Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 17° 1
Sutra: 17° 17° 1
27. svibnja 2019.
Upitnih 100 godina

Obljetnica i orlova glava postavljaju pitanja: Fenomen D'Annunzio - sve samo ne lagan za tumačenje

Foto: fluminensia.org
Foto: fluminensia.org
Autor:
Objavljeno: 4. listopad 2018. u 18:19 2018-10-04T18:19:11+02:00

Sljedeće godine navršava se sto godina otkako je D'Annunzio ušao u Rijeku, nedavno je široj javnosti otkrivena i odsječena glava originalnog dvoglavog orla s Gradskog tornja, ali riječke muzejske institucije i EPK pravac koji bi se time trebao baviti – Doba moći – još traže pravi pristup

Kako napraviti pravu izložbu o Gabrieleu D'Annunziju, odnosno osmisliti i realizirati projekt koji bi na adekvatan način obradio tu važnu, ali i kompleksnu temu? Sljedeće godine obilježava se stota godišnjica njegova osvajanja Rijeka, a 2020. Rijeka je Europska prijestolnica kulture, koja se, između ostalog, planira baviti i D'Annunzijem i to u sklopu programskog pravca Doba moći. Istovremeno iznimno zanimljiva i vrlo osjetljiva priča o jednom dijelu riječke povijesti izazivat će kontroverze kako god da se ispriča i predstavi, a da je tome tako pokazuju i različiti pogledi na tu temu od strane naših sugovornika.

Ravnatelj Muzeja grada Rijeke Ervin Dubrović, koji se tom temom planirao baviti još prije 15-ak godina, potvrđuje da je pitanje D'Annunzija u Rijeci još uvijek osjetljivo.
– On je u Italiji junak, u Zagrebu pjesnik, u Rijeci zavojevač, za anarhiste jedini koji je u praksi proveo ideju anarhističke države pa se ublažava njegov agresorski čin... U 70 godina u Rijecu smo imali jednu knjigu i jednu izložbu o toj temi, što pokazuje da je zapravo jedva moguće taknuti D'Annunzija; to je uvijek s nekim problemima i teretima, jer je očito to nama još uvijek na neki način živo. Izgleda kao da mi to vrijeme još nismo preboljeli. U kontekstu projekta Europske prijestolnice kulture planirali smo se baviti time kroz jedan paralelni slalom Tita i D'Annunzija, ali se to počelo i komplicirati, tako da na kraju Muzej grada ne radi na tom projektu – kaže Dubrović.

Pogrešna tumačenja

Prema njegovom mišljenju, D'Annunzija treba promatrati kao fenomen, što nije lako.

– Proučavati i obrađivati fašizam kao fenomen ne znači da ga proklamirate ili podržavate, ali to se vrlo često tako tumači. Naravno da nitko ne misli raditi svečarsku izložbu u povodu D'Annunzijeva dolaska u Rijeku; ne vjerujem ni da bi talijanske institucije takvu izložbu slale nama u Rijeku. Mi živimo u Europi, imamo neku zajednički europsku povijest i na taj način bi to trebalo i gledati. Napeloeon je mnogima pozitivan i negativan, ali ga ne gledamo kroz taj kontekst, nego kao povijesnu činjenicu. Tako bi se moglo pristupiti i ovoj temi – kaže Dubrović, dodajući da se može napraviti izložbu o D'Annunzijevu odlasku iz Rijeke, ako je već priča o dolasku povezana s problematičnim tumačenjima.

Prema riječima Nikoline Radić Štivić, ravnateljice Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja, ta će se institucija vrlo vjerojatno baviti D'Annunzijem, bilo kroz samostalnu izložbu povodom stote godišnjice njegova dolaska u Rijeku bilo kroz projekt Europske prijestolnice kulture.

– Uvijek kada govorimo o D'Annunziju treba imati na umu njegove loše strane, odnosno na njih stavljati naglasak. On jest kompleksna ličnost i to je zanimljivo i važno razdoblje riječke povijesti, ali nikada ne smijemo zaboraviti da mi kao muzej moramo educirati i odgovorno se ponašati, a u tom kontekstu o D'Annunziju uvijek treba govoriti kao idejnom začetniku fašizma, odnosno čovjeku koji je kriv za brojne loše stvari koje nas i danas progone – naglašava Radić Štivić. Što se tiče suradnje s talijanskim institucijama, koje su na našim stranicama izrazile veliko zanimanje za zajedničko bavljenje ovom temom, ravnateljica Štivić kaže da su za suradnju uvijek otvoreni, ali uz nužan oprez vezan uz poruke koje se želi komunicirati.

Nemjerljiva šteta

– Iskreno, D'Annunzio kao pjesnik me pretjerano ne zanima, kao što se ne mogu diviti ni Hitlerovim slikama. O takvim se povijesnim ličnostima uvijek treba govoriti tako da na prvo mjesto stavljamo činjenicu da je njihovo djelovanje proizvelo zlo – kaže Štivić.
Za slanje takve poruke, dodaje viša kustosica Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Tea Perinčić, ne treba ni puno novca niti puno arhivske građe.
– On je bio veliki manipulator, koji je Rijeci, koju je oduvijek krasila otvorenost i kozmopolitski duh, napravio nemjerljivu štetu i direktni je uzrok za brojna zla koja su uslijedila – objašnjava Perinčić.

S obzirom na to da proračuni za iduću godinu još nisu definirani, teško je trenutno govoriti o detaljima buduće izložbe. To se posebno odnosi na eventualni angažman u projektu Europske prijestolnice kulture, koji čeka finalne dogovore između muzeja i tvrtke Rijeka 2020.
Tu pak dolazimo do potencijalnog problema; D'Annunzijem bi se u EPK-u trebao baviti programski pravac »Doba moći«, koji trenutno nema voditelja, a dodatna otegotna okolnost leži u činjenici da je umjetnički direktor EPK-a Slaven Tolj zbog bolovanja trenutno spriječen u obavljanju svoje dužnosti. Prema svemu sudeći, da bismo saznali kako će se Rijeka u narednom razdoblju točno baviti ovom intrigantnom temom, morat ćemo još malo pričekati.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka