Predavanje

Maestro Dušan Prašelj ne miruje ni u mirovini. I dalje čuva melos Primorja i Istre

Svjetlana Hribar

Osim nedavno održanog poticajnog predavanja o sudionicima Mantinjade pul Ronjgi, maestro Prašelj radio je i na velikoj zbirci »Zapisi Nedjeljka Karabaića«



Iako u mirovini već godinama, maestro Dušan Prašelj, poznat po svojoj golemoj energiji usmjerenoj na očuvanje autohtonog melosa Primorja, Istre i otoka, ne miruje. U sklopu Matejne, koja se tradicionalno održava u Viškovu, a u čijem programu sudjeluje i Ustanova Ivan Matetić Ronjgov, nedavno je održao poticajno predavanje mladim sopcima i kanturima, sudionicima poznate Mantinjade pul Ronjgi. Maestro Prašelj za Novi list se prisjeća svoga profesora i cjeloživotnog uzora – Ivana Matetića Ronjgova.


– Prije 37 godina, Mantinjadu pul Ronjgi organizirali smo bodul Ivan Pavačić Jecalićev i moja malenkost, da bi ostvarili misiju i želju našeg učitelja, koji je iz petnih žila nastojao sačuvati taj najoriginalniji istarsko-primorski i hrvatski glazbeni izraz. Manifestacija je zapalila plamen renesanse sopnje i kanta kod mladih generacija Istre, Primorja i otoka, na što sam posebno ponosan. Mantinjada – susret i natjecanje mladih i odraslih sopaca i kantura naše Županije – rasadnik je novih generacija koje čuvaju i promiču jedan od najarhaičnijih glazbenih izraza Hrvatske, priznat i od svjetske organizacije UNESCO-a – kaže profesor Prašelj, s kojim razgovaram u njegovu domu na Belvederu.


»Zaspal Pave«


– Boraveći ovog ljeta na zdravstvenom odmoru u Lošinju, punih sam šest tjedana radio na velikoj zbirci »Zapisi Nedjeljka Karabaića«, koja bi trebala uskoro biti tiskana. Ovaj poznati profesor glazbe i melograf zapisao je više od 800 napjeva našega kraja, notiravši samo prvi glas, jer je mislio da će onaj tko to jednoga dana bude objavljivao znati dopisati drugi glas. To nije problem kada se radi o narodnim pjesmama, ali kad je riječ o duhovnoj glazbi, gdje ima i koralnih staroslavenskih pjesama koje se pjevaju jednoglasno – treba biti vrlo oprezan! Dr. Marija Riman i ja sad nastojimo taj veliki notni materijal Karabaića dovesti u karakter bodulskog pjevanja. Mogu reći da će to biti »drugi Zaspal Pave«! – kaže Prašelj.




A Matetićeva zbirka zapisa narodnih pjesama Istre i Hrvatskog primorja »Zaspal Pave«, koju maestro spominje, doživjela je nedavno drugo, dopunjeno izdanje.


– Prvu sam zbirku »Zaspal Pave« priredio 1990. godine, isključivo od Matetićevih zapisa, a ovoj drugoj sam pridodao i 114 napjeva iz Vinodola i s otoka Krka koje sam ja zapisao. Imali smo veliki odziv na predstavljanju Zbirke u Novom Vinodolskom, jer se oni s pravom smatraju jedinom živućom oazom folklora i našeg starinskog pjevanja, pa je sad ova opsežna knjiga ujedno i vrijedan suvenir Vinodola. Ove jeseni pripremamo predstavljanje u Baški na Krku i u Puli – kaže prof. Prašelj, čiji se interes i rad ne zaustavljaju samo na domaćem kantu i istarskoj ljestvici.


»Varihi«


Na njegovu stolu su materijali za prvo izdanje pjesama iz čabarskog kraja, koji su do njega stigli – iz Slavonije.– Profesor Ivan Janež poslao mi je notne zapise Stjepana Stepanova, koji je pedesetih godina zabilježio pjevanje stanovnika mjesta Nizi, sada Našice. Radilo se o šumarskim radnicima, kolonistima iz Čabra i okolice, koji su (između 1927. i 1943. godine) nastanili Slavoniju, donijevši svoje običaje i napjeve.

Varihi su – čuvari mrtvaca. I pjesme koje se pjevaju oko odra, a Stepanov ih je zabilježio sedamnaest, i ne pjevaju se u drugim prilikama.


Za knjigu »Varihi« napisao sam tekst s popularnim presjekom glazbe »od antike do variha«, a baveći se ovim zaista jedinstvenim zapisima, ustanovio sam da se radi o – čistom slovenskom folkloru. No u okruženju čabarskog narječja, ovi napjevi ipak predstavljaju jedan od rariteta gorskokotarskog pjevanja, a svakako su prvi glazbeni idiom Gorskog kotara koji će biti objavljen!


Uz originalni tekst Stjepana Stepanova, u knjizi će biti objavljeni i muzikološki tekstovi Kristine i Barbare Riman. Izdavaču – Matici hrvatskoj u Čabru – materijale za knjigu ustupila je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, a knjiga će biti tiskana još ove godine – napominje maestro Prašelj.