Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
11. prosinca 2019.
HAZU

Predstavljena važna knjiga koja donosi memoriju hrvatske arhitektonike

Foto HAZU
Foto HAZU
Autor:
Objavljeno: 26. siječanj 2019. u 11:04 2019-01-26T11:04:16+01:00

Danas muzejski fond sadrži oko 150.000 primjeraka muzejske građe hrvatskih i stranih arhitekata 

Knjiga »Hrvatski muzej arhitekture« predstavljena je u knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Glavni i odgovorni urednik izdanja je akademik Andrija Mutnjaković, a recenzenti su akademik Branko Kincl i akademik Velimir Neidhardt. Knjiga počinje nizom tekstova kojima se približava vrijeme i odnosi u kojima su se stvarali temelji na kojima je izgrađena ova Akademijina muzejsko-galerijska jedinica, osnovana 1995. Prvi u nizu je tekst akademika Zvonka Kusića »Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti - čuvar i promicatelj kulturnih vrijednosti«. Slijedi tekst akademika Velimira Neidhardta »Hrvatski muzej arhitekture – promotor međunarodne arhitektonske suradnje« i akademika Andrije Mutnjakovića »Hrvatski muzej arhitekture – memorija hrvatske arhitektonike«.

Središnji dio knjige, koji govori o samom Muzeju, »Hrvatski muzej arhitekture HAZU-a«, napisala je Dubravka Kisić, kao i tekstove o pohranjenoj građi Planoteka Kabineta za arhitekturu i urbanizam HAZU-a, arhivu majstorske radionice za arhitekturu Drage Iblera i Drage Galića te osobnim arhivskim fondovima arhitekata, u koautorstvu s Marinom Smokvinom. Prezentaciju građe u ovom dijelu knjige osmislile su Borka Bobovec, Tamara Bjažić Klarin, Iva Ceraj, Ana Kršinić Lozica, Maja Kućan, Ivana Nikšić Olujić i Ana-Marija Zubović. U posljednjem dijelu knjige su tekstovi koji daju uvid u tiskane materijale Muzeja, izdavačku djelatnost Hrvatskog muzeja arhitekture i zbirku plakata Muzeja. Na kraju knjige je presjek događanja u Muzeju od 1995. do 2015. koji su priredile Dubravka Kisić i Marina Smokvina. Na samom kraju akademik Mutnjaković, voditelj Muzeja, dao je program razvoja kojim će započeti sljedeće razdoblje.

Na predstavljanju knjige uvodno je govorio Velimir Neidhardt, koji je podsjetio na važnost zgrade Hrvatskog muzeja arhitekture, smještenog u nekadašnjoj Vili Ehrich u Ulici Ivana Gorana Kovačića, u kojoj je svoju majstorsku radionicu držao slavni arhitekt Drago Ibler, a nakon njega Drago Galić. To je bio glavni motiv da se nakon 1990. zgrada sačuva za potrebe arhitekture i uredi kao muzej.

Upraviteljica Hrvatskog muzeja arhitekture, doc. dr. sc. Borka Bobovec, istaknula je da se koncepcija Muzeja zasniva na programskom tekstu arhitekta akademika Miroslava Begovića prema kojem je njegov smisao sustavno prikupljanje, čuvanje, stručna zaštita, stručna i znanstvena obrada i prezentiranje arhitektonskih crteža, planova i nacrta kako bi prikupljena arhitektonska dokumentacija, kao dio nacionalne i opće kulturne baštine, služila kulturnim i znanstvenim potrebama naroda i bila sačuvana za buduće naraštaje. Do 2015. prikupljeno je 87 osobnih arhivskih fondova arhitekata. Danas muzejski fond sadrži oko 150.000 primjeraka muzejske građe hrvatskih i stranih arhitekata – nacrta, crteža, maketa, rukopisa, studija, publikacija, digitalnih zapisa i sličnog. Knjiga je objavljena u izdanju HAZU-a te uz potporu Ministarstva kulture, Grada Zagreba, Hrvatske komore arhitekata i Udruženja hrvatskih arhitekata.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.