ZAGREB – Umjetnost za mene nije samo razmjena ideja, nego komunikacija jedne duše s drugom, a kino je možda najjmoćniji medij da to postigne, jer se ljudi okupe u potpunom mraku i gledajući film sudjeluju u kolektivnom snu o onome čega nema, rekao je na svom masterclassu, organiziranom u okviru Animafesta, jedan od najosebujnijih filmaša današnjice, nizozemski autor Rosto.

Poznat po svojim nadrealističkim, glazbeno-filmskim fantazijama Rosto kaže kako u svom radu pokušava obasjati tamna, skrivena mjesta podsvijesti koja se kriju u svakome od nas. »Za inspiraciju često posežem u podsvijest i iznosim je na površinu što nije uvijek lako, duboko je u nama i zato je mračna«, napomenuo je Rosto.

Animacija ga fascinira od njegove sedme godine, kada se počeo igrati očevom kamerom, no odbila ga je složenost i dugotrajnost cijeloga procesa nastanka filma. Jedno je vrijeme imao bend i vodio pravi ‘sex, droge i rock’n’roll ‘ život, no kaže da je i to sada iza njega.

Studirao je na umjetničkoj školi za koju smatra da je najmanje zanimljiv dio njegova životnog puta. »Škole imaju krizu podučavanja, ne znaju žele li da studenti ondje pronađu svoj izraz ili da nauče obrt, pa kombiniraju oboje, što rezultira time da nakon diplome ne dobijete niti jaku osobnost, ni vještog animatora«, ustvrdio je.

Završio je studij, no pod svojim uvjetima, a ima osjećaj da i dalje uči. »Još ne znam što bih volio biti kada odrastem. Prošao sam mnogo, ali i dalje nemam sve odgovore. Čini mi se da što dalje idem sve manje znam«, kazao je Rosto. Kaže da se nikada nije osjećao kao da pripada unaprijed određenim ladicama, to mu se često znalo obiti o glavu, no posljednjih petnaestak godina njegov je rad postao prihvatljivijim.

Za Rosta prijelomna pojava interneta

Za njega je prijelomna bila pojava interneta kao ozbiljnije platforme za plasiranje radova, na kojoj je, kako kaže, mogao raditi slobodno od raznih prepreka s kojima se animatori suočavaju, od traženja producenata do odobravanja raznih šefova. »Sve što sam napravio mogao sam odmah staviti na internet i pronaći izravan put do publike, to je pravo nezavisno stvaralaštvo«, istaknuo je.

Po njegovim riječima, sa svakim filmom raslo mu je samopouzdanje, koje u početku nije imao i mogao je biti svoj bez straha da će ga netko zbog toga osuđivati. »Intuicija je uvijek bila moj kompas, ona je unikatna kao otisak prsa i temelji se na svemu što ste u životu iskusili. Kako pripadam punk generaciji jedno vrijeme me određivalo više ono protiv čega sam se borio, nego što sam volio, no i to je doprinijelo toj jedinstvenosti«, objasnio je.

Rosto se afirmirao internetskom serijom »Mind My Gap«, a njegov je studio u međuvremenu postao međunarodno poznat po glazbenim spotovima, televizijskim djelima i nezavisnim kratkim filmovima, od kojih su neki s velikim uspjehom prikazivani na prestižnim festivalima. Jedan od njih »The Rise and Fall of the Legendary Anglobilly Feverson« imao je premijeru na filmskom festivalu u Rotterdamu, a uspješne nastupe imali su još »Čudovište iz Nixa«, »No Place Like Home«, »Jona/Tomberry«.

Kako je glazba uvijek bila pokretačka snaga njegovih filmova, Rosto je surađivao s mnogim međunarodnim glazbenicima poput Metropole Orkesta, The Residentsa koji su svojim izgledom utjecali i na njegove likove, Terryja Gilliama te Toma Waitsa, s kojim je imao neobično snimanje u spremištu za metle, jedinim mjestom gdje su mogli snimiti kvalitetan zvuk. Za bend Thee Wreckers napravio je nekoliko filmova, od kojih će se dio moći vidjeti i na retrospektivi koja se danas prikazuje na Animafestu.

Animafest i u petak nastavlja s gustim programom

Pretposljednji dan Animafesta donosi gust program i neke od svojih atraktivnijih naslova – na projekciji u kinu Tuškanac, gdje će se prikazati film »Akira« proslavljenog predstavnika japanske anime, Katsuhira Otoma iz 1988. godine, što je adaptacija njegove kultne mange koja se smatra jednim od najznačajnijih znanstvenofantastičnih filmova u povijesti.

Kako anime izgleda danas pokazat će u Velikom natjecanju dugometražni film »U ovom kutu svijeta» Sunaoa Katabuchija, također adaptacija mange, antiratni film smješten je u Hirošimu i Kure uoči i za vrijeme Drugog svjetskog rata, te »Djevojka bez ruku«, fovistička adaptacija opore bajke braće Grimm.

Tijekom cijeloga dana u predvorju Kina Europa Thomas Johnson Volda će stvarati grupni lutkarski performans »Slikarska platforma« u okviru kojega će, u suradnji s nekolicinom pozvanih animatora, njegove lutke postati umjetnici na platnu i izravno kreirati akcijsko slikarstvo.

Nakon natjecateljskih programa u »Europi« će se predstaviti ovogodišnja Animafestova Najbolja školu animacije – praška FAMU, studenti i diplomanti pokazat će koliko su bliski svojim slavnim prethodnicima Jiříju Trnki, Karelu Zemanu i Janu Švankmajeru.

Kinoteka će danas biti mjesto za djecu i obiteljsko gledanje filmova, putem natjecateljskih programa i projekcija ruskih bajki, a prikazat će se i crtić o popularnom Grubzonu. U večernjim satima na programu su filmovi nominirani za europsku animacijsku nagradu Cartoon d’Or te filmovi hrvatskih strip-autora.