Galerija Juraj Klović

Večeras otvorenje izložbe: Troje umjetnika u “Dijalogu na kvadrat”

Kim Cuculić

Borislav Božić / arhiva NL

Borislav Božić / arhiva NL

Na izložbi sudjeluju Branimir Karanović, Rita Zhao Simonić i Borislav Božić



 U riječkoj Galeriji »Juraj Klović« večeras će u 20 sati biti otvorena izložba »Dijalog na kvadrat« u organizaciji HDLU-a Rijeka. Na izložbi sudjeluju Branimir Karanović iz Beograda, Rita Zhao Simonić iz Pekinga i Borislav Božić iz Rijeke, koji svojim radovima problematiziraju identitet. Ovo sučeljavanje ili dijalog troje umjetnika kroz temu identiteta trebao bi rezultirati različitim doživljajima, viđenjima i definiranjima pojma identiteta koji proizlazi iz konteksta gdje umjetnici žive i djeluju. Svaki umjetnik za sebe interpretira temu u bilo kojoj likovnoj praksi – crtež, slika, grafika, skulptura, fotografija, multimedija, performans i instalacija.


Branimir Karanović, kako piše Milica Perić o njegovu radu – u raznolikim tragovima protumačenim kao znakovima ljudske potrebe da vizualno i materijalno izražava vlastite težnje i sposobnosti, društvene odnose i kulturne obrasce – uočava detalje preklapanja i sličnosti. Umjetničkim postupcima selekcije, preuzimanja, fragmentiranja, manipulacije i uklapanja u dvojne kompozicije, stvara koheziju između mnoštva svjetova, odnosno njihovih elemenata – iz popularne kulture, iz svakodnevice i okruženja, iz upisane povijesti civilizacija ili iz etnološkog naslijeđa jednog društva.


Rita Zhao, rođena u Kini, a školovala se u Americi na prestižnom Sveučilištu Berkeley, donosi globalnu sintezu identiteta. S obzirom da povremeno živi u Rijeci, njen je rad prožet tradicijskom kineskom kulturom te američkim duhom s elementima europskog slobodarskog duha. Borislav Božić realizira projekt »Jasenovac i Donja Gradina«, obilazeći točke masovnih ubijanja na prostoru Koncentracijskog logora Jasenovac, a danas Javne ustanove Spomen područja Jasenovac i Javne ustanove Spomen područja Donja Gradina.




Božić sebe privodi u kontinuirano stanje kontemplacije, suosjećanja s nevino ubijenim Srbima, Židovima, Romima i drugim pojedincima i skupinama koje je ustaški režim odlučio ubiti jer svojim identitetskim određenjem nisu odgovarali ustaškoj ideologiji. Božić na lokacijama masovnih ubijanja, ležeći na bijelom platnu ili umotan u to isto platno, provodi proces potpunog suosjećanja sa žrtvom, pokušavajući čuti jeku krika umirućih, jeku šutnje, jeku dostojanstva. Jeku i vapaj drugoga i drugačijega.


Božić izlaže sedam istovjetnih rendgenskih snimaka svoga kostura u prirodnoj veličini, potpisanih s kopijama svoga izvoda iz matične knjige rođenih, sedam fotografija snimljenih na različitim mjestima masovnih ubijanja, sadnicu vrbe, knjigu »Vrba« i staklenu posudu s kosom i bradom umjetnika.