većim brojem oboljelih muškaraca, udvostručio se u Bugarskoj i Hrvatskoj, Finskoj, Litvi i Latviji, kao i u Poljskoj.


Danas svaki šesti par u EU, njih gotovo 50 milijuna, traži liječničku pomoć kako bi začeo dijete. U Belgiji, Sloveniji i Danskoj, Nizozemskoj i Švedskoj preko tri posto rođenih beba začeto je postupkom potpomognute oplodnje, pokazuje HEAL-ovo izvješće, koje kaže i to da sperma nije ni upola kvalitetna kao što je bila prije 50 godina! Broj uputnica za liječenje neplodnosti svake godine raste za jedan do dva posto, podižući ukupni trošak dijagnoze i liječenja na preko četiri milijarde eura.


Ftalati, korišteni u proizvodnji podnih obloga, cipela, u parfumskoj i kozmetičkoj industriji, toksični su i izazivaju hormonalne poremećaje koji dovode do reprodukcijskih problema, oštećenja organa, preuranjenog puberteta, raka dojke ili testisa. 


Potonji je unatrag 60 godina postao najčešće dijagnosticirani karcinom kod muškaraca u dobi od 25 do 30 godina, dok se njegova pojava u zemljama zapadne Europe unatrag četvrt stoljeća udvostručila. Parabeni, posebno propyl i butyl paraben su konzervansi korišteni najviše u kozmetičkim preparatima, ali i kao prehrambeni aditivi. Utječu na smanjenje stvaranja sperme, ali i na štitnjaču. Kemikalije štetne po zdravlje nalaze se, nadalje, u sredstvima za kemijsko čišćenje, sredstvima za čišćenje općenito, u filterima koji u kremama za sunčanje štite od UV zračenja, žvakaćim gumama. 


Korištenje nekih ftalata u proizvodnji igračaka u Europi su zabranjeni unatrag petnaestak godina, no ne svih. Jučer je, primjerice, Europska komisija donijela odluku o smanjenju količine fosfata TCEP, korištenih u igračkama za djecu do tri godine starosti, na najmanju moguću mjeru. Riječ je o kemikaliji koja može uzrokovati nastanak karcinoma.