RIJEKA Slovenski konceptualni umjetnik i društveni aktivist Janez Janša gostovao je na riječkom sveučilištu na poziv Maše Magzan, nositeljice kolegija Kreativni kulturni otpor: umjetnost za društvene promjene pri Akademiji primijenjenih umjetnosti u okviru međunarodnog PATTERNS Lectures projekta. Budući da je cilj kolegija, kako kaže Magzan, podizanje svijesti o društvenoj odgovornosti umjetnika i moći umjetnosti da odražava društvenu i političku stvarnost te da predstavlja kolektivne osjećaje i aspiracije zajednica, pristup i sve aktivnosti na kolegiju usmjereni su na razvoj imaginacije i s(a)vjesti o društvenoj odgovornosti umjetnika kao građana, kritičkih mislioca i potencijalnih poticatelja društvenih promjena.

U kontekstu nadolazećih parlamentarnih izbora u Sloveniji, gostovanje umjetnika i aktivista riječkog porijekla, kaže Magzan, bilo je posebno atraktivno. Naime on se s još dvojicom kolega umjetnika od 2007. pridružio konzervativnoj Slovenskoj demokratskoj stranci na čelu s tadašnjim predsjednikom stranke i premijerom Janezom Janšom. Posebnost ovog članstva bila je kolektivna promjena njihovih triju imena u Janez Janša, koja se oslanjala na tadašnju parolu političara Janeza Janše: »Što nas je više, to ćemo brže stići do cilja«.

– Studentima APURi-ja Janez Janša je govorio o suučesništvu i tzv. kolateralnoj umjetnosti. Ova najnovija akcija mogla bi nositi naziv »Janez protiv Janeza«, jer je umjetnik Janez Janša protukandidat političaru Janezu Janši i to upravo u njegovu rodnom Grosuplju, gdje je tradicionalno pobjeđivao. Djelujući kao predstavnik opozicijske stranke Levica, koja je 2014. prešla izborni prag i dobila pet zastupničkih mjesta u slovenskom parlamentu, umjetnik ovom gestom postavlja dvostruku dilemu pred građane Grosuplja, koji će morati odlučiti između dvojice Janši i dviju političkih paradigmi.

Da stvar bude zanimljivija, vizualno rješenje plakata na kojima se pojavljuju trojica umjetnika izravno korespondira s poznatim sloganom Slovenske demokratske stranke: »Staro ime, nova lica« – kaže Magzan, dodajući da umjetnik svoju kanditaturu objašnjava kao posljedicu načina promatranja društva i brige za ono što se u društvu dešava, uz naputak da je društvena odgovornost umjetnika u reagiranju na pojave i djelovanju tako da potiču promjene i dijalog o važnim društvenim pitanjima.