Akademik Zlatko Bourek, istaknuti hrvatski slikar, kipar, kostimograf, scenograf, režiser, autor crtanih i igranih filmova, umro je u petak u Zagrebu, u 89. godini, izvijestila je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.

»Smrću akademika Zlatka Boureka Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti izgubila je jednog od svojih najuglednijih članova, a Hrvatska jednog od svojih najvećih, najsvestranijih i najoriginalnijih umjetnika koji je otvorio novo poglavlje modernog hrvatskog likovnog, kazališnog i filmskog stvaranja«, izjavio je predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić.

Po njegovim riječima, pamtit će se njegova likovna i intelektualna mnogostranost i marljivost kojom se nesebično davao likovnoj, kazališnoj i filmskoj umjetnosti, kao i njegov vedar i razigran duh.

»Iako je bio umjetnik svjetskog glasa, cijelog života bio je privržen rodnoj Slavoniji, ponosan na njenu kulturu i tradiciju iz koje je crpio nadahnuće za svoja djela kojima je obogatio hrvatsku kulturu. Akademik Bourek pripada među nacionalne velikane koji su zadužili hrvatsku likovnu, kazališnu i filmsku umjetnost, hrvatsku kulturu, Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti i hrvatski narod«, istaknuo je.

Zlatko Bourek rodio se 4. rujna 1929. u Požegi, a djetinjstvo je proveo u Osijeku gdje je završio osnovnu i srednju školu.

Od 1943. do 1945. sudjelovao je u Antifašističkoj borbi, a deset godina nakon rata diplomirao kiparstvo i slikarstvo na Akademiji za primijenjenu umjetnost u Zagrebu, kod prof. Koste Angelija Radovanija.

Bio je scenograf svjetski poznate serije animiranih filmova »Profesor Baltazar« realizirane od 1967. do 1978. u kojoj je, po uzoru na Rijeku, likovno osmislio mjesto radnje Baltazar-grad.

Crtanim filmom počeo se baviti kao crtač podloga i svoj prvi uspjeh postigao filmom »Cowboy Jimmy« (1957.), a zatim slijede filmovi »Happy End« (1958.) »Inspektor se vraća kući« i »Kod fotografa« (1959.).

Od 1960. radio je crtane filmove po vlastitim scenarijima, među kojima se izdvajaju »Kovačev šegrt«, »I videl sem daljine meglene i kalne«, »Bećarac«, »Kapetan Arbanas Marko«, »Mačka«, »Školovanje« i »Ručak«. Kao režiser i scenarist snimio je tri igrana filma, »Cirkus Rex«, »Crvenkapica«, »Ventrilokvist«.

Od 1971. surađivao je kao scenograf i kostimograf s uglednim kazalištima u Njemačkoj, a od 1988. bio je stalni član kazališta Hans Wurst Nachfahren u Berlinu.

Na Dubrovačkim ljetnim igrama 1977. je režirao lutkarsku farsu »Orlando maleroso« autora Saliha Isaaca, čime je započeo obnovu lutkarskog scenskog izraza u Hrvatskoj, a velik je uspjeh ostvario 1982. s lutkarskom predstavom »Hamlet« Teatra &TD.

Na Savskom nasipu u Zagrebu 2016. je postavio skulpturu »Međaš protiv uroka i poplave«.