Što se tiče gospodarskog razvoja, svaki grad mora naći svoj put. Umjesto brodova, u Danskoj sada gradimo vjetrenjače, robote, razvijamo umjetnu inteligenciju...
Veleposlanstvo Kraljevine Danske u Hrvatskoj i Europska prijestolnica kulture prošli su tjedan u Rijeci organizirali panel predavanje o održivom dizajnu lučkih gradova, izložbu »Ujedinjeni u raznolikosti« te kulinarsku radionicu, događanja nastala kao rezultat suradnje danskog grada Aarhusa, koji je Europska prijestolnica kulture bio 2017., te Rijeke, koja će Europska prijestolnica kulture biti sljedeće godine. U sklopu danskog mini-festivala, kako je događanje neslužbeno nazvano, u Rijeci je boravio i veleposlanik Kraljevine Danske u Hrvatskoj, Nj. E. Christian Thorning, kojeg smo tijekom uzložbe u kojoj su participirali riječki i danski umjetnici, zamolili da prokomentira događanje, ali i podijeli dojmove o Rijeci i riječkim pripremama za 2020.
Otvoreni grad
Thorning kaže da smo različiti, ali u mnogim aspektima isti, pri čemu, veli, oni donose iskustvo svoga grada Aarhusa, koji je već imao EPK, drugi je po veličini danski grad, lučki i sveučilišni grad i mjesto bogato kulturnim manifestacijama.
– Mislim da Grad Rijeka i Rijeka 2020 rade fantastičan posao, vrlo profesionalan, posvećeni su i usmjereni cilju. Osjećaj koji sam dobio je veoma dobar, radi se konstruktivno, životno, a grad je otvoren, »open minded«, i to je ono što nas povezuje, kaže Thorning. Inače, panel je prikazao dobre prakse Aarhusa u transformaciji iz lučkog u moderan grad, okrenut ekologiji, zelenoj ekonomiji, pri čemu je posebno bio zanimljiv panel na kojem je prezentirano kako je Aarhus svoje lučko područje prenamijenio u živahni stambeni, poslovni i kulturni centar.
Transformacija
Na naše pitanje što bi poručio Rijeci koja traži svoj (gospodarski) identitet, kao uostalom i brojni drugi gradovi koji su nekad razvoj temeljili na industriji, brodogradilištima, Thorning odgovara da svaki grad mora pronaći svoj vlastiti put.
– Kada pogledate danski primjer, a spomenuli ste brodogradilišta: mi već više od 10 godina nemamo niti jedno veliko brodogradilište, zbog snažne konkurencije na tržištu i slično, ali ono što smo napravili je da smo se transformirali u nešto drugo, s time da smo iskoristili brodograđevna postrojenja, infrastrukturu, znanja, da se rade druge stvari, sukladne zahtjevima 21. stoljeća. Gradimo vjetrenjače, robote, razvijamo umjetnu inteligenciju, dakle, ta su znanja sada iskorištena za nove svrhe. U tome se uspjelo, ljudi i dalje imaju posao i budućnost. To je ono što pokazuje primjer iz Danske, rekao je Thorning.
