RIJEKA » Ove nedjelje izlazi tisućiti broj »Mediterana«, tjednog kulturnog priloga Novog lista, čiji je prvi broj objavljen prije dvadeset godina – 31. prosinca 1994. Ovim povodom održan je jučer u Novom listu okrugli stol, na kojemu su o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti »Mediterana« govorili pokretač ovog priloga Branko Mijić, sadašnji urednik »Mediterana« Miljenko Marin, v. d. glavnog urednika Novog lista Nenad Hlača, direktor Kanala Ri Neven Šantić, pročelnik Odjela za kulturu Grada Rijeke Ivan Šarar, Boris Postnikov iz Ministarstva kulture Republike Hrvatske, ravnatelj Muzeja grada Rijeke Ervin Dubrović, Davor Mišković iz udruge »Drugo more« te dugogodišnji suradnici »Mediterana« – filmski kritičar Aldo Paquola, istraživač riječke povijesti Igor Žic i publicist Velid Đekić. Moderator rasprave bio je Davor Mandić, novinar kulturne rubrike Novog lista, a prilog raspravi dala je i dugogodišnja novinarka i urednica Svjetlana Hribar. 

  Uz obilježavanje važne obljetnice »Mediterana« tema okruglog stola bila je nestajanje kulturnih priloga iz dnevnih novina. Okolnosti pokretanja »Mediterana« 1994. godine prisjetio se Branko Mijić: 

  – U tim ratnim godinama tadašnji glavni urednik Veljko Vičević i ja razgovarali smo o tome što bismo mogli ponuditi čitateljima kad rat završi. Pretpostavljali smo da će nakon svih tih užasa i stradanja ljudi imati potrebu za katarzom i želju da se bave nečim civiliziranim i lijepim kao što su kultura i umjetnost. Pojavila se i potreba kod ljudi iz kulturnog miljea da se u Novom listu više bavimo kulturom, koja nije bila adekvatno zastupljena. I tako sam dobio otvorene ruke da napravim »Mediteran«. 

  Važno je istaknuti da su u prvom impressumu bili i suradnici Novog lista i Glasa Istre. Koncepcija koju smo zamislili bila je takva da smo željeli dati priliku umjetnicima iz naših krajeva, jer je »Novi list« regionalna novina s nacionalnim značenjem. Okupili smo jaku autorsku ekipu, a uz onaj izvještajni dio i filmske, kazališne, književne, glazbene i likovne kritičare. 

Tisuću sugovornika

Sad je »Mediteran« možda u silaznoj putanji i vrijeme je da se počne razmišljati o nekoj novoj razini ovog priloga. Kultura i umjetnost potrebni su nam u dnevnim medijima. One koji smatraju da kultura ne prodaje novine mogu podsjetiti na jedno istraživanje koje je pokazalo da su kultura i »Mediteran« na četvrtom mjestu najčitanijeg u »Novom listu«. Ukoliko kultura možda i ne prodaje novinu, ona ipak ostavlja dojam o novini koju čitamo – naglasio je Branko Mijić, koji je ukazao i na prosvjetiteljsku ulogu novina. 

  Nakon Branka Mijića dugogodišnji urednik »Mediterana« je Miljenko Marin, koji je kazao da ga veseli što je imao prilike surađivati s izvrsnim autorima u kući i izvan nje. Kroz ovaj prilog prošlo je više od stotinu autora, a iznjedrio je i desetak knjiga. 

  – Na stranicama »Mediterana« objavili smo dobre teme i priloge, a razgovarali smo s intelektualnom kremom Hrvatske i šire. U ovih 1.000 brojeva zasigurno smo imali i barem toliko sugovornika. Još uvijek mi je veliko zadovoljstvo uređivati »Mediteran«, iako danas radimo u skromnijim uvjetima. U prvom broju imali smo petnaest suradnika, a sada je taj broj bitno smanjen. Izgubili smo veliki broj ljudi, od kojih mnogi nisu otišli svojom voljom nego slijedom okolnosti. Rastužuje što nemamo mogućnosti, ili su one vrlo male, za širenje suradnje i naručivanje tekstova – osvrnuo se Miljenko Marin. 

  Kad je riječ o nestajanju kulturnih priloga iz dnevnog tiska, Davor Mišković kazao je da ne zna je li o tome provedeno neko istraživanje, pa je teško dati neku činjeničnu dijagnozu. Vezano uz kulturne priloge postoje dva interesa – onaj autora da prenese stav, a s druge strane mora postojati interes javnosti, a ta dva interesa utječu jedan na drugog. 

 Pastiri i ovce

– Danas se događa da nema interesa niti na jednoj strani, a zašto je to tako – pravo je pitanje. Postoji nekoliko elemenata koji mogu objasniti ovaj problem. Jedan od njih su elektronski mediji, a pojavila su se i specijalizirana online izdanja sa sadržajima iz kulture. Faktor koji sigurno utječe je i osiromašenje stanovništva, jer je visoka kultura uvijek vezana uz standard stanovnika. 

  Sljedeći faktor je degradacija novinarske struke, odnosno nemotiviranost za bavljenje istraživačkim novinarstvom, a vezano uz ovu temu treba spomenuti i reduciranje umjetničkog obrazovanja u osnovnim i srednjim školama. Problem je i u tome što ne postoji društveni konsenzus oko toga koja je uloga kulture u društvu – rekao je Mišković. 

  Na pitanje zašto su iz dnevnih novina nestali prilozi za kulturu, Velid Đekić odgovorio je: 

  – Zato jer u sustavu koji je zavladao našim životima kultura jednostavno ne treba. Današnjim medijskim pastirima više nego ikad trebaju ovce, jer ovce ne misle, a za onoga koji misli – prostor je sužen. Takav sustav proizvodi agresiju na ljude koji misle. 

Svijet se bitno promijenio

– Tržište za male zemlje ne može biti regulator u kulturi i elitnoj kulturi. O tome bi trebali voditi računa i Ministarstvo kulture i Odjel za kulturu. Jedna od zabluda je i da će tabloidizacija povećati prodaju novine. S tabloidnim sadržajima ne može se konkurirati internetu, a pokazalo se da su neke novine u Njemačkoj i SAD-u oživjele kad su ukinule takve sadržaje – kazao je Šantić. 

  Vezano uz pitanje mogućeg subvencioniranja kulturnih priloga u novinama, Boris Postnikov podsjetio je da nacrt strategije medijske politike još nije dovršen, a njegovo je mišljenje da država mora naći način da podrži i potiče medije. Na ovu temu nadovezao se Miljenko Marin, podsjetivši da su u bivšoj Jugoslaviji sve dnevne novine bile subvencionirane. 

  Svoje viđenje dao je i Ivan Šarar, koji je ukazao na to da se svijet u posljednjih dvadeset godina bitno promijenio, a zbog pojave novih medija recipijenti možda imaju i više kulturnog i medijskog prostora. U tom smislu, smatra Šarar, Novi list je možda propustio šansu da prijeđe u druge medije, dok je prema njegovom mišljenju prednost ove dnevne novine što jako dobro donosi lokalne teme. V. d. glavnog urednika »Novog lista« Nenad Hlača replicirao mu je da se ne slaže s lokalnom razinom, jer je lokalno istodobno i nacionalno. 

  Igor Žic istaknuo je da nema kulture bez novaca, a u situaciji kad se suradnicima kulturnog priloga ne mogu platiti honorari stvari se urušavaju. Žic je dodao i da kao najopasnijeg protivnika Novog lista i »Mediterana« vidi mobitel, na sličan način na koji je mobitel uništio satove. 

Mrijestilište kritike

Ervin Dubrović iznio je mišljenje da nova tehnologija ne uništava staru, što se može primijeniti i na medije. Kao bitno obilježje »Mediterana« Aldo Paquola istaknuo je njegovo nastupanje s pozicije antiprovincijalnosti. 

  – Za mene je »Mediteran« prije svega mrijestilište kritike, a danas nam se događa to da je kultura mišljenja potpuno urušena. Živimo u vrijeme brzih medija, a znate li što internet čini ljudskom mozgu? – razara koncentraciju i kontemplaciju. Pišući za »Mediteran« doživljavao sam ga kao kulturnu oazu, a pretpostavka svake oaze je pustinja. To navodi na zaključak da je oko nas puno pustinje, što će doći na naplatu. Tisak, odnosno erotizam papira, mora postojati – smatra Paquola. 

  Na kraju su sudionici okruglog stola dali i svoju viziju »Mediterana« u budućnosti. Velid Đekić smatra da bi ovaj prilog trebao ostati »konzervativan« medij, u smislu da su mode prolazne i brzo jedna istiskuje drugu. Đekić se zalaže i za kulturu koja promišlja i koja je kritična. 

  Igor Žic istaknuo je da bi »Mediteran« trebao imati šarolikiji krug suradnika, odnosno ljude suprotstavljenih ideja, jer je prilog jedne ideje opasan. Neven Šantić ukazao je na potrebu umrežavanja i sinergije »Mediterana« s drugim medijima u cilju stvaranja multimedijalnog, suvremenog i aktualnog proizvoda u smislu prenošenja znanja i kultiviranja publike. 

  Ivan Šarar postavio je pitanje može li novi »Mediteran« biti europski projekt koji bi se financirao sredstvima Europske unije, a Nenad Hlača zaključio je da je najvažniji sadržaj, a ne medij putem kojeg se on plasira. 

  Svjetlana Hribar kazala je da je ključno pitanje u tome hoće li »Mediterana« opstati dobra volja od strane izdavača. Nenad Hlača istaknuo je da nitko ne razmišlja o ukidanju ovog priloga, dok želja da ga se učini bogatijim i sadržajnijim ovisi o materijalnim mogućnostima.