Istraživači kalifornijskog sveučilišta Berkeley promatrali su u nacionalnom parku ponašanje primata i utvrdili kako im je organizam sposoban uništavati tumore, a to su povezali s fitoestrogenom u hrani majmuna
Prehrambene navike gorila i majmuna mogle bi nam pomoći u sprečavanju tumora ovisnih o estrogenu, odnosno bolesti poput raka dojke ili debelog crijeva, pokazali su rezultati najnovijeg istraživanja provedenog na kalifornijskom sveučilištu Berkeley.
Evolucijska prednost
Biljni fitoestrogeni prisutni u tim biljkama djeluju poput ženskog spolnog hormona, objašnjava Katharine Milton, znanstvenica s kalifornijskog sveučilišta i voditeljica spomenutog istraživanja. Estrogeni su moćne kemijske supstance, ako ih proizvodimo u pretjeranim količinama mogu djelovati na reproduktivnu fiziologiju, ali u pravim dozama daju pozitivne rezultate, napominje Milton.
Michael Wasserman sa Sveučilišta McGill u Montrealu, jedan od znanstvenika uključenih u istraživanje, objasnio je da je potencijalni utjecaj fitoestrogena na zdravlje već istražen, no nitko nije provjerio da li uz ljude postoje drugi primati koji vole jesti biljke koje sadrže kemijske supstance tog tipa, kao što su soja i crvena djetelina.
Kad bi tako bilo, tvrdi Wasserman, moglo bi se zaključiti da one nude i evolucijsku prednost. Iz tog su razloga znanstvenici proučili prehranu planinskih gorila (Gorilla beringei) i crvenih gorila (colobi Procolobus rufomitratus) u jednom nacionalnom parku u Ugandi. Utvrdili su da 10,6 posto biljaka koje čine hranu planinskih gorila i 8,8 posto biljaka kojima se hrane crvene gorile sadrži fitoestrogene.
Nema magičnog elementa
»Ovo istraživanje potvrđuje da za primate vrijedi ono što je već pokazano kroz druga priznata istraživanja o čovjeku«, komentirala je Anna Villarini, biologinja i nutricionistica s Nacionalnog instituta za tumore u Milanu.
»Znamo da fitoestrogeni, ako se uzimaju kroz hranu a ne putem tableta, štite od tumora dojke i njegovih recidiva. Važno je pritom znati da ne postoji hrana koja sama po sebi sprečava tumore niti hranjivi sastojak koji sam za sebe može predstavljati panaceu u prevenciji (raka). Ako želimo smanjiti rizik obolijevanja od tumora, trebamo usvojiti pravilan stil života, prijeći na pravilnu prehranu i naravno – ne pušiti«, napominje Villarini.
Ne sjedilačkom načinu života
Odavde proizlazi potreba za održavanjem zdrave težine tijekom cijelog života i izbjegavanjem čestog konzumiranja hrane bogate masnoćama (poput sireva), rafiniranim ugljikohidratima (poput namirnica sačinjenih od bijelog brašna) te šećerima (poput zašećerenih napitaka). Debljanje potiču prvenstveno ove namirnice.
Druga važna preporuka odnosi se na izbjegavanje sjedilačkog načina života, jer on ne samo da potiče debljanje, već je jedan od uzroka raka neovisno o debljanju.
Epidemiološka istraživanja potvrdila su da osobe koje puno vremena provode sjedeći češće obolijevaju od raka crijeva, dojke, maternice, gušterače i pluća.
Da bi osoba prekinula sa sjedilačkim načinom života, dovoljno je da svakodnevno brzim korakom prošeta 30 minuta (važno je pješačiti svaki dan, a još je bolje da šetnja traje duže od 30 minuta) te da ograniči vrijeme koje provodi pred televizorom i kompjutorom.
»Drugi faktori koji prema mnogobrojnim studijama uzrokuju rak su konzumiranje velikih količina alkoholnih pića, koje je povezano s nastankom tumora usne šupljine, ždrijela, grkljana, crijeva, jetre i dojke. Konzumiranje crvenog mesa i prvenstveno konzerviranog mesa (salama) povezano je s rakom crijeva i želuca«, zaključuje Villarini.
S druge strane, biljna hrana štiti od onkoloških bolesti, pokazuju brojna istraživanja. Svjetska fundacija za istraživanje raka savjetuje uzimanje integralnih žitarica i mahunarki tijekom svakog obroka zajedno s pet porcija povrća i voća svakog dana, pri čemu se ne preporuča povrće bogato škrobom poput krumpira.
Važno je konzumirati raznovrsno povrće i voće te izbjegavati uzimanje dodataka prehrani u tabletama (vitamini, minerali), poručuje Villarini.