Legendarni dirigent

Maestro Prašelj: Apeliram na PGŽ da pokaže koliko joj je stalo do čakavske tradicije

P. N.

Apeliram na Vas da budete ljudi, prijatelji, i da pokažete koliko Vam je stalo do čakavske tradicije i Ustanove »Ivan Matetić Ronjgov«, bez obzira na moguća kadroviranja, i podržite dugogodišnju tradiciju rada ove specifične Ustanove u Hrvatskoj – ističe Dušan Prašelj



RIJEKA Nakon što smo pisali o revizijskom izvješću Primorsko-goranske županije vezanom uz Ustanovu »Ivan Matetić Ronjgov« i primjedbe da se Darku Čargonji uz redovni rad ravnatelja Ustanove isplaćuje i honorar za vođenje zbora, s javnim apelom obratio nam se prof. Dušan Prašelj, legendarni zborovođa, dirigent, skladatelj i kulturni radnik.


»Čitajući medije, vidio sam da se puno raspravlja o tretmanu i budućnosti županijske Ustanove »Ivan Matetić Ronjgov«. Kao jedan od utemeljitelja te Ustanove i njezin prvi i dugogodišnji ravnatelj, dopustite mi da se ovim putem i ja uključim u raspravu. Poštovani članovi skupštine PGŽ-a, poštovani župane, dožupani i predsjedniče Skupštine – ponajprije bih htio naglasiti da je ova Ustanova osnovana pod Vašom palicom, zatim da je dugi niz godina s Vama uspješno surađivala i bilo bi tragično da se u Vašem mandatu i ugasi! Kronike i povijest bi to zabilježila.


Budući da vidim kako mnogi ne znaju gdje bi tu Ustanovu uvrstili, dozvolite mi da se s kratkim povijesnim podacima osvrnem na njezino rođenje i utemeljenje. Pedesetih godina prošlog stoljeća u Rijeku dolazi skladatelj Ivan Matetić Ronjgov i nastoji kao profesor na glazbenoj školi okupiti jedan krug učenika, kao i odraslih njegovih prijatelja i obožavatelja čakavskog glazbenog i jezičnog izraza. Naime, obišavši Istru i riječku okolinu naišao je jednom na starog prijatelja kojem se potužio na nebrigu kompetentnih oko očuvanja i promicanja tog toliko specifičnog, za nas i Europu originalnog i vrijednog idioma autohtonog dvoglasja gornjeg Jadrana. Taj mu je prijatelj rekao: »Profesore, Vi ste sam, a sami nećete ništa moći više napraviti nego što već jeste.


Matetićev učenik




A Matetić je već za sobom imao lijepih melografskih, teoretskih i skladateljskih rezultata koji su oduševili glazbene krugove Zagreba i cijele tadašnje Jugoslavije (»Istarska ljestvica«, obrade narodnih autotohnih napjeva gornjeg Jadrana i pregršt velikih skladbi, poput »Ćaće moj« i »Roženice«). Dakle, doveo je po svojim tumačenjima, a i općim priznanjima, istarsko-primorsku autohtonu pjesmu na koncertni podij – Hrvatske, Jugoslavije i Europe! Međutim, sjećam se dok sam bio njegov učenik da mi se često tužio, a što je napisao i svojim prijateljima i poštovateljima – dr. Vinku Tadejeviću, Ljubi Brgiću i drugima, da ne može spavati i da mu u glavi stalno zvone riječi starog prijatelja: »Vi ste sam!…«


Shvativši svu tragiku, a i dosta veliko nerazumijevanje riječke okoline, vapio je za organizacijom koja bi mu pomagala. I naporima nekolicine intelektualaca stvoren je Odbor za obilježavanje značajnih datuma u Matetićevom životu i stvaranju. Prva aktivnost tog Odbora bila je nabava Matetiću magnetofona kako bi mogao iz Rijeke obilaziti bližu i dalju okolinu i snimiti još ono što je preostalo od starinskog autohtonog dvoglasja i svirke. Međutim, koliko se načekao da do magnetofona dođe, govore njegove riječi upućene i snimljene tim magnetofonom: »Dragi moj zakašnjeli prijatelju…«


Toliko željena organizacija postupno nastaje i širi se poprimajući obrise Kulturno-prosvjetnog društva »Ivan Matetić Ronjgov«. Još u fazi osnivanja taj Odbor organizira proslavu 80. godišnjice života Ivana Matetića Ronjgova u NK »Ivana pl. Zajca«. Bio je to koncert amaterskih zborova Rijeke i Pule kojim on baš nije bio oduševljen, pa je i pisao organizatorima da mu ne trebaju pjesmice amatera, već da ljudi čuju njegova kapitalna djela (jedino su Puljani izveli jedno veće djelo: »Naš kanat je lip«)


Restauracija rodne kuće 


Slavko Zlatić, njegov učenik, prijatelj i sljedbenik, izveo je šest velikih Matetićevih djela u Rijeci tek šest mjeseci nakon njegove smrti (1960.) sa zborom HRT-a, tadašnjim zborom Radio Zagreba. Godine 1977. nastojanjima članova KPD-a »I. M. Ronjgov« obnovljena je rodna kuća Ivana Matetića Ronjgova u Ronjgima, koja postaje sjedište tog Kulturno-prosvjetnog društva. Bilo je to 20-tak zaljubljenika u čakavsku glazbu i jezik, među njima dr. Kajetan Blečić, Ivan Jardas, David Kabalin, dr. Zoran Kompanjet (pjesnik, budući rektor Sveučilišta), a mene su izabrali za tajnika.


Ovdje moram napomenuti da je Matetićev spomen-dom, njegova rodna kuća, bila spašena i restaurirana velikim naporima Adria gradnje, s Ljubom Španjolom na čelu i drugim ličnostima riječkog društveno-političkog života (Davor Sušanj, Josip Lučić). Godine 1980. KPD Ivana Matetića Ronjgova organiziralo je veličanstvenu proslavu Matetićeve 100. godišnjice rođenja s koncertima pjevačkih zborova Rijeke i Pule s više od 500 pjevača. Veliki koncert održan je u Teatru Fenice, a velikom kolonom autobusa kroz još nedovršeni tunel Učka otišli smo u Pulu, gdje smo izveli grandiozni koncert. Tu su pod mojim vodstvom zagrmile Matetićeve »Roženice«, kao i »Pjesma slobodi« na Gervaisove stihove.


Tada su u odboru za proslavu sjedile skoro sve značajnije ličnosti Rijeke i Hrvatske, na čelu s predsjednikom Hrvatskog sabora Jakovom Sirotkovićem. Tako su nastali i Matetićevi dani, koji se bijenalno održavaju sve do danas. Na tim danima gostovali su najbolji zborovi tadašnje Jugoslavije, a uvođenjem nagradnog natječaja za nove kompozicije pridonijeli su uveliko razvoju zborske glazbe. Tu su gostovali zborovi poput »Gorana Kovačića« iz Zagreba, »Jože Vlahovića« s Emilom Cossetom, »Toneta Tomšića« iz Ljubljane…, a na jedne od Mate-tićevih dana doveo sam, nakon snimanja u Zagrebu velikih Matetićevih djela, i zbor HRT-a koji je dao s tim djelima koncerte u Rijeci, Puli, Opatiji i Krku. Bili su to značajni koncerti za ovaj kraj, koji je prvi put čuo Matetićeva kapitalna djela.


Prvenstveno glazbena institucija


Natječajna komisija za nove skladbe bila je povjerena velikom bardu – riječkom i hrvatskom skladatelju Borisu Papandopulu, koji je prve nagrade i dodijelio. Te je nagrade dobio čitav niz skladatelja – od zagrebačkih Nikše Njirića, Lovre Županovića , Istranina Nela Milottija, a kasnije i mladih Tomislava Uhlika, Branka Starca, Sanje Drakulić i drugih. Sve su njihove skladbe tada tiskane, a kasnije i praizvedene na Matetićevim danima. Na tim su Matetićevim danima sudjelovali i zborovi naše Županije predvođeni Jekom Primorja, kao i kasnije Riječkim oratorijskim zborom.


Godine 1990. KPD »Ivan Matetić Ronjgov« je po osnivaču PGŽ-u postao ustanova u kulturi naše Županije. Ovaj nešto podulji historijat riječkih događaja i Matetića samo prikazuje da je USTANOVA IVANA MATETIĆA RONJGOVA PRVENSTVENO SPECIFIČNA GLAZBENA INSTITUCIJA, osnovana radi očuvanja i promicanja života i djela Ivana Matetića Ronjgova, kao i čakavskog glazbenog idioma i kasnije čakavske besede. Daljnjim djelovanjem Ustanove razvile su se i aktivnosti i manifestacije koje se još i danas provode, i koje daju specifičan karakter čakavskoj kulturi našega kraja.


Do danas su se iskristalizirale i održale sljedeće aktivnosti i manifestacije: Večeri pul Matetićevega ognjišća, Pogovori i naučni skupovi, Matetićevi dani, Mantinjada pul Ronjgi, Proljeće u Ronjgima, Sekcija čakavaca pjesnika, Riječki oratorijski zbor, Zbor »Ronjgi« pod vodstvom Darka Čargornje i Kanat pul Ronjgi. Paralelno s tim aktivnostima i manifestacijama, razvila se vrlo bogata izdavačka djelatnost – tiskan je niz velikih zbornika od kojih su dva posvećena Matetiću. Tiskana su sva djela Ivana Matetića Ronjgova, a u suradnji s Prosvjetnim saborom kulture RH i velika zbirka »a cappella« šest Matetićevih djela koja je uredio Slavko Zlatić. Zatim su tiskana i sva nagrađena djela na natječaju Matetićevih dana, kao i zbirke drugih skladatelja (Matka Brajše Rašana, Nela Milottija, Josipa Kaplana). Daleko bi me odvelo kada bih ovdje navodio što je sve tiskano i učinjeno.


Uključivanje u EPK


Objavljena je velika »Biblija« narodnih napjeva Istre i Hrvatskog primorja »Zaspal Pave«, a 2018. tiskano je i drugo prošireno izdanje s dodatkom 114 zapisa iz Novog Vinodolskog, koje sam obradio i pripremio za tisak. U tijeku su pripreme za tiskanje velike zbirke zapisa od preko 800 pjesama starinskih misa Nedjeljka Karabaića iz Malinske. Zbirku uređuje prof. Marija Riman, uz moju asistenciju. A sada ono što sam Vam htio reći na početku ovog napisa – dragi županijski funkcionari: APELIRAM na Vas da budete ljudi, prijatelji, i da pokažete koliko Vam je stalo do čakavske tradicije i Ustanove »Ivan Matetić Ronjgov«, bez obzira na moguća kadroviranja, i podržite dugogodišnju tradiciju rada ove specifične Ustanove u Hrvatskoj.


Ne znam je li Vam poznat ogroman organizacijski napor za koji je potrebno i veliko glazbeno znanje s kojim se Ustanova I. M. Ronjgova namjerava uključiti u EPK- Rijeka 2020. s veličanstvenim programima. To je u prvom redu veliki koncert zbora HRT-a (s riječkim opernim zborom), da se nakon dugo godina priušti Riječanima, a možda i onima oko Rijeke, da još jednom čuju 6 velikih djela našeg istarskog, primorskog i hrvatskog barda Ivana Matetića Ronjgovega. Do 2020. godine treba dovršiti i prezentirati i monografiju o života i djelu Ivana Matetića Ronjgova, a i Mješoviti pjevački zbor »Ronjgi« i ostali riječki zborovi trebaju dati svoj doprinos glazbenoj komponenti EPK- Rijeka.


Do tada bi trebalo nastojati da se rad Ustanove podigne na još viši nivo priključivši Ustanovu riječkom sveučilištu, barem kao katedru pri Učiteljskom fakultetu na kojoj bi studenti imali priliku obrazovanja o tradicionalnoj kulturi naše Županije. Provedite anketu po županijskim školama pa ćete uvidjeti da mladi ove Županije nemaju pojma ni o Matetiću ni o drugim velikanima ovoga kraja, jer ih nema tko podučiti – zaključuje Prašelj.