RIJEKA – Ako je suditi prema novom istraživanju o čitanosti knjiga u Hrvatskoj, koje se sada već standardno objavljuje u sklopu manifestacije Noć knjige, Hrvati nikada nisu manje čitali knjige. Naime, otkako se provodi rečeno istraživanje, postotak onih koji su u posljednjih godinu dana pročitali barem jednu knjigu uglavnom je varirao oko 50 posto, da bi ove godine pao na 42 posto. Istraživanje nije proveo GFK Hrvatska kao dosad, ali jest ekipa koja se asocira uz GFK, iz Ureda za kreativnu analizu Kvaka, i to na istom reprezentativnom uzorku od 1.000 ispitanika. Kako nam je potvrdio Mišo Nejašmić, koji je ove godine koordinirao rad na ovom istraživanju, osim što je ono bilo kvantitativno, bilo je i kvalitativno, u četirima fokus grupama: dvjema fokus grupama s čitačima, jednom s nečitačima te jednom s profesionalcima koji se bave knjigama.

Najviše čitaju žene

Najviše i dalje čitaju žene (50 posto), a vjerojatnost da osoba čita veća je ako je osoba između 26 i 35 godina starosti (50 posto), ako je visokoobrazovana (69 posto) ili ako su joj primanja između 6.000 i 8.000 kuna. Od onih koji čitaju, većina čita beletristiku (58 posto). Publicistiku čita 32 posto ispitanih, stručne knjige 28 posto, priručnike 21 posto, a stranu literaturu samo tri posto ispitanih. Što se kupovine knjiga tiče, tu, pak, ne stojimo najgore dosad, ali ne stojimo ni osobito dobro. Pa dok je 2011. knjigu u posljednja tri mjeseca kupilo 31 posto ispitanih, a 2016. 19 posto, ove godine rezultat kaže 24 posto. A među kupcima i opet su najviše žene, i to najviše od 35 do 55 godina starosti. Kupovina knjiga progresivno raste s kupovnom moći građana, a prema regijama, u Zagrebu se najviše kupuje, dok su Istra i Primorje iza Like i Dalmacije.

Knjige, kad se kupuju, najviše se kupuju u knjižarama (51 posto), a tek potom na kiosku (21 posto), na sajmu knjiga (16 posto) ili putem interneta (10 posto). Što se e-knjige tiče, tek dva posto ispitanih čita i kupuje e-knjige. Dvanaest posto ih čita, ali ne kupuje, a čak 86 posto ih niti čita niti kupuje.

Čitanje u autobusu

U Noć knjige uključile su se i knjižnice, knjižare i druge ustanove u Rijeci. Izdvojimo program u MO-u Kozala s predavanjem Kristiana Benića o povijesti i ljudima Kozale, čitanjem odabranih bajki te putopisnim predavanjem »Alan Ford tim – do Mongolije i nazad«, čime se Noć knjige odmakla iz središta grada. U Makedonskom kulturnom društvu »Ilinden« organizirana je književno-poetska večer s čitanjem poezije i proze na makedonskom i hrvatskom jeziku. Gradska knjižnica Rijeka pripremila je i Kampiranje u knjižnici u Dječjem odjelu Stribor, kao i akciju bezglasnog čitanja na autobusnoj liniji 2 – smjer Trsat. Noći knjige pridružili su se i neki dječji vrtići, jer ljubav prema knjizi uči se od malih nogu. S obzirom na najnoviji rezultat istraživanja koliko Hrvati čitaju, to će biti više nego potrebno. Nudili su se i popusti na knjige u riječkim knjižarama. Organizatori Noći knjige 2019. su Zajednica nakladnika i knjižara, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Knjižnice grada Zagreba, Knjižni blok – Inicijativa za knjigu, Udruga ZANA, portal Moderna vremena te Hrvatska udruga školskih knjižničara.