Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
23. listopada 2019.
Špijunska misija

I James Bond u Tampereu ima što učiti: Posjetili smo prvi muzej špijunaže na svijetu

Foto M. Cvijanović
Foto M. Cvijanović
Autor:
Objavljeno: 24. listopad 2016. u 14:29 2016-10-24T14:29:05+02:00

Posjetitelji  mogu saznati sve o malim kamerama smještenim u neoštećenim kutijama cigareta, diktafonima za prisluškivanjem skrivenim u stranicama knjiga, fotoaparatima u ženskoj šminki, isprobati na koji način funkcionira »presretanje« tuđih e-mailova uz pomoć malog »snimača« koji upija sve što se upisuje tipkovnicom računala…

Špijunska misija u Tampereu. Da, može se tako nazvati. Naime, i sama potraga za Muzejom špijunaže u srcu Finske, što ga je prvim takve vrste u svijetu još 1998. osmislio i otvorio vlasnik Teppo Turja, u sebi nosi svojevrsnu intrigu. Na mapi sve izgleda jednostavno. Ulica i zgrada bivše tvornice »Finlayson« se podudaraju. Postoji čak i reklama na ulazu. Ali… Treba se svojski potruditi naći pravi put čitajući obilježja. Lijevo, desno, skreni, spusti se stepenicama… Do »katakombi« u suterenu zgrade, među cijevima ventilacijskoga sustava. Da sve ostane u duhu tematike. Svaka čast na ideji gospodina Turje, jer…Špijunaža je igrala važnu ulogu u novijoj povijesti čovječanstva, utjecala je i još uvijek utječe na sva područja života u modernim vremenima. Špijunske su misije nerijetko poticale povijesna previranja i ratove, špijuni su rušili poretke, vlade i države… O tome kako su to činili i kojim su se sve metodama služili, govori trajna postava muzeja u Tampereu.

 Autentične priče

Prilično skučen prostor nudi puno više od uobičajenih špijunskih klišeja i konfekcijskih stereotipova, u prvom redu kroz autentične priče i svjedočenja nekih najpoznatijih špijuna kroz povijest, od nizozemske plesačice i špijunke u Prvom svjetskom ratu, Mata Hari, do američkoga »zviždača« Edwarda Snowdena, ali i »dvostrukoga agenta« Kima Philbyja, Richarda Sorgea koji je nastojao otkriti plan Hitlerova napada na Sovjetski savez, francuske prostitutke i špijunke Marthe Richard, njemačke špijunke u Prvom svjetskom ratu Elsbeth Schragmüller, Klausa Fuchsa koji je pomogao SAD-u napraviti prvu atomsku bombu, Edgara Hoovera koji je kontrolirao američke predsjednike Kennedyja, Johnsona i Nixona, KGB-ovca Arnea Traholta koji je za ogromne novce špijunirao i za Saddama Husseina, Olega »Felixa« Gordievskog, sovjetskog prebjega koji je radio za britansku tajnu službu… Naravno, i Sidneyja Reillyja, koji je poslužio kao inspiracija za filmski lik najpoznatijega špijuna na svijetu, Jamesa Bonda!

Posjetitelji Muzeja špijunaže u Tampereu na licu mjesta mogu saznati sve o malim kamerama smještenim u neoštećenim kutijama cigareta, diktafonima za prisluškivanjem, skrivenim u stranicama knjiga, fotoaparatima u ženskoj šminki. Mogu isprobati na koji način funkcionira »presretanje« tuđih e-mailova uz pomoć malog »snimača« koji upija sve što se upisuje tipkovnicom računala… Jednako je tako zanimljivo vidjeti na koji su način agenti razmjenjivali informacije, u kovanicama s mikro-čipovima ili šupljim ciglama, bez da ugroze sigurnost u svom radu izravnim susretima. Rekviziti u svakom slučaju govore više od riječi. Poput kišobrana koji se za tili čas pretvara u smrtonosno oružje ispaljivanjem otrovnih kuglica ili seta za otvaranje svake brave na kugli zemaljskoj…Posebno mjesto zauzima i jedna od dvjestotinjak tisuća »Enigmi«, njemačkog uređaja korištenog za šifriranje i dešifriranje poruka u vojne i diplomatske svrhe tijekom Drugoga svjetskoga rata.

Prijemni ispit

Ono što muzej čini drukčijim jest činjenica da se njegovi posjetitelji mogu poistovjetiti s njegovim junacima: pronaći tajna vrata muzeja, iskriviti glas pomoću posebna uređaja, napisati tajnu poruku »nevidljivom tintom«, podvrgnuti se detektoru laži ili jednostavno pristupiti svojevrsnom prijemnom ispitu za špijuna i na kraju dobiti certifikat sa svojim rezultatom i preporukom za rad u špijunskim organizacijama. Ispit nije nimalo lagan, za najbolju ocjenu valja razbiti »Morseov kod«, pronaći skriveni uređaj u tamnom tunelu korištenjem detektora metala, izbjeći raznorazne svijetleće senzore ili premjestiti metalnu šipke kroz krug bez dodirivanja metala, ali i biti mirne ruke testirajući pucačke sposobnosti uz pomoć virtualnih Wii naočala i korištenja maketa pravih pištolja. Nije lako biti špijun, zar ne?

Statistika kaže da Muzej špijunaže u Tampereu svake godine posjeti dvadesetak tisuća ljudi, najčešće turista iz Rusije, SAD-a, Njemačke, Francuske, Japana i pogotovo Velike Britanije. U materiju ih uvodi detaljni muzejski vodič na četrdesetak stranica, preveden na njemački, ruski, japanski, poljski, francuski, španjolski, talijanski i švedski jezik, odnosno mnoštvo zanimljiva štiva o špijunima i njihovim misijama kroz povjest. Suveniri su, naravno, neizbježni. Kao trajna uspomena na špijunsku misiju u Tampereu. Ulaznica košta osam eura, a za dodatnih pet eura dopušteno je fotografiranje. Osim ako svojim špijunskim metodama i skrivenim fotoaparatima umaknete oku pospana kustosa na recepciji. Može se, nije neki problem.

Imao bi i gospodin James Bond štošta naučiti u Tampereu, koliko god impozantne bile njegove špijunske tehnike i uspjesi. A čuveni »Balkanski špijun« Ilija Čvorović? Bi li uspio razotkriti svoje »kolege« ponavljajući nekoliko čuvenih rečenica iz kultnoga filma: One iz mog vremena mogao si prepoznati sa pet kilometara. To im je bila taktika. Da ih se plašiš! Čim ga vidiš - znaš ‘ko je. Ovi opet idu u drugu krajnost. Čim ga vidiš - ne znaš ‘ko je!. U Iliju nikad ne treba sumnjati. Kao niti u Jamesa. James Bond i Ilija Čvorović…Kakav bi to tandem bio! U Tampereu pogotovo.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.