Arapski umjetnici mlađe generacije svojim inovativnim i provokativnim djelima nastalim u razdoblju nakon vala revolucija u arapskom svijetu, privlače pozornost diljem svijeta a njihova djela postižu rekordne cijene na dražbama, piše britanski Guardian.

»Promijenila se percepcija arapske umjetnosti«, kaže Reedah El-Saie iz londonske galerije Modern Islamic and Contemporary Art.

»Prije raznih revolucija i prosvjeda doživljavana je uglavnom egzotičnom i bezazlenom, ili previše zakopanom u islamske tradicije, a umjetnici su bili oprezni kako njihova djela ne bi bila interpretirana kao previše politička«, dodala je. »No, sada postoji apetit za razumijevanjem konteksta ustanaka, i došlo je do stvarnog procvata mnogo provokativnije umjetnosti«.

Takav je primjer naizgled ni po čemu posebna hrpa kamenja, instalacija umjetnika egipatskog podrijetla Ashrafa Fode, rođenog u Meki koja će biti uključena u izložbu suvremene umjetnosti u Frankfurtu krajem mjeseca. No, upravo je tim kamenjem egipatska policija gađala prosvjednike na trgu Tahrir.

Inspirirana susretima s vojskom na tome trgu u ranim danima revolucije, egipatska umjetnica Nermine Hammam načinila je niz fotomontaža u kojima objedinjuje fotografije vojske s razglednicama idiličnih krajolika. Dirnuta prizorima mladih vojnika koji ljube bebe na tenkovima, Hammam svojim radom, koji je nazvala »Uppekha«, nastoji istražiti »krhkost skrivenu iza stereotipa sile, maskiranu u vojnu mašineriju«.

Ona pripada brojnim arapskim umjetnicima čija su se djela, pod utjecajem jačanja zanimanja i fascinacije svijeta za revolucije u arapskim zemljama, u protekloj godini našla na izložbama organiziranim diljem svijeta, od Pariza do Bamaka na Maliju.

U Veneciji je prošle godine u sklopu bijenala održana najveća europska izložba suvremene arapske umjetnosti pod nazivom »Budućnost obećanja«, a u Londonu je gradonačelnik Boris Johnson inaugurirao prvi festival suvremene arapske kulture u tome gradu Shubbak.

Sajam umjetnina Art Dubai i bijenale Sharjah u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, najveće umjetničko okupljanje u arapskom svijetu, postali su vodeći svjetski komercijalni umjetnički sajmovi, dok prije neprepoznati arapski umjetnici ostvaruju rekordno visoke cijene na dražbama. U listopadu je ured aukcijske kuće Christie’s u Dubaiju produžio svoju jesensku prodaju arapske, iranske i turske umjetnosti za dva dana, radi promicanja suvremenih umjetnika mlađe generacije. Ostvarena je prodaja kojom je generirano ukupno 7,3 milijuna dolara, u čemu je udjel mladih umjetnika bio 2,3 milijuna dolara.

Širenje kolekcija suvremene arapske umjetnosti najavili su i londonski Victoria & Albert Museum, najveći muzej primijenjene umjetnosti i dizajna na svijetu, te British Museum, u kojemu se 26. siječnja otvara izložba »Hajj: journey to the heart of Islam« (Hadž: put u srce islama) koja istražuje povijest hodočašća u Meku. »Umjetnici čija su djela prije 2005. dosezala cijenu od oko pet tisuća funta, sada se prodaju za 30 do 50 tisuća funta«, kaže kustosica islamske umjetnosti i suvremene bliskoistočne umjetnosti toga muzeja Venetia Porter.

U znak prihvaćanja politički angažirane umjetnosti, Egipat će u svojem paviljonu na ovogodišnjem venecijanskom bijenalu predstaviti umjetnika Ahmeda Basionyja, ubijenog u siječnju 2011. u protu-vladinim demonstracijama na trgu Tahrir. Instalacija će prikazivati snimke prosvjeda koje je Basiony snimio u danima prije smrti, postavljene uz video instalaciju njegove posljednje umjetničke izvedbe u kairskoj operi.

Svijet se i drukčije želi angažirati kad je u pitanju suvremena arapska umjetnost. Ranije ovaj mjesec British Museum i Royal College of Art u Londonu ugostili su dvodnevni summit »Art & Patronage: The Middle East«, na kojemu su kolekcionari, muzeji, akademici, umjetnici i diplomati raspravljali o načinima podupiranja suvremene arapske umjetničke scene i razvoja novih umjetničkih institucija na Bliskom istoku.