Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
7. prosinca 2019.
PPMHP

Osnovano Građansko muzejsko vijeće: Cilj uključivanje građana u upravljanje kulturom

Foto Marko Gracin
Foto Marko Gracin
Autor:
Objavljeno: 16. siječanj 2019. u 11:14 2019-01-16T11:14:59+01:00

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja prvi je muzej u Hrvatskoj koji je pokrenuo proces izravnog uključivanja javnosti u svoj rad i to putem Građanskog muzejskog vijeća, koje je osnovano jučer u tom muzeju. Svoj glas u radu te institucije sada imaju i umirovljenici, nadareni učenici te osobe s invaliditetom

RIJEKA Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja prvi je muzej u Hrvatskoj koji je pokrenuo proces izravnog uključivanja javnosti u svoj rad i to putem Građanskog muzejskog vijeća, koje je osnovano jučer u tom muzeju. Vijeće ima 15 članova koji dolaze iz redova zaposlenika muzeja, partnerskih udruga i zaposlenika Primorsko-goranske županije kao osnivača PPMHP-a i na neki način pokriva razne segmente društva. Svoj glas u radu te institucije sada imaju i umirovljenici, nadareni učenici te osobe s invaliditetom, a osnovni dugoročni cilj Građanskog muzejskog vijeća je kreiranje kulturnih programa namijenjenih zajednici kroz suradnju s tom istom zajednicom, odnosno odgovarajući na njene potrebe.

Ljudi i interakcija

Ravnateljica PPMHP-a Nikolina Radić Štivić kazala je nakon osnivačke skupštine vijeća da se na ovaj način građane uključuje u procese upravljanja kulturnim programima.

– Otvaranje kulturnih institucija prema zajednici postaje prirodno i neophodno; kotač se pokrenuo i ne može ga nitko više vratiti natrag. Uostalom, nas plaćaju građani i mi ih na neki način moramo pitati jer stvaramo programe za njih – naglasila je Radić Štivić.

Viša kustosica PPMHP-a Vana Gović je osim potrebe jačanja suradnje s organizacijama civilnog društva, naglasila i kako je trend u muzejima pomicanje fokusa djelovanja od fundusa i čuvanja zbirki prema ljudima i interakciji.

– Time se kreće od pasivnog korisnika prema aktivnom, a time se razvija i odnos građanstva prema baštini i kulturi. Ovo je i metoda razvoja publike jer onaj koji sudjeluje u stvaranju programa pokazat će veći interes za ono što se događa u muzeju. Ne treba zanemariti ni povećanje kvalitete života i stvaranje aktivnijeg građanstva, na što bi ovaj projekt također mogao utjecati – rekla je Gović.

Glavočić: Važni su programi

Jedna od članica Građanskog muzejskog vijeća je i poznata riječka povjesničarka umjetnosti Daina Glavočić.

– Svi muzeji žele bolju komunikaciju i više publike, a to prvenstveno ovisi o programima. Ako je ovo način da se građane potakne da iskažu svoje mišljenje, kritike i želje na račun programa u muzejima - onda je to dobro. Naravno, pitanje je koliko će to zaživjeti jer su ljudi povučeni, nisu navikli glasno iskazivati svoje mišljenje, ali primjećuje se da neki sadržaji imaju jako veliku publiku dok neki muzeji zjape prazni. E sad, ovi koji su prazni se moraju zapitati zašto je to tako, što rade i za koga, rade li stvarno za publiku ili za sebe.

Ako želimo biti grad kulture, mora biti više života i puno više dobrih programa, ne samo u muzejima. Dobro je što se građani žele uključiti u rad institucija kako bi se kroz različite interese i prakse ostvario korak naprijed - rekla je Glavočić.

Građansko muzejsko vijeće sudjelovat će u kreiranju najmanje jednog muzejskog programa godišnje, brinuti o prvoj Civilnoj zbirci muzejskih predmeta, za koju će građani predlagati i odabirati predmete iz njihove svakodnevice, a za koje procijene da imaju vrijednost i identitetski potencijal postati baštinom u budućnosti. Kako je objasnila voditeljica projekta Tamara Crnko, želja je razviti model dobrog upravljanja u kulturi i to upravo kroz sudjelovanje građana.

– Prvi dio projekta je formiranje samog Građanskog muzejskog vijeća kao posrednika između muzeja i građana, te naravno program koji bi trebao biti rezultat te suradnje. Očekujemo i postavljanje digitalne platforme koja bi mogla biti jedan od alata komunikacije sa zajednicom. Moramo naglasiti i edukacijski segment; želja nam je dovesti stručnjake iz Hrvatske i inozemstva iz domene sudioničkih procesa kako bi članovi vijeća, partneri, ali i šira javnost bili upoznati s dobrim modelima ovakve suradnje. Želimo i da cijeli projekt zaživi kako bi na našem primjeru druge institucije mogle napraviti slično – objasnila je Crnko.

Kako čitati grad u audioformatu

Objašnjavajući kako je već na prvoj sjednici Građanskog muzejskog vijeća bilo konstruktivnih prijedloga, ravnateljica PPMHP-a Nikolina Radić Štivić spomenula je prijedlog da se knjiga Radmile Matejčić »Kako čitati grad« napravi u audioformatu. Prijedlog je došao od predstavnika Udruge slijepih Primorsko-goranske županije, a nema sumnje kako bi i u audioformatu jedna od najvažnijih riječkih knjiga bila iznimno popularna.

Muzej budućnosti

Vijeće je osnovano u sklopu projekta »Muzej budućnosti - Građansko muzejsko vijeće kao model sudioničkog upravljanja«, koji je prihvaćen na natječaju Ministarstva kulture te financiran iz Europskog socijalnog fonda. Muzej je nositelj projekta, a partneri su ekološka Udruga Žmergo, Kreativni kolektiv Kombinat, Centar za poticanje darovitosti, Udruga slijepih Primorsko-goranske županije i Matica umirovljenika grada Rijeke. Projekt »Muzej budućnosti« je pokrenut u listopadu 2018. godine i odvijat će se do lipnja 2020. Ukupan proračun mu je 743.000 eura, a fondovi EU podmiruju taj iznos u cijelosti.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.