U zagrebačkom Kulturno-informativnom centru 21. prosinca 2017. održana je promocija albuma »Vanja Lisak Quartet: Live! – Swing Party 4« u izdanju Geenger Recordsa.

Događaj je bio obilježen projekcijama koncertnih fotografija umjetničkog fotografa Damila Kalogjere koji je dokumentirao djelovanje sastava Vanje Lisaka.

Neke od tih fotografija korištene su za naslovnicu i knjižicu CD-a. Poznat kao svestran glazbenik: pijanist, skladatelj, aranžer i producent, Vanja Lisak je profesionalno je počeo nastupati krajem 1950-ih svirajući s raznim sastavima te Zabavnim orkestrom tadašnjeg Radio Zagreba kojem se pridružio 1966. Surađivao je s uglednim glazbenicima, među ostalima s Peppinom Principeom, Ladislavom Fidrijem, Damirom Dičićem, Zdenkom Kovačiček, Marijanom Domićem, Vicom Vukovim, Dragom Diklićem, Miroslavom Sedakom-Benčićem, Ivicom Šerfezijem i Karlom Metikošem. Ludi jazz provod

Snimio je niz ploča i napisao brojna glazbena djela, više od sedamdeset skladbi, koja su izvodili poznati pjevači kao što su Stjepan Stanić, Drago Diklić, Zdenka Kovačiček, Ksenija Erker i Zdenka Vučković. Od 1969. do 1994. bio je urednik i producent na HRT-u, a u dvama razdobljima direktor Zagrebačkog festivala. Tijekom Domovinskog rata svirao je na mnogobrojnim humanitarnim koncertima.

Lisak je, nakon što je bio članom nekoliko zagrebačkih jazz sastava, početkom 1980-ih utemeljio kvartet s kojim je nastupao u brojnim klubovima i na jazz festivalima. Uz njega u kvartetu, koji je do kraja karijere ostao njegov najpoznatiji sastav, svirali su klarinetist Vladimir Bolčević, basist Zvonimir Makar, koji je zamijenio Mladena Kosa iz prve postave (u nekim razdobljima basisti su bili Mladen Baraković ili Marcel Dević) te bubnjar Vladimir Vuković. Čovječe, kakva je to četvorka bila! Redovito su uspostavljali sjajnu komunikaciju – međusobno i s publikom. Kad god bih se uputio na njihove svirke znao sam da je zagarantiran ludi jazz provod koji je često završavao jam sessionom – pravi »Swing Party«. Naime, uvijek su svirali sa smiješkom na licima i nekim posebnim žarom, istinski uživajući u muziciranju, kao da u tom trenutku nije bilo važnije stvari na svijetu.

Poticajan ugođaj 

Ove snimke sjajan su primjer pozitivnog duha koji je vladao u kvartetu Vanje Lisaka. Naime, njihove su izvedbe uvijek bile pune duha i humora, životne radosti, poleta. Razigrane su, swingaju, pokreću. Opustite li se i prepustite one će vas zarobiti u svijet glazbene čarolije, potaknuti na nesvjesne i nekontrolirane pokrete kao što su pucketanje prstima, lupkanje stopalom, tapšanje po koljenu, trzanje ramenima.

Lisak je uvijek bio svjestan važnosti promocije hrvatskog jazz stvaralaštva. Tako, osim što u stilu tradicionalnog jazza izvode atraktivne jazz standarde iz ranog razdoblja jazza, primjerice, »Stompin’ at the Savoy«, »C Jam Blues«, »Honeysucle Rose« i »Don’t Get Around Much Anymore«, sviraju i dvije njegove: »Podroom Blues« i »Gjula«, te skladbu »Kapljice kiše« Nenada Grčevića. Znakovita je upravo »Podroom Blues«. Naime, Lisakov je kvartet redovito svirao u zagrebačkom klubu Podroom uz uvijek solidnu posjetu i podršku uglavnom mlađe publike. Na tim su se uzbudljivim svirkama odgajali novi naraštaji jazz publike. Nadahnut toplim i poticajnim ugođajem koji je vladao na njihovim nastupima u tom klubu, Lisak je napisao tu skladbu u kojoj iskazuje feelingaški pristup. Nadamo se da će i ubuduće biti tako jer taj je prostor upravo preuređen i otvoren kao Kulturni centar Mesnička koji će djelovati kao galerija, ali i koncertni prostor u kojem će, između ostalih, nastupati jazz glazbenici.

U to doba jedan od važnijih zagrebačkih klubova u kojima se svirao jazz bio je Lapidarij u kojem je Lisak također svirao, pa tako i 1982. u programu Zagreb Jazz Faira, festivala na kojem su nastupale velike svjetske jazz zvijezde i odgajani novi naraštaji jazz publike. Snimka je spašena i objavljena na drugom dijelu ovog albuma.

Jazz entuzijazam 

Glazba je to koja je bila idealna za izvedbe u klubovima u kojima je sastav ostvarivao neposredan kontakt s publikom, ali prema reakcijama publike koji se čuju nakon ovih izvedbi očito je da je kvartet Vanje Lisaka uspio ostvariti sjajnu komunikaciju i u okružju koncertne dvorane kao što je ona na Bledu gdje je 1985. snimljen materijal koji čini prvi dio ovog CD-a. Nije to bio Lisakov prvi nastup na tom uglednom festivalu koji je bio odskočna daska za mnoge hrvatske glazbenike, a pojavljivanje na njemu bilo je znak prestiža. Naime, još 1961. je na 2. bledskom jazz festivalu nastupio kao član kvinteta Ladislava Fidrija.

Osim umjetničke vrijednosti, izdavanje ovog CD-a ima i muzikološku. Naime, zahvaljujući trudu Berislava Jankovića iz B-J. Promotionsa i Danijela Sikore iz Geenger Recordsa, objavljivanjem na ovom izdanju od zaborava je sačuvan i javnosti predstavljen koncertni glazbeni materijal koji zaslužuje dokumentiranje i valorizaciju u kontekstu povijesti hrvatskog jazza, ali i podsjećanje na duh vremena u kojem je jazz entuzijazam bio ispred samopromocije i materijalne koristi.