Knjižni blok i Zajednica nakladnika i knjižara drži da je u Hrvatskoj po pitanju čitanja i čitanosti »prošlo 12 sati«, a svoje pozive za uzbunu da se tom problemu pristupi kao esencijalno važnom za jezik i kulturu temelje za rezultatima istraživanja hrvatskog tržišta knjiga po kojemu Hrvati čitaju ispod svjetskog prosjeka, odnosno, 40 posto populacije pročita barem jednu knjigu mjesečno.

Knjižni blok (KB) i Zajednica nakladnika predstavili su na današnjoj konfereciji za novinare rezultate istraživanja tržišta knjiga koje su od GFK zajedno naručili, uz financijsku potporu Ministarstva kulture i HGK. Istraživanje je provedeno tijekom prosinca 2011.

Rezultati su pokazali da se urušila »baza« (oni koji kupuju i čitaju knjige), što ne može riješiti sam ceh, kazao je Bartolčič ističući kako se time treba pozabaviti cijelo društvo. Rezultati istraživanja su, po riječima Nevena Antičevića iz Zajednice nakladnika, poziv na uzbunu koji govore da pažnja društva nije na toj djelatnosti koja je esencijalno važna za kulturu, jezik i naciju. Drži da je sustav lektira zastario i demotivirajući, zauzevši se za stvaranje nacionalnog programa čitanja za djecu.

Po iznesenim podacima, Hrvati čitaju ispod svjetskoga prosjeka, odnosno, 40 posto populacije pročita jednu knjigu mjesečno, što je nešto bolje od Srbije (39) i Argentine (37). Više čitaju Makedonci (45), Poljaci (57), Španjolci (68) a najviše čitaju Nijemci (73), Talijani (71) i državljani SAD-a (68).

Nakladnici i knjižari zabrinjavajućim drže odgovore na pitanje koji je glavni razlog zbog kojega nisu kupili ni jednu knjigu – ne trebaju mi knjige i ne zanimaju me navodi 51 posto ispitanih, financije su razlog kod 24 posto ispitanika, dok 10 posto posuđuje iz knjižnice. Ništa ne bi navelo 53 posto ispitanika da kupe knjigu, dok bi 67 posto kupilo da je knjiga jeftinija.

U zadnja tri mjeseca 31 posto je kupilo barem jednu knjigu, dok je 56 posto pročitalo barem jednu knjigu u zadnju godinu dana. Manje čitaju Ličani (47 posto), Slavonci (48 posto), muškarci (50 posto), stariji iznad 65 godina (37 posto) i niže obrazovani (34 posto). Više čitaju Zagrepčani (60 posto), Dalmatinci (68 posto), žene (62 posto), mlađi (65 posto) i više obrazovani (81 posto).

Prosječna cijena zadnje kupljene knjige je 80 kuna, što je manje nego 2005., kada je provedeno slično istraživanje i kada je taj iznos bio 108 kuna. Po punoj je cijeni 2011. kupovalo 56 posto ispitanika, dok je 2005. po punoj cijeni kupovalo 76 posto.

Na upit o motivaciji za kupovinu knjige, 30 posto kaže da ju je sam pronašao, 17 posto ju je kupio jer ju je vidio izloženu a 14 posto kupuje na osnovi preporuke. Kod dva posto postoji interes za kupovanje e-knjiga, kod 10 posto postoji interes za čitanje takvih knjiga, a kod 90 posto nema interesa.

Seid Sredarević (KB) drži da su nakladnici, knjižari i drugi u lancu knjiga »vrsta u izumiranju«, no nada se da ipak postoji prostor za napredak.

Rečeno je i kako je cijena knjige pala, povećan je broj prodajnih mjesta ali se nije povećao broj kupljenih knjiga. Upozoravaju da ne postoje statistički podaci o izašlim knjigama, a zamjeraju i što se u medijima smanjio ili ukinuo prostor za knjigu i kulturu.

Skupu je bila nazočna Mihaela Majcen iz Ministarstva kulture koja drži da je istraživanje dobar putokaz, iako su podaci poražavajući, no misli da će ono pomoći u unapređenju same djelatnosti.