Prva gošća KUPEK-a bila je Mila Turajlić, autorica hvaljenog filma »Cinema Komunisto«, a od tada kroz emisiju su prodefilirali mnogi regionalni umjetnici i kreativci, pa tako i Riječani Tea Tulić, Zoran Žmirić i Alen Kapidžić. Sve je to dio jedne jugofuturističke ideje, koja nacionalistima diže kosu na glavi
Kulturno um(j)etnički program edukativnog karaktera, od milja zvan KUPEK, radijski je projekt rođenog Riječanina s beogradskom adresom Dejana Kožula, koji se trenutno emitira na više medijskih platformi u formi dvosatnog govorno-muzičkog programa uglavnom tjedne frekvencije objavljivanja. Gosti su umjetnici i kulturnjaci iz cijele regije, koji u naizgled neformalnom razgovoru seciraju svoje kreativne procese, ali ujedno i signiraju stanje na kulturnoj te društveno-političkoj sceni. Jer misija je KUPEK-a – kako to kaže Kožul – promoviranje mladih autora iz svijeta umjetnosti koji, osim što imaju jasan kritički stav prema društvu u kojem živimo, kroz svoj rad na neki način ujedinjuju taj naš zavađeni prostor omeđen istim jezikom. Pritom se Kožul, jasno, poziva na tumačenja lingvistice Snježane Kordić o jednom policentričnom jeziku čime, dakako, odmah naljuti sve ovoprostorne dežurne šoviniste.
KUPEK se može poslušati preko njihova kanala na Mixcloudu, ali i na portalima: Dišpet.org, Abrasmedia.info, Buka.ba, Radiosarajevo.ba, Kontrapress.com, Jugpress.com, 021.rs i drugim. Posjet njihovu blogu na adresi http://thekupek.blogspot.com sve to može još i više olakšati.
Kožulu u njegovoj misiji trenutno pomažu dvije mlade suradnice: Anja Kožul i Jelena Jelić. One su se KUPEK-u pridružile krajem 2012. i do danas se razvile u novinarke na koje se Kožul u potpunosti može osloniti, i u pripremi, obradi, uređivanju i vođenju emisije. Ono što je zanimljivo jest činjenica da KUPEK-ov trojac čine – srpske izbjeglice iz Hrvatske. Nije to Kožulu bio cilj, ali tako
Protiv granica
– Upoznao sam ih slučajno, mada bi se u Anjinom slučaju moglo pričati i o nepotizmu jer smo vjerojatno i neki rod. Ono što me oduševilo kod njih je činjenica da, iako imaju tek nešto više od 20 godina, zrelo razmišljaju, a pokazale su i sklonost k sličnim pravcima kao i autor, što ne treba zanemariti. Šalu na stranu, one daju jednu mladalačku, ali i kvalitativnu širinu svemu – kaže Kožul.
No priča s KUPEK-om počinje puno ranije. Original je nastao na Radiju Rijeci početkom 90-ih, no Kožul tada nije sudjelovao u njegovom nastajanju. Emisija je bila kratkog daha, odnosno vrlo brzo je zabranjena jer se poigravala s nacionalnim veličinama, uključujući i Predsjednika samog. O usmjerenju Radija Rijeke, kao i cjelokupnog HRT-a toga doba ne treba govoriti. Novi KUPEK, službeno rođen 1. veljače 2011. godine na Novom Radiju Beograd, svojevrsni je hommage nastojanjima »originala« iz 90-ih.
– Koncepcija nam je, istina, bitno drukčija od prvobitne, ali zajedničko nam je što raskrinkavamo nacionalizam i šovinizam, a nekad se i sami poigramo idiotlukom koji nas okružuje – kaže Kožul.
Prva gošća KUPEK-a bila je Mila Turajlić, autorica hvaljenog filma »Cinema Komunisto«, a od tada kroz emisiju su prodefilirali mnogi regionalni umjetnici i kreativci, pa tako i Riječani Tea Tulić, Zoran Žmirić i Alen Kapidžić. Sve je to dio jedne jugofuturističke ideje, koja će još malo dizati kosu na glavi nacionalista i šovinista.
– Mi jednostavno ne priznajemo granice, posebno one u glavama, koje su puno opasnije od ovih geografskih. Radimo sve da ih urušavamo. Potrudili smo se da se u emisiji čuju i gosti s Kosova, koje jezično nije blisko, a nekako je sve dalje i dalje koliko god se ne micali nigdje. Cilj je predstaviti, ne samo sličnosti, nego i upoznati sve različitosti kako bismo se bolje poznavali i razumijevali – kaže Kožul.
Na internetu, bez cenzure
Zanimljiv je i tehničko-tehnološki aspekt KUPEK-a. U Kožulovoj režiji on je otpočetka okrenut internetskom radiju. Iako ne bi imao ništa protiv FM-a, posebno na malim lokalnim radiopostajama, problem je što je trenutno KUPEK ostao bez matične kuće na kojoj bi išao u svom uobičajenom terminu utorkom od 20 do 22 sata pa ga sada snimaju i emitiraju u suradnji s desetak regionalnih mrežnih portala. Ipak, koncept ekstenzivnih razgovora koji u eri formatiranih radiopostaja nikako nisu popularni konstanta je KUPEK-a, kojemu je bitno da u svemu nema nimalo cenzure.
Ali apetiti su još i veći, pa je dosad napravljeno i 10 epizoda TV KUPEK-a, od kojih jednu krasi i Tea Tulić. Televizija je dakako skuplji medij, pa će nastavak snimanja ovisiti o financijama, ali zasad je KUPEK ostvario suradnju s našim portalom Lupigom, na kojem se emisije mogu pogledati.
Svi budući planovi, pokrivenost, tehničko i svakojako unapređivanje, ovisit će svakako o entuzijazmu uključenih, ali i opet o financijama. Svjestan je i Kožul da se na entuzijazam bez materijalnog pokrića teško može dugo oslanjati.
– Kad sam krenuo u ovu priču o novcu nisam razmišljao. Ne razmišljam ni sad baš toliko jer prihode za život stječem s drugih, srodnih poslova kao novinar. KUPEK mi je uvijek bio u neku ruku ispušni ventil. Razgovor s nekim od gostiju vrijedi više od novca i u tom smislu nikakvih kompromisa nema.
Ipak, osjećam odgovornost prema pionirkama KUPEK-a i to me tjera da razmišljam u tom pravcu. Što se same tehnike tiče već sam dovoljno opskrbljen da možemo poput »Crnog bombardera« putovati u kombiju i raditi program. Ljubav je ipak najjača pokretačka snaga, a ja obožavam to što radimo – zaključuje Kožul.
