Zorislav Lukić, Goran Galić, Goran Crnković, Josip Bratulić, Vjekoslava Jurdana i Mladen Urem / Foto: V. KARUZA
Kandidat za predsjednika je poznati kroatist i dosadašnji potpredsjednik Matice Stipe Botica, a činjenica da će se Glavna skupština održati u Rijeci pokazuje, kako kaže glavni tajnik Zorislav Lukić, »da Hrvatska nije samo Zagreb.
RIJEKA Novi predsjednik Matice hrvatske bit će izabran 16. lipnja na izbornoj skupštini što će se održati u Guvernerovoj palači u Rijeci, najavljeno je na promociji novog broja lista Vijenac u riječkom Državnom arhivu.
Kandidat za predsjednika je poznati kroatist i dosadašnji potpredsjednik Matice Stipe Botica, a činjenica da će se Glavna skupština održati u Rijeci pokazuje, kako kaže glavni tajnik Zorislav Lukić, »da Hrvatska nije samo Zagreb.«
– Guvernerova palača i Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja sjajno se uklapaju u naš niz različtih mjesta u kojima Matica održava skupštine. U Rijeku dolazi 150 članova Matice iz cijele Hrvatske – rekao je Lukić.
Novi broj lista Vijenac posvećen je upravo Rijeci, a glavni motiv za takav potez je projekt Europske prijestolnice kulture.
– Svi smo u Hrvatskoj ponosni na riječku titulu i smatramo da je sada pravi trenutak za pogledati kako sve to izgleda. Uključili smo u ovaj izniman broj i nove suradnike, što na neki način ukazuje na želju da oformimo jako riječko dopisništvo do 2020. godine kako bismo aktivno pratili sve što se događa u Europskoj prijestolnici kulture – rekao je glavni urednik Vijenca Goran Galić, također naglašavajući stav prisutnih da se »kultura ne događa samo u Zagrebu, već u cijeloj Hrvatskoj«.
Temat o Rijeci donosi 14 tekstova o prošlosti i sadašnjosti riječke kulturne scene, razgovore s pročelnikom za kulturu Grada Rijeke Ivanom Šararom i glazbenikom Nenadom Bachom, osvrte o stanju na likovnoj, književnoj, kazališnoj, ali i pop-rock sceni grada na Rječini.
Predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Rijeci Goran Crnković istaknuo je veliku želju Matice i njenih članova za sudjelovanjem u projektu EPK-a, oko čega je, kaže, bilo puno razgovora s odgovornima, no za sada bez konkretnijih dogovora.
Na predstavljanju u Državnom arhivu sudjelovali su još i akademik Josip Bratulić, Vjekoslava Jurdana, Mladen Urem, Helena Semion-Tatić iz gradskog Odjela za kulturu i Tea Perinčić iz Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja.