HNK Zajc

Plesači: Iskoristili su nas i odbacili, Blažević: Ne trebaju nam, nisu dobri

Svjetlana Hribar

Foto: Marko Gracin

Foto: Marko Gracin

Plesači se pitaju zašto je s njima sklopljen ugovor u trajanju od 7. prosinca do kraja srpnja, ako se znalo da će nakon dva mjeseca biti raskinut. Blažević kaže da oni nikad nisu bili članovi baleta, nego vanjski suradnici angažirani po konkretnim projektima



Dvojica plesača – Talijani iz Napulja – koji su prošlih mjeseci bili članovi ansambla Baleta HNK-a Ivana pl. Zajca, požalili su nam se da im je ugovor o suradnji naprasno raskinut i to bez obrazloženja.


Leopoldo Guadagno i Domenico Piscopo za Rijeku i njeno kazalište doznali su od prvakinje riječkog Baleta Marte Kanazir, koju su 2011. godine upoznali na baletnoj radionici u Njemačkoj, a prošle godine od nje i doznali da riječki Balet traži plesače.– Nakon audicije tadašnji ravnatelj riječkog Baleta Balázs Baranyai rekao nam je da bi nas angažirao obojicu, ali ima samo jedno radno mjesto. Pristali smo dijeliti jednu plaću, jer nam je obećao da ćemo za najviše 3 mjeseca svaki dobiti zaseban ugovor – kažu plesači, pokazujući mi poruku bivšeg ravnatelja Baranyaija.

– Za mjesec prosinac pripremao se »Orašar«, Leopoldo je dobio solističku rolu, a direktor Balázs Baranyai je napustio ansambl. Shvatili smo da je to pravi trenutak da se pobrinemo za naše statuse. Na sastanku s intendantom Marinom Blaževićem (na kojem su bili i novinari) uvjetovali smo svoj ostanak potpisivanjem zasebnih ugovora. Čim smo ih dobili, primijetili smo stavku otkaznog roka od osam dana, ali nas je intendant Blažević uvjeravao da se nemamo čega bojati, jer je tako u svakom ugovoru s honorarcima – kažu Guadagno i Piscoppo.


Imaju, a ne daju


Odigrali su tako sve izvedbe »Orašara«, »Šišmiša«, nastupili u njivoj koreografskoj točki na predstavi za Valentinovo – a onda dobili otkaz. Kažu, bez obrazloženja. Tvrde da nisu povrijedili sklopljeni ugovor; da ni jedan dan nisu bili na bolovanju, da su radili sve što su im rekli te da se ni koreografi ni baletni majstori nisu žalili.




– Zatražili smo razgovor s intendantom, nadajući se da će nam on reći pravi razlog otkazivanja suradnje, ali smo preko njegove sekretarice doznali da s nama neće razgovarati. U Baletu su nam rekli da buduća direktorica Maša Kolar i Staša Zurovac, koji će raditi »Labuđe jezero«, ne žele raditi s nama. Ali mi sumnjamo u to, jer nas oni nisu nikada vidjeli! Posebno nas je začudio otkaz, jer u riječkom Baletu praktički nema plesača: Marta Kanazir je napustila ansambl i prešla u Zagreb, otišao je i Balint Rauscher, a nema ni Balázsa Baranyaija.


Dakle imaju tri radna mjesta slobodna, mnogi stariji plesači u stalnom angažmanu nisu više sposobni plesati i čekaju mirovinu, a otkaz dobijamo mi, koji smo redovito dolazili na vježbe i nastupali! K tomu do danas, a već je ožujak, nismo dobili honorar za siječanj! – žale se plesači, osjećajući se iskorištenima.


Pitaju se zašto je s njima sklopljen ugovor u trajanju od 7. prosinca do kraja srpnja, ako se znalo da će nakon dva mjeseca biti raskinut. No ujedno i odgovaraju da im se čini da su kažnjeni jer su se na sastanku s novinarima usudili reći da rade za tri tisuće kuna brutto, što je sramotno malo i nedovoljno za život. Ali nisu oni krivi za to, nego onaj koji im je to ponudio, a njima se dopao grad i ljudi, pa su željeli ostati. Rijeka, kažu, ima talijansku manjinu, talijanski dramski ansambl, mnogo ljudi govori njihov jezik…


– Osjećali smo se kao kod kuće. Nismo očekivali da se u jednoj umjetničkoj ustanovi i gradu koji će za tri godine biti Europska prijestolnica kulture s ljudima postupa kao sa stvarima… Ne očekujemo ni podršku kolega, jer se svi boje intendanta… U pola sezone nigdje ne možemo dobiti posao, a i otkazni rok za stan nam je mjesec dana.


Moramo podmiriti svoje troškove, a Kazalište nam duguje dva i pol honorara. Tražimo svoja prava, iako smo svjesni da je od početka krenulo krivo. Nismo trebali pristati da dijelimo jedan honorar, žrtvovali smo se nizašto! Mi nismo plesači početnici – radili smo u Njemačkoj, Francuskoj, Grčkoj, u SAD-u, na Grenlandu i u Češkoj, ali nigdje nismo doživjeli ovakvo poniženje – kažu Guadagno i Piscopo.


Upitali smo intendanta Marina Blaževića o razlozima otkazivanja suradnje talijanskim plesačima, na što je on odgovorio da je stvar jednostavna, da ih ne trebaju u budućim projektima.


Nema kompromisa


– Riječ je o autorskim ugovorima po projektima, pa dakle i honorarima za određeni umjetnički posao, a nikako ne o plaći. Ta dvojica plesača nikada nisu bili članovi baleta, kako se uporno lažno predstavljaju, nego vanjski suradnici angažirani po autorskom ugovoru za konkretne projekte. Otkazni rok od osam dana je uobičajeni članak takvog ugovora. Dvojica plesača svojedobno su pristupili audiciji za vanjske suradnike za konkretne projekte u kazališnoj sezoni.


Pristali su na ponuđeni honorar. Malen, ali jedini koji smo tada mogli ponuditi. Odradili su nekoliko projekata – kaže Blažević, napominjući da je njihov planirani sljedeći projekt, predstava »Labuđe jezero«, prolongirana s ožujka na svibanj ove godine zbog promjene koreografa.


Prvotno angažirani koreograf tražio je da mu dio honorara kazalište plati u gotovini, na što nisu htjeli pristati. Novi koreograf, Staša Zurovac, kao i buduća ravnateljica Baleta Maša Kolar, ali i sadašnja v.d. ravnateljice Baleta Kristina Kaplan, zaključili su da ova dvojica plesača nisu potrebni u budućim projektima Baleta HNK-a.


– Naravno da sam i osobno pratio rad dvojice plesača, vanjskih suradnika, a ne članova ansambla, u našem baletnom i plesnom programu tijekom proteklih nekoliko mjeseci. Mogu, zasad, samo reći da su njihove izvedbe bile ispod razine većine drugih plesačica i plesača našeg ansambla i da će vrlo brzo biti zamijenjeni izvrsnim plesnim umjetnicima. Upravo zato što je riječki HNK jedna od vodećih ustanova u kulturi buduće Europske prijestolnice kulture, u našim programskim i kadrovskim odlukama ne smije više biti prostora za kompromise – zaključuje Blažević.