Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
15. listopada 2019.
Ileana Jurin Bakotić

Riječanka na čelu ansambla Lado: 'Cilj nam je privući mlađu publiku'

Foto Darko Jelinek
Foto Darko Jelinek
Autor:
Objavljeno: 6. travanj 2019. u 9:08 2019-04-06T09:08:03+02:00

Ono što ćemo i dalje pokušavati je otvarati nove pozornice, nova mjesta koja se možda direktno i ne bi povezivala s Ladom i ovakvim tipom izvedbene umjetnosti, a sve kako bismo privukli nove generacije publike, ali i vjernoj publici ponudili neki novi sadržaj, kaže nova ravnateljica  

Desetljeća su prošla, a Ansambl Lado do danas nije iznevjerio misiju koja mu je povjerena još 1949. godine. Utemeljen na ideji da hrvatsko narodno stvaralaštvo – plesno, pjevno, svirano – predstavi na sceni kao vitalni primjer nacionalnog identiteta u djelu temeljena na pučkoj baštini, on osvaja publiku visokim profesionalizmom, dajući svakim svojim koncertnim nastupom odgovor na pitanje što našu tradicijsku kulturu čini tako posebnom – dio je to odgovora što ga je na pitanje »Zašto volim Lado?«, za potrebe najnovijeg broja Godišnjaka Ansambla Lado, dala ministrica kulture RH Nina Obuljen Koržinek.

I sve je rekla kako i jest; Lado nikada nije iznevjerio danu mu misiju i tako punih 70 godina! Velikom i važnom ansamblu okrugli je rođendan, a ravnateljica mu, od prvog siječnja ove obljetničke godine Riječanka – Ileana Jurin Bakotić!

Dvije odvojene funkcije 

Riječanka na čelu Ansambla Lado, pravnica u svijetu narodnog stvaralaštva, folklora. Na prvu se čini da nema tu jedno s drugim veze, ili ipak itekako ima?

– Nakon završetka fakulteta svoje radno iskustvo započela sam u odvjetničkom društvu Maćešić i partneri u Rijeci, a potom sam u istom društvu nastavila raditi i u Zagrebu. Kao odvjetnička vježbenica zbog posla i zbog obiteljskih razloga preselila sam se u Zagreb prije deset godina. Premda je u meni oduvijek postojao taj afinitet prema umjetnosti, rekla bih da sam igrom slučaja opazila javni natječaj za radno mjesto pravnika u Ansamblu Lado. Vidjela sam tu spoj kulture, umjetnosti i prava. I prijavila sam se! Prošla sam na natječaju i 2013. godina počela raditi na radnom mjestu voditelja pravne službe. Kroz svoje radno iskustvo na tom radnom mjestu – koordinaciju svih stručnih službi Ansambla, komunikaciju s Ministarstvom kulture, intenzivnu komunikaciju s vanjskim suradnicima i drugim kulturnim institucijama u Hrvatskoj i vrlo blisku i ugodnu suradnju s bivšim ravnateljem Krešimirom Dabom – vidjela sam mogućnost za poboljšanje i još uspješnije poslovanje. Inicijalni poticaj i podrška da se prijavim za funkciju ravnatelja došao je od samog bivšeg ravnatelja, a potom i od umjetničkog voditelja, kolega i umjetnika. Sudbina je odigrala svoje, a sada je dug put ispred mene i odgovornost da opravdam podršku koju su mi dali.

Što se pak tiče veze prava i folklora, treba kazati da od osnutka Ansambl Lado ima dvije odvojene funkcije. To je funkcija ravnatelja koji organizira i vodi rad, zastupa ustanovu i odgovoran je za cjelokupno poslovanje Ansambla te ne mora nužno imati doticaja s folklorom, i imamo umjetničkog voditelja, Andriju Ivančana, koji kreira program i odgovoran je za umjetničko djelovanje ustanove. Nažalost, nemam iskustva u folkloru, no senzibilitet prema umjetnosti postoji i zato je predivno raditi u ustanovi koja se bavi izvedbenom djelatnošću. Mi smo jedini nacionalni profesionalni folklorni ansambl u Hrvatskoj koji radi vrlo impresivan posao. Stoga je velika čast preuzeti funkciju čelnika ove jedinstvene ustanove u kulturi.

Spominjete afinitet prema kulturi. Koliko je za njega kriva Rijeka u kojoj ste odrasli?

– Ta sklonost prema umjetnosti krenula je od samog djetinjstva, kroz odgoj zahvaljujući ponajprije mojoj majci koja je prenijela taj senzibilitet na mene. Tu i jest neka poveznica, razlog zbog kojeg sam odlučila spojiti ljubav prema umjetnosti i ljubav prema pravu. Ovo je savršen spoj. Posao pravnika je u ustanovama ovakvog tipa vrlo intenzivan i zanimljiv.

Nastupi na Kvarneru

Zato smo vas jedva i uhvatili za mrvu razgovora. Obaveza je puno.

– Rekla bih da je velika odgovornost, ali i veliki izazov započeti mandat u 2019. godini, u kojoj Ansambl Lado slavi 70 godina umjetničkog djelovanja. I to je jedan od razloga zašto se nismo uspjeli prije uloviti. Puno je programa, puno projekata, a ono što bih izdvojila jest da smo započeli obljetničku, slavljeničku godinu otvaranjem izložbe fotografija pod nazivom »Lado / reljefi / tragovi« koja je organizirana pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske i Ministarstva kulture. Ponosni smo što je izložbu u Muzeju za umjetnost i obrt otvorila ministrica našeg matičnog Ministarstva kulture, gđa. Nina Obuljen Koržinek. Autorica izložbe je naša dugogodišnja suradnica, fotografkinja i grafička dizajnerica Petra Slobodnjak. Htjeli smo na poseban, nov, drugačiji način otvoriti i započeti obljetničku godinu. Ideja je bila izvedbenu tradicijsku formu predstaviti u drugačijem umjetničkom izričaju, a ovoga puta to je fotografska forma kojom su autorica i kustosica izložbe Iva Prosoli nastojale prikazati u vremenu zaustavljene trenutke Ladovih umjetnika na sceni. Drago nam je što su i drugi muzeji zainteresirani za izložbu. Trenutno je ona u Gradskom muzeju Bjelovar, a ponosni smo što se potom izložba seli u Rijeku u Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja, u Guvernerovu palaču. Svečano otvorenje bit će 18. travnja, a izložba će biti otvorena do 8. svibnja. Naravno, svečano otvorenje bit će popraćeno i izvedbom Ansambla Lado.

Blago Riječnima, jer koliko čujem, bit ćete ove godine često u Rijeci. Je li to slučajno tako, ili je »kriva« ravnateljica, ne znam.

– Mislim da je to sudbina, haha. Nešto smo i planirali, ali je i Rijeka pokazala interes za izložbom. Prvo smo došli na dodjelu glazbenih nagrada Porin. Ansambl Lado i koautori Hrvoje Crnić i Boris Hartman autori su albuma Lado Electro 2.0 Memorabilium koji je spoj folklorne i elektroničke glazbe. Potom ćemo 12. travnja nastupiti na Trsatu s našim korizmenim programom Gospin plač. Izložbu Lado/reljefi /tragovi otvaramo 18. travnja, te smo sretni što otvaramo i sezonu Opatijskih ljetnih večeri na Ljetnoj pozornici 8. lipnja s našim novim programom »Neka sjaji sunce svima« koji je prvi put u našoj povijesti u cijelosti posvećen plesovima i pjesmama Hrvata izvan domovine. Reklo bi se da sam već u prvom mandatu pokrila svoje područje, haha. Nadam se da ćemo i nastaviti tim intenzitetom.

Ukorak s vremenom

Čini se da se Primorje i Kvarner i Lado vole.

– Bio je jedan period zatišja, ako smijem to tako reći. Međutim, ove godine se pokazao interes. Drago nam je što ćemo nastaviti suradnju i sljedeće godine s Rijekom. U pregovorima smo oko sudjelovanja Ansambla Lado u programu Rijeka 2020. Bit ćemo i sljedeće godine zastupljeni na tom području, što nam je iznimno drago.

Nedavno ste i videoporukom čestitali osnivanje KUD-a Primorski Hrvat. Kako stojimo s folklorom u ovom našem kraju?

– Predstavnici KUD-a Primorski Hrvat bili su u našim prostorijama početkom prošlog tjedana i umjetnički voditelj Andrija Ivančan i ja pozdravili smo osnivanje udruge. Kao nacionalni ansambl pozdravljamo osnivanje kulturno-umjetničkih društava koja se bave očuvanjem tradicije i baštine. Smatramo da je to potrebno i na području grada Rijeke, baš kao i u svim drugim gradovima, kako bismo sačuvali našu tradicijsku kulturu. Rekli su mi da se nakon dugo godina radi na pokretanju KUD-a u Primorju. Želimo im da uspješno idu naprijed.

Razumije li ovo naše društvo koliko je tih 70 godina Lada veliko? Zna li to današnja mladost? Je li nam Lado potrebniji nego ikada i može li se nositi s današnjim, kažu modernim, vremenom u kojem živimo?

– Ansambl Lado kao jedina ustanova u kulturi ovakvog tipa je brend sam po sebi. Ono što ćemo mi i dalje pokušavati je otvarati nove pozornice, otvarati nova mjesta koja se možda direktno i ne bi povezivala s Ansamblom Lado i ovakvim tipom izvedbene umjetnosti, a sve kako bismo privukli nove generacije publike, ali i publici koja nas već godinama prati ponudili neki novi sadržaj. Imali smo tako koncerte Lada Electra u zagrebačkim klubovima Vintage i Katran što je jako dobro prihvaćeno od mlade publike. Ono što želim je intenzivirati suradnju s kulturnim institucijama, kako u Hrvatskoj, tako i u inozemstvu, posebno poboljšati suradnju s međunarodnim ansamblima. Imamo odličnu suradnju sa srpskim Kolom, poljskim laskom, Mađarskim državnim narodnim ansamblom s kojima razmjenjujemo iskustva i dogovaramo zajedničke koncerte. Bitno je i da dalje nastavimo s edukacijom mladih, ali i edukacijom odgojitelja, nastavnika, učitelja, profesora. Uspješno surađujemo s Agencijom za odgoj i obrazovanje, Sektorom za odgoj i obrazovanje Grada Zagreba te ostalim odgojno-obrazovnim ustanovama u zemlji. Rekla bih da idemo u skladu s vremenom, iako je i dalje naš osnovni smisao očuvanje tradicije i baštine.

Pozitivan šok

Mandat vam traje četiri godine. S čim biste se od učinjenog na kraju mandata voljeli pohvaliti?

– Svrha postojanja Ansambla Lado je između ostalog i upoznavanje javnosti s bogatom hrvatskom baštinom i u inozemstvu te je u tom smislu bitno da i dalje ostvarujemo nove suradnje s drugim međunarodnim ansamblima, nove međunarodne nastupe, turneje. Međutim, kada govorimo o međunarodnim nastupima, po čemu je Lado itekako poznat, moram reći da je organizacija takvih nastupa i turneja vrlo kompleksna. Kada govorimo o cjelovečernjim plesnim programima za koje su agenti i strani organizatori zainteresirani, govorimo o oko 60 zaposlenika Ansambla koji odlaze na put zajedno s najmanje tonu i pol opreme, zbog čega je organizacija takvih nastupa financijski izazovna. No, mi ćemo se i dalje nastojati pozicionirati na svjetskom i na europskom tržištu. Ove godine planiramo koncerte u Budimpešti, Ljubljani, s Ansamblom narodnih igara i pesama Srbije Kolo nastup na Etno samitu u Užicu, planiramo i manju turneju u Turskoj te u prosincu koncert u Münchenu.

Sve što vam nedostaje je neki Riječanin ili Riječanka u ansamblu. Nema ga među umjetnicima.

– Nažalost, to je istina. Možda će se profilirati baš u KUD-u Primorski Hrvat. Međutim, prijedlog o izboru plesača, pjevača i glazbenika je na audicijskom povjerenstvu koje čini umjetničko vijeće, odnosno umjetnički voditelj, dirigent, voditelj orkestra i plesni voditelji.

Dakle, nema ništa preko veze, pa ni riječke. Čini se, teže je upasti u Lado nego se, recimo, upisati na glumačku akademiju s kojom dijelite zgradu.

– Kao pravnica sam sudjelovala na audicijama i mogu reći da je zaista teško, s obzirom na to da kandidati na audicijama moraju pokazati plesačko i pjevačko umijeće.

Koliko je vama trebalo vremena da se zaljubite u folklor? Jer, kako mi rekoste, nije to bila vaša prva kulturna opcija u mladosti.

– Da se zaljubim u folklor i Lado, trebalo mi je vrlo malo vremena. Zapravo, dogodilo se odmah! Početak rada u Ansamblu bio je za mene pozitivan šok. Imala sam ugodnu suradnju i na prošlom radnom mjestu, međutim ogromna je razlika. Jer, dolazite u ustanovu koja se bavi izvedbenom umjetnošću, imate glazbenike, plesače, pjevače, a radna atmosfera je vrlo dinamična, simpatično glasna i emotivna. Mislim da je baš zbog toga meni rad u Ansamblu bio lakši, jer sam prepoznala taj njihov senzibilitet prema poslu, koji i nije njihov posao, već ljubav i život. Predivno je raditi s umjetnicima.

I prije Riječanke – Riječanin 

I vaš prethodnik Krešimir Dabo je Riječanin. Smije li se znati koji vam je savjet dao na odlasku?

– Imali smo vrlo blisku suradnju za cijelog njegovog mandata, tako da sam ja kroz to svo vrijeme zapravo od njega učila. Nije se bilo lako odlučiti krenuti u ovaj posao, prijaviti se na ovako odgovornu poziciju, međutim rad s bivšim ravnateljem i ono što sam naučila od njega u cijelom tom procesu puno mi je olakšalo donošenje odluke da se kandidiram.

Najdraže primoštensko kolo 

Volite folklor, no ima li neki pravac, neki ples, napjev koji vam je posebno drag?

– Možda sam tu malo subjektivna, ali meni osobno izrazito je drago i interesantno Primoštensko kolo. Možda je tome tako i zato što mi je otac Primoštenac. Ali to zaista jest prekrasna točka, baš kao i vrličko kolo, plesovi Krka, Cresa, da ne govorim o linđu, podravskim svatima…

Proslava rođendana 25. lipnja na Trgu kralja Tomislava 

Nešto događanja kojima će biti obilježno 70 godina Lada smo spomenuli, no ima toga još...

– Započeli smo otvaranjem izložbe »Lado / reljefi / tragovi« koju planiramo postaviti diljem Hrvatske i u inozemstvu. U tijeku je i snimanje dokumentarnog filma i to iz perspektive umjetnika. Film se radi u suradnji s redateljem Nebojšom Slijepčevićem i planiramo ga premijerno predstaviti u prosincu ove godine. Spomenula sam da je pripremljen i novi plesni program »Neka sjaji sunce svima«. Rođendan ćemo proslaviti i s građanima Zagreba koncertom na Dan državnosti, 25. lipnja na Trgu kralja Tomislava. Naravno, nastupat ćemo i u drugim hrvatskim gradovima, pripremamo ljetnu turneju, dok je drugi dio rezerviran za naš antologijski program i božićne koncerte. Dodatno, naša samostalna izvođačka tijela poput Ladarica i Orkestra će tijekom cijele godine održavati koncerte diljem zemlje. Bit će, kao i uvijek, uzbudljivo.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.