Skuplji nameti tjeraju vlasnike jahti iz talijanskih luka

Talijanski jahtaši sele se u hrvatske marine

Ana Raić Knežević

Plovila od 11 metara sada u umaškoj marini godišnje plaćaju vez oko 3.600 eura, a samo bi dodatak prema novoj talijanskoj uredbi iznosio oko 2.500 eura godišnje



ZAGREB Nakon što je nova talijanska vlada najavila povećanje davanja na vezove u turističkim lukama tamošnji jahtaši najavili su mogućnost prbacivanja svojih plovila na suprotnu stranu Jadrana – u hrvatske luke.


  Naime, Člankom 16. dekreta »Spas Italije« propisano je novo davanje čija bi naplata trebala započeti 1. svibnja iduće godine. Ono će se odnositi na sva plovila koja plove talijanskim vodama, te se vezuju u lokalne luke bile one u državnom vlasništvu ili privatnoj koncesiji.



 Cijena godišnjeg veza u moru za brodicu od 10 metara u ACI marini u Umagu iznosi oko 3.160 eura, a na kopnu 2.700 eura. Na jugu Hrvatske, primjerice, u ACI-jevoj marini Vrboska na otoku Hvaru cijena godišnjeg veza u moru je oko 2.650 eura, a za onaj na kopnu 1.210 eura.




U Trstu pak godišnji vez u marini San Giusto za jedrilicu od deset metara stoji (s PDV-om) 5.160 eura (trošak električne energije nije uračunat). Ako zakon ostane nepromijenjen vlasnik takve brodice, bez obzira na njenu starost, morat će izdvojiti dodatnih 2.555 eura.


Cijene u Italiji s taksama bit će, dakle, čak dvaput veće nego u Hrvatskoj. (E. V., B. B.)



  Predviđeno je tako da plovila od 10 do 12 metara dužine plaćaju dodatnih pet eura dnevno, dok bi ona duža od 64 metra trebala plaćati i do 703 dodatna eura. Ovaj će novi namet pogoditi vlasnike luksuznih megajahti, ali i one koji svoje »barčice« koriste tek u ljetnim mjesecima za malo više morskog zadovoljstva.   

Osiromašenje luka


Protiv toga su se u glas pobunili šefovi nekoliko talijanskih regija, ponajprije Lazia, Veneta i Sardinije koje imaju brojna pristaništa s mnogo privezanih plovila.


  Guvernerica Lazia Renata Polverini nedavno je, kako objavljuju talijanski mediji, ocijenila kako će ovaj novi porez osiromašiti talijanske luke koje istovremeno imaju veliki značaj za talijansku ekonomiju.


  – Ovaj bi se porez zato mogao reflektirati na poslovanje luka i imati posljedice za tisuće zaposlenih u njima, upozorila je Polverini.


  I čelni čovjek Veneta, Luca Zaia nezadovoljan je novim nametom, te napominje kako bi se moglo dogoditi da jahtaši masovno napuste talijanske luke i svoja plovila usidre u obližnjim, jeftinijim hrvatskim marinama.


  – To se već događa, a u budućnosti bi se moglo događati još više, ogorčeno je primjetio Zaia podsjećajući kako plovila iz Ligurie već odlaze u luke u Francuskoj.   


  Čelnici talijanskih regija zaključuju kako bi ovaj novi namet mogao ugroziti i kompetitivnost talijanskih luka.



 Dopredsjednik Udruženja hrvatskih marina Krešimir Žic iz Marine Punat na Krku kaže da će ovu priliku u hrvatskim marinama itekako iskoristiti te da odmah počinju »desant« na talijansko tržište.


  – Pozdravljamo poteze talijanske vlade. Ta je informacija zasad jako friška pa ne možemo reći hoće li doći do nekog egzodusa talijanskih nautičara. Ako do toga dođe, to itekako moramo iskoristiti jer su u ratnim godinama, primjerice, talijanske marine iskoristile našu nevolju i primile naše klijente. U svakom slučaju, nakon ove informacije počinjemo agresivnu kampanju na talijanskom tržištu, najavio je Žic. (E. V., B. B.)



  Da ovaj izraženi strah nije neopravdan potvrđuju već i informacije iz ACI-ja d.d. čija je marina u Umagu već imala znatan broj upita za vez od kada je donijet dekret o dodatnim davanjima u talijanskim lukama. Potvrdila nam je to Gracia Krainer, direktorica korporativnih komunikacija i marketinga ACI-ja.   

Stigli deseci upita


Naime, plovila dugačka 11 metara sada u umaškoj marini godišnje plaćaju vez oko 3.600 eura, a samo bi dodatak što ga traži nova talijanska uredba iznosio oko 2.500 eura godišnje.  

  – Naravno da je došlo do zabrinutosti među talijanskim nautičarima pa je već istog dana donošenja odluke samo u Odjel marketinga ACI-ja u Opatiji stiglo više od 10 upita za godišnji vez za marinu Umag, koja je Talijanima najbliža. Veliki interes za godišnjim vezom iskazan je za skoro sve ACI marine, a posebno još za ACI marine Rovinj, Pula, Cres, Opatija, Split. Ukoliko takva odluka talijanske vlade ostane na snazi, očekujemo da ćemo svjedočiti velikom broju talijanskih državljana koji će tražiti mogućnost veza u hrvatskim marinama iz jednostavnog razloga što iznosi davanja iz odluke premašuju iznose godišnjeg veza odnosno naknada za držanje plovila na vezu u talijanskim marinama, objašnjava Krainer.


  U Hrvatskoj postoji 56 marina, koje su sve okupljene u Udruženje hrvatskih marina te raspolažu sa 16.000 vezova u moru i 8.500 mjesta na kopnu, kao i s još 30.000 vezova u lukama i sportskim lukama.